Connect with us

Svet

Etička komisija američkog Kongresa utvrdila kršenja pravila u slučaju poslanice iz Floride

Kongresna komisija saopštila da su većina navoda protiv Šile Šerfilus-McCormick potvrđena, odluka o mogućim merama nakon pauze

Published

on

pexels-photo-5214909

Kongresna komisija saopštila da su većina navoda protiv Šile Šerfilus-McCormick potvrđena, odluka o mogućim merama nakon pauze

Etička komisija Predstavničkog doma američkog Kongresa objavila je 27. marta 2026. da je u slučaju poslanice iz Floride, Šile Šerfilus-McCormick, potvrđena većina navoda o kršenju etičkih pravila. U saopštenju komisije navodi se da preporuke o mogućim disciplinskim merama neće biti donete pre završetka aprilske pauze u radu Kongresa.

Protiv poslanice Šerfilus-McCormick vode se optužbe koje uključuju navode o zloupotrebi federalnih sredstava tokom pandemije. Prema informacijama iz istražnih organa, optužena je za korišćenje dela sredstava iz federalnog fonda za hitne situacije (FEMA) u iznosu od pet miliona dolara u svrhu podrške sopstvenoj izbornoj kampanji. Zvanične optužbe su podignute u novembru prethodne godine, a poslanica je na sudu izjavila da nije kriva po navodima iz optužnice.

Etička komisija Kongresa je tokom istrage razmatrala više aspekata navodnog postupanja poslanice, a većina navoda je, prema saopštenju, potvrđena. Komisija je istakla da će preporuke o daljem postupanju i eventualnim merama biti razmatrane nakon završetka redovne kongresne pauze u aprilu.

U saopštenju komisije nije precizirano o kojim tačno pravilima se radi, niti su navedeni detalji o toku istrage. Poslanica Šerfilus-McCormick je prethodno javno izjavila da smatra da su optužbe neosnovane i odbacila je sve navode o nepravilnostima.

Slučaj je privukao pažnju javnosti zbog iznosa sredstava i navoda o korišćenju federalnog novca za ličnu političku korist. Komisija je naglasila da će dalja razmatranja biti sprovedena u skladu sa procedurama Kongresa, a konačna odluka o mogućim sankcijama očekuje se nakon pauze.

Ovo je ujedno jedan od retkih slučajeva u kojima etička komisija Kongresa javno potvrđuje većinu navoda tokom istrage, ali postupak još uvek nije završen. Dalji razvoj događaja i eventualne mere prema poslanici biće poznati nakon nastavka rada Kongresa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Izraelske snage izvele napad na nuklearna postrojenja u Iranu

Nadležni iz Irana i Izraela potvrdili napade na više lokacija, nema žrtava prema zvaničnim izjavama

Published

on

By

Nadležni iz Irana i Izraela potvrdili napade na više lokacija, nema žrtava prema zvaničnim izjavama

Izraelske odbrambene snage potvrdile su napad na objekte povezane sa nuklearnim programom Irana u više delova zemlje, saopšteno je 5. aprila. Prema zvaničnim izvorima, ciljevi su bili objekti za proizvodnju radioaktivnog materijala, uključujući postrojenje za proizvodnju koncentrovanog praha uranijuma u Ardakanu i kompleks teške vode u Hondabu na severozapadu Irana.

Iranska agencija navodi da je šteta na postrojenju u Ardakanu značajna, ali da nije došlo do curenja radioaktivnog materijala van objekta. Lokalni zvaničnici provincije Markazi potvrdili su da je kompleks u Hondabu bio direktna meta napada, ali su naglasili da nema žrtava.

Izraelske snage su u saopštenju navele da neće dozvoliti razvoju iranskog nuklearnog programa koji, kako tvrde, predstavlja pretnju za međunarodnu bezbednost. “IDF neće dozvoliti iranskom režimu razvoj nuklearnog programa koji predstavlja egzistencijalnu pretnju za ceo svet”, stoji u zvaničnom saopštenju.

Istovremeno, diplomatski izvori navode da bi Iran tokom dana mogao da dostavi odgovor na ponudu za primirje, iako zvanični izvori iz Teherana negiraju vođenje pregovora. Američke vlasti su potvrdile da su dobile signale da iranska strana priprema dokument koji bi mogao uticati na dalji tok sukoba pre isteka ultimatuma 6. aprila.

U okviru aktuelnog sukoba, zabeležen je i sajber napad na privatnu elektronsku poštu direktora američke federalne agencije. Hakerska grupa, za koju se navodi da je povezana sa iranskim obaveštajnim službama, objavila je dokaze o upadu, a autentičnost materijala potvrdilo je američko Ministarstvo pravde.

Zvaničnici na obe strane ističu da su istrage u toku i da se utvrđuju sve okolnosti napada i eventualne posledice po bezbednost regiona.

Pročitaj još

Svet

Iranska Revolucionarna garda zatvorila Ormuski moreuz i najavila moguće akcije na drugom pravcu

Iranske vlasti saopštile zatvaranje Ormuskog moreuza za brodove bez dozvole, međunarodni saobraćaj i cene nafte pogođeni novim merama

Published

on

By

Iranske vlasti saopštile zatvaranje Ormuskog moreuza za brodove bez dozvole, međunarodni saobraćaj i cene nafte pogođeni novim merama

Iranska Revolucionarna garda objavila je da je Ormuski moreuz zatvoren za sve brodove kojima nije izdata izričita dozvola Teherana, navodeći da će svako kršenje ovih mera naići na oštar odgovor. Ova odluka dolazi u trenutku kada se region suočava sa povećanim tenzijama nakon početka sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana pre mesec dana.

Prema saopštenju iranske vojske, tri trgovačka broda u stranom vlasništvu pokušala su da prođu kroz moreuz, ali su nakon upozorenja iranskih pomorskih snaga bila primorana da se vrate. Zvaničnici su naveli da su brodovi različitih nacionalnosti pokušali da iskoriste koridor predviđen za ovlašćeni saobraćaj, ali im je prolaz onemogućen.

Podaci sa međunarodnih sajtova za praćenje pomorskog saobraćaja pokazuju da su dva velika kontejnerska broda u vlasništvu kineske kompanije COSCO, CSCL Indian Ocean i CSCL Arctic Ocean, izvršila nagli zaokret kod iranskog ostrva Larak i ostala u Persijskom zalivu. Treći brod, Lotus Rising u vlasništvu kompanije iz Hong Konga, zabeležio je sličan manevar dalje od istog područja.

Iranske snage su ovu meru obrazložile kao odgovor na, kako je navedeno, netačne izjave američkog predsednika u vezi sa statusom Ormuskog moreuza. Iz Teherana su poručili da će svako brodsko plovilo koje pokuša da prođe bez dozvole biti smatrano za prekršioca i suočiti se sa posledicama, ali nisu precizirali o kakvim merama je reč.

Odluka Irana imala je neposredan uticaj na globalna tržišta energenata, pa je cena nafte premašila 110 dolara po barelu, što je više od 50% u odnosu na period pre eskalacije sukoba. Ormuski moreuz je strateški važan, jer se kroz njega odvija značajan deo svetskog izvoza nafte.

Zatvaranje ovog ključnog pomorskog pravca i najave da bi i drugi regionalni putevi mogli biti pogođeni izazvali su zabrinutost međunarodne zajednice zbog bezbednosti snabdevanja energentima i mogućih širenja sukoba na Bliskom istoku. Za sada nema informacija o civilnim žrtvama ili incidentima na moru vezanim za ove događaje.

Situacija se i dalje pažljivo prati, a nezavisna potvrda pojedinih tvrdnji nije moguća u ovom trenutku.

Pročitaj još

Svet

Iran i Izrael razmenjuju pretnje dok raste napetost na Bliskom istoku

Bezbednosne službe prate situaciju, izraelska vojska izdala upozorenje stanovnicima Araka

Published

on

By

Bezbednosne službe prate situaciju, izraelska vojska izdala upozorenje stanovnicima Araka

Napetost na Bliskom istoku dodatno je porasla nakon što su iranske vlasti najavile mogućnost odgovora na predlog za primirje, dok je izraelska vojska izdala upozorenje stanovnicima grada Araka da napuste određene delove grada zbog planiranih vojnih operacija. Ove informacije potvrđene su iz diplomatskih i vojnih izvora, a situacija se pažljivo prati.

Prema dostupnim informacijama, u toku je 28. dan eskalacije sukoba, dok se očekuje iranski odgovor na predlog za primirje uoči isteka ultimatuma 6. aprila. Zvanični Teheran negira vođenje pregovora, ali izvori iz diplomatskih krugova ukazuju da bi odgovor mogao biti dostavljen do kraja dana.

Istovremeno, izraelske snage izdale su hitno upozorenje stanovnicima Araka, sa zahtevom da napuste severozapadni deo grada i industrijsku zonu Heirabad. U upozorenju se navodi da će izraelska vojska uništavati vojnu infrastrukturu na tim lokacijama u narednim satima.

Na polju sajber bezbednosti, hakerska grupa povezana sa iranskim obaveštajnim službama objavila je dokaze o upadu u privatnu e-poštu direktora FBI-ja, uključujući privatne fotografije i dokumente. Ministarstvo pravde SAD potvrdilo je autentičnost materijala.

Prema obaveštajnim procenama, uništena je trećina iranskog raketnog arsenala, dok ostatak, prema navodima izvora, ostaje skriven u podzemnim skladištima i spreman za eventualnu upotrebu.

Bezbednosne službe zemalja u regionu i međunarodna zajednica nastavljaju da prate razvoj događaja, dok se građanima pogođenih područja savetuje oprez i poštovanje zvaničnih uputstava.

“Istraga i bezbednosne procene su u toku”, saopštio je portparol bezbednosnih službi.

Pročitaj još

U Trendu