Connect with us

Domaće

Majkrosoft ulaže 146 milijardi dolara u AI, akcije pale 24 odsto od početka godine

Kapitalna ulaganja u AI infrastrukturu porasla 66 odsto na 146 milijardi dolara, dok analitičari i dalje preporučuju kupovinu akcija

Published

on

g6d5ab13c685d7022c1b5021b74fe08f243086bbb8fb1bc741c0e3741432befd10d08098bdda6b9e0bb0e03ffa342244b2446453b392cfde395fb58fc71fdd79f_1280

Kapitalna ulaganja u AI infrastrukturu porasla 66 odsto na 146 milijardi dolara, dok analitičari i dalje preporučuju kupovinu akcija

Američka tehnološka kompanija Majkrosoft zabeležila je najlošiji kvartal od 2008. godine, sa padom akcija od 24 odsto od početka 2026. do 26. marta, usled velikih ulaganja u veštačku inteligenciju i sve jače konkurencije AI startapa. Prema ekonomskim analizama, kapitalna ulaganja Majkrosofta u fiskalnoj 2026. procenjuju se na 146 milijardi dolara, što predstavlja rast od 66 odsto u odnosu na 88 milijardi dolara iz 2025. godine.

Majkrosoftova fiskalna godina traje od 1. jula do 30. juna naredne godine. Projekcije za naredne godine pokazuju da bi ulaganja u 2027. i 2028. mogla dostići 170 i 191 milijardu dolara. Ovakav rast troškova izaziva zabrinutost investitora, jer ne vide jasno ubrzanje rasta prihoda koje bi pokrilo sve veće rashode, navodi se u izveštajima.

Dodatni izazov predstavljaju korisnici koji bi mogli da napuste Majkrosoftove programe i pređu direktno na AI rešenja kompanija kao što su Antropik i OpenAI, što bi smanjilo prihod od tradicionalnog softverskog poslovanja.

I pored trenutnih izazova, dugoročna perspektiva kompanije ostaje pozitivna. Od 67 analitičara koje prati Blumberg, 63 preporučuju kupovinu akcija Majkrosofta, pozivajući se na rastući potencijal u segmentima klauda i veštačke inteligencije. Ovo može predstavljati privlačnu opciju za investitore koji su spremni da sačekaju na povrat ulaganja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Produktna berza u Novom Sadu ostvarila promet od 104,1 milion dinara ove nedelje

Trgovina pšenicom činila 68 odsto ukupnog prometa, dok je cena sojinog zrna porasla za 1,21 odsto

Published

on

By

Trgovina pšenicom činila 68 odsto ukupnog prometa, dok je cena sojinog zrna porasla za 1,21 odsto

Na novosadskoj Produktnoj berzi tokom ove nedelje ostvaren je ukupan promet od 3.798 tona robe, u ukupnoj vrednosti od 104.108.896 dinara. Najveći deo trgovanja odnosio se na pšenicu, dok su cene ključnih poljoprivrednih proizvoda pokazale različite trendove u periodu od 23. do 27. marta.

Kukuruzom se trgovalo u znatno manjem obimu zbog slabog interesovanja kupaca, a ugovori su zaključeni po ceni od 21,70 dinara po kilogramu bez PDV-a, što predstavlja ponder cenu i pad od 0,46 odsto u odnosu na prethodnu nedelju.

Povećana tražnja i slabija ponuda pšenice sa 11-12 odsto proteina dovele su do rasta cene ove žitarice za 2,31 odsto u odnosu na prethodnu sedmicu. Trgovana cena pšenice kretala se od 20,70 do 21,50 dinara po kilogramu bez PDV-a, dok je ponder cena iznosila 20,97 dinara po kilogramu bez PDV-a (23,07 dinara sa PDV-om). Pšenica je činila 68 odsto ukupnog nedeljnog prometa na tržištu.

Sojino zrno imalo je uzlazni trend, sa zaključenim ugovorima po cenama od 50,50 do 51,20 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 51,11 dinara po kilogramu bez PDV-a (56,22 dinara sa PDV-om), što je rast od 1,21 odsto u odnosu na prethodni podatak. Pojačana tražnja i ograničena ponuda dovele su do rasta cene tokom nedelje, ali nije došlo do novih transakcija krajem perioda zbog slabe ponude.

Kod stočnog ječma zabeležen je pad cene od 2,2 odsto, a jedan zaključeni ugovor realizovan je po ceni od 20,50 dinara po kilogramu bez PDV-a. Suncokretova sačma ostvarila je cenu od 27,20 dinara po kilogramu bez PDV-a.

Tržište veštačkih đubriva i dalje beleži manju ponudu, a cene se menjaju na dnevnom nivou. Berzanski ugovori za KAN, ruski u pakovanju 25/1, zaključeni su po cenama od 47,71 do 47,82 dinara po kilogramu (405-406 evra po toni) bez PDV-a.

Pročitaj još

Domaće

Putevi Srbije produžili tender za rekonstrukciju puta IB22 na 32,3 kilometra

Rok za dostavu ponuda pomeren na 28. april, radovi bi trebalo da traju 22 meseca

Published

on

By

Rok za dostavu ponuda pomeren na 28. april, radovi bi trebalo da traju 22 meseca

Javno preduzeće Putevi Srbije treći put je produžilo rok za dostavljanje ponuda na međunarodnom otvorenom tenderu za izvođenje radova na teškom održavanju i unapređenju državnog puta IB reda 22, na deonici Ušće–Raška (Kosovska Mitrovica), u ukupnoj dužini od 32,3 kilometra. Prvobitni rok za dostavu ponuda bio je 3. mart, zatim je produžen na 17. mart, potom do kraja meseca, a najnoviji rok je 28. april.

Predviđeni radovi obuhvataju kompletnu zamenu asfaltnog kolovoza, trotoara i ivičnjaka, unapređenje sistema odvodnjavanja, radove na mostovima, propustima i potpornim zidovima, postavljanje saobraćajne signalizacije, kao i izgradnju kablovske mreže i postavljanje telekomunikacionih instalacija. Tokom 22 meseca predviđenog trajanja radova, saobraćaj će se odvijati bez prekida.

Projekat rekonstrukcije finansira se kreditom Evropske investicione banke. Realizacijom ovih radova, planirano je unapređenje bezbednosti i funkcionalnosti saobraćajnice na deonici dugoj 32,3 kilometra, što je od značaja za povezivanje regiona.

Kako je navedeno, rok za dostavljanje ponuda je sada pomeren na 28. april, čime se omogućava dodatno vreme potencijalnim izvođačima da pripreme dokumentaciju prema uslovima tendera.

Pročitaj još

Domaće

Dojče ban zabeležio gubitak od 2,3 milijarde evra u 2025, dug smanjen na 20,7 milijardi

Prihodi kompanije porasli na 27 milijardi evra, operativni rezultat pozitivan prvi put posle više godina

Published

on

By

Prihodi kompanije porasli na 27 milijardi evra, operativni rezultat pozitivan prvi put posle više godina

Nemački državni železnički operater Dojče ban (Deutsche Bahn) objavio je da je u 2025. godini ostvario neto gubitak od 2,3 milijarde evra, što je za 500 miliona evra više nego u prethodnoj godini. Prema podacima kompanije, ključni razlog za gubitak su otpisivanja u sektoru daljinskog prevoza u iznosu od 1,4 milijarde evra, nastala usled problema sa infrastrukturom koji negativno utiču na prihode.

Prošle godine Dojče ban je prodao svoju profitabilnu logističku jedinicu DB Šenker, čime je izgubio važan izvor prihoda, ali je istovremeno značajno smanjio dug. Dug kompanije je posle te transakcije sa 32,7 milijardi evra spao na 20,7 milijardi evra.

Uprkos gubitku, kompanija beleži pozitivne pomake – operativni rezultat (EBIT) u 2025. bio je pozitivan i iznosio je 297 miliona evra, što je prvi pozitivan EBIT posle nekoliko godina. Ukupni prihodi Dojče bana porasli su za oko tri odsto na 27 milijardi evra, čime se beleže prvi znaci ekonomskog oporavka.

Direktorka kompanije Evelin Pala izjavila je da iako postoje poboljšanja, još uvek nije vreme za slavlje: „Pravi cilj biće ostvaren tek kada kompanija bude mogla da održava godišnje profite i investicije iz sopstvenih sredstava.” To znači da Dojče ban nastoji da samostalno finansira sve troškove i ulaganja u vozove i pruge, bez pomoći države ili zaduživanja.

Dojče ban zapošljava više od 300.000 ljudi i upravlja mrežom od oko 33.000 kilometara pruga, uključujući linije visokih brzina (ICE), čime je jedan od najvećih poslodavaca u Nemačkoj i ključni akter u evropskom železničkom saobraćaju.

Pročitaj još

U Trendu