Connect with us

Domaće

Francuska ambasada pokrenula peti ciklus Ekoopština konkursa za održivi razvoj do kraja juna 2026

Gradovi i opštine u Srbiji mogu konkurisati za projekte zelene tranzicije do kraja juna 2026. godine

Published

on

pexels-photo-6990468

Gradovi i opštine u Srbiji mogu konkurisati za projekte zelene tranzicije do kraja juna 2026. godine

Ambasada Francuske u Beogradu, uz podršku partnera, pokrenula je peti ciklus konkursa Ekoopština sa ciljem unapređenja održivog razvoja lokalnih zajednica u Srbiji. Konkurs je otvoren za gradove, opštine i škole koje razvijaju projekte u oblasti zelene tranzicije, a prijave se primaju do kraja juna 2026. godine.

Projekat Ekoopština podstiče održivi razvoj urbanih sredina kroz unapređenje upravljanja otpadom, vodama, energetsku efikasnost i održivu mobilnost. Najbolji projekti dobiće priliku za studijske posete Francuskoj, gde će učesnici razmeniti iskustva i upoznati se sa savremenim rešenjima iz ovih oblasti.

Wiener Städtische osiguranje, kao partner i pokrovitelj programske celine „Održiva mobilnost”, podržava inicijative koje promovišu ekološka rešenja u gradskim sredinama, sa ciljem smanjenja emisije štetnih gasova i poboljšanja protočnosti saobraćaja. Rukovodilac Službe za marketing Wiener Städtische osiguranja, Nela Bojović, izjavila je: „Teme održivog razvoja i zelene tranzicije su za nas osiguravače izuzetno značajne, budući da je naša osnovna delatnost preuzimanje rizika i da smo veoma svesni uticaja klimatskih promena na njihov rast. Smatramo da je uloga lokalnih zajednica ključna za ekološku tranziciju i zato iz godine u godinu podržavamo ovaj projekat, jer stvara izuzetne prilike za razmenu praktičnih znanja i iskustava u službi održivog upravljanja ograničenim resursima.”

Ambasadorka Francuske u Srbiji, Florans Ferari, naglasila je značaj ovakvih inicijativa za jačanje saradnje i razmenu dobrih praksi između Srbije i Francuske i istakla napredak u usklađivanju sa evropskim standardima i politikama u oblasti klimatskih promena. Posebno je ukazala na ključnu ulogu lokalnih samouprava, koje svojim aktivnostima u upravljanju vodama, otpadom, energetskom efikasnošću i mobilnošću odgovaraju na konkretne izazove.

Konkurs Ekoopština ostaje otvoren do kraja juna 2026. godine, a najbolji projekti iz Srbije imaće mogućnost da kroz studijske posete Francuskoj dodatno unaprede svoja znanja i razmene iskustva sa partnerima iz ove zemlje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Garancije porekla energije ne oslobađaju srpske izvoznike od CBAM taksi u EU

CBAM direktiva ne priznaje zelene sertifikate iz Srbije, prosečan emisioni faktor za električnu energiju iznosi 1,09 tona CO₂ po MWh

Published

on

By

CBAM direktiva ne priznaje zelene sertifikate iz Srbije, prosečan emisioni faktor za električnu energiju iznosi 1,09 tona CO₂ po MWh

Srpske kompanije koje izvoze u Evropsku uniju suočene su sa obavezom plaćanja CBAM taksi, bez obzira na to da li su energiju nabavile uz garancije porekla iz obnovljivih izvora, pokazuje analiza aktuelnog režima naplate karbonskih taksi. Prema važećim pravilima EU, CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism) ne priznaje sertifikate o zelenoj energiji, već insistira na direktnom fizičkom povezivanju potrošača i proizvođača obnovljive energije, a emisije se obračunavaju na osnovu ukupnog energetskog miksa zemlje izvoznika.

Na konferenciji „Tržište električne energije: podaci, standardi, skladišta — nova pravila igre“, predstavnica Privredne komore Srbije Tanja Lindel naglasila je da CBAM direktiva za emisije iz električne energije ne prihvata ni garancije porekla ni ugovore o nabavci zelene energije, što znači da srpske firme ne mogu umanjiti svoje obaveze kroz ove instrumente. “CBAM sistem ne priznaje garanciju porekla energije koja je utrošena u proizvodnji (i transportu) jer u direktivama EU i dalje postoji obveza direktne veze proizvođača i korisnika. Ali to, naravno ne znači da su garancije nebitne jer značajno mogu da smanje karbonski otisak kompanije. Čak svedu i na nulu, a to je bitno za ESG izveštaje”, izjavila je Lindel.

Prema aktuelnom pravilniku u Srbiji, emisioni faktor za električnu energiju iznosi 1,09 tona CO₂ po megavat-satu. Kompanije su u obračunu GHG (Greenhouse Gas Protocol) emisija u obavezi da koriste location-based pristup, što znači da ukupne emisije zavise od nacionalnog energetskog miksa, a ne od pojedinačnih investicija u obnovljive izvore. Ova situacija posebno pogađa firme koje su investirale u zelenu energiju i kupovinu garancija porekla, jer im to ne smanjuje obavezu prema CBAM direktivi, iako može biti značajno za ESG izveštavanje i reputaciju na tržištu.

Evropska komisija je, kroz radnu grupu za reviziju CBAM direktive, predložila ukidanje uslova o fizičkoj vezi između potrošača i proizvođača obnovljive energije, ali taj predlog još nije prihvaćen. Energetska zajednica ukazuje na to kao na ozbiljan nedostatak koji destimuliše ulaganja u obnovljive izvore i decentralizaciju proizvodnje energije.

Kompanije poput Google i Ikea, koje posluju na evropskom tržištu, koriste kombinaciju investicija u obnovljive izvore, kupovine garancija porekla i različitih ugovora sa dobavljačima kako bi smanjile svoj market-based karbonski otisak na nulu u okviru svojih ESG politika. Međutim, za izvoz robe u EU i dalje je presudan location-based obračun, što za Srbiju znači viši obračun emisija zbog visokog nacionalnog emisionog faktora. Lindel je navela primer Google data centra u Belgiji, koji koristi energiju iz Belgije ali kupuje garancije porekla iz Skandinavije, čime računovodstveno smanjuje emisije za potrebe GHG protokola, ali ne i za CBAM izveštavanje.

Zaključno, iako garancije porekla ne oslobađaju srpske izvoznike od CBAM taksi, ulaganja u zelenu energiju zadržavaju značaj za smanjenje ukupnog karbonskog otiska i ispunjavanje ESG standarda, što može doprineti konkurentnosti na globalnom tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Broadcom lansirao Symantec CBX cloud platformu za naprednu zaštitu podataka i mreže

CBX integriše Symantec i Carbon Black tehnologije, donosi AI preporuke za 85% incidenata i ubrzava reakciju na sajber napade

Published

on

By

CBX integriše Symantec i Carbon Black tehnologije, donosi AI preporuke za 85% incidenata i ubrzava reakciju na sajber napade

Kompanija Broadcom Inc., globalni lider u poluprovodničkom i infrastrukturnom softverskom sektoru, predstavila je 26. marta 2026. godine Symantec CBX (Carbon Black XDR) – cloud platformu koja objedinjuje najnaprednije funkcije Symantec-a i Carbon Black-a u jedno rešenje. Ova nova platforma namenjena je organizacijama sa ograničenim resursima i stručnim kadrom, koje se suočavaju sa sve češćim i sofisticiranijim sajber pretnjama, navodi se u zvaničnom saopštenju kompanije.

Symantec CBX platforma integriše najbolje tehnologije oba brenda: Symantec funkcije za prevenciju, Adaptive Protection, zaštitu podataka, bezbedan web pristup (Cloud SWG) i predikciju incidenata, zajedno sa Carbon Black EDR rešenjem za detaljnu vidljivost i brzu reakciju na sve tačke napada. Ova cloud XDR platforma omogućava centralizovano upravljanje incidentima i prediktivnu bezbednost, što je do sada bilo teško dostupno organizacijama bez razvijenih bezbednosnih operativnih centara (SOC).

Prema navodima Broadcoma, u vreme kada se broj i složenost sajber napada ubrzano povećavaju, a stručni kadar i budžeti mnogih organizacija ostaju ograničeni, CBX nudi rešenje koje automatizuje i unapređuje zaštitu bez potrebe za velikim timovima. Platforma omogućava povezivanje podataka sa krajnjih uređaja, mreže i cloud sistema, čime se omogućava efikasno filtriranje web saobraćaja, zaštita podataka i prevencija incidenata na nivou velikih sistema.

Jason Rolleston, potpredsednik i generalni direktor za bezbednost u Broadcom-u, izjavio je: „Ovo je važan korak kojim objedinjavamo snage Symantec-a i Carbon Black-a u jedno snažno rešenje. CBX omogućava organizacijama svih veličina da se efikasno i sa samopouzdanjem suoče sa savremenim pretnjama, zahvaljujući naprednim, ali jednostavnim funkcijama, inovativnim tehnologijama i pametnoj automatizaciji. Platforma donosi zaštitu na nivou velikih sistema i uvid u realnom vremenu organizacijama koje su do sada imale ograničene resurse i više ne mogu da se oslanjaju na to da će ostati neprimećene.”

CBX omogućava naprednu zaštitu kao što su filtriranje web saobraćaja (SWG), skeniranje osetljivih podataka i sveobuhvatna prevencija, sada dostupne i manjim organizacijama. Platforma koristi veštačku inteligenciju za ubrzano povezivanje i analizu podataka sa krajnjih uređaja, mreže, cloud i identiteta. Zahvaljujući funkciji Threat Tracer, analitičari mogu da prate tok napada kroz endpoint, mrežu, e-mail i cloud, dok Adaptive Protection prepoznaje i blokira zloupotrebu legitimnog softvera. CBX može da predvidi naredne korake napadača četiri do pet koraka unapred, a SymantecAI Security Assistant pomaže u analizi incidenata i preporukama za sanaciju. AI preporuke pokrivaju čak 85% incidenata, olakšavajući rad i manje iskusnim analitičarima.

Fotografiju potpisuje: Broadcom.

Pročitaj još

Domaće

IT sektor Srbije gubi najmanje 500 radnih mesta zbog otkaza i zatvaranja firmi

Zatvaranje filijale Lottomatica otpustilo 348 radnika, Zendesk ugasio kancelariju sa 60 zaposlenih, rast plata usporava

Published

on

By

a laptop computer sitting on top of a wooden desk

Zatvaranje filijale Lottomatica otpustilo 348 radnika, Zendesk ugasio kancelariju sa 60 zaposlenih, rast plata usporava

IT sektor u Srbiji suočava se sa talasom otkaza i zatvaranja firmi, pri čemu je najmanje 500 radnih mesta izgubljeno u poslednjih desetak dana. Italijanska kompanija Lottomatica zatvorila je sredinom marta ceo ogranak u Srbiji, što je dovelo do otkaza za 348 zaposlenih u jednom danu. Nakon toga usledila su otpuštanja u kompaniji Block, kao i gašenje beogradske kancelarije Zendeska, gde je radilo 60 ljudi. Prema najavama, poslovanje u Srbiji uskoro završava i Playstudios, a ukupan broj otkaza procenjuje se na između 450 i 550, dok za Playstudios broj još nije zvanično potvrđen, ali se procenjuje na nekoliko desetina.

Direktor Vojvođanskog ICT klastera Milan Šolaja izjavio je da su razlozi za ovakva dešavanja optimizacija poslovanja, povećanje primene veštačke inteligencije, smanjenje i ukidanje podsticaja za IT industriju, kao i rast cena radne snage. “Block je globalna priča, 4.000 otpuštenih od više od 10.000 zaposlenih, od toga srpski broj nije poznat. Ukupno, grubo rečeno, između 450 i 550 radnih mesta u desetak dana”, naveo je Šolaja, dodajući da Lottomatica sprovodi post-akviziciono restrukturiranje nakon kupovine SKS365 za 639 miliona evra.

Kompanija Zendesk je 2023. godine preuzela novosadski Tymeshift i sada zatvara tu kancelariju zbog kombinacije korporativnih promena i automatizacije u sektoru korisničke podrške. Block, i pored rasta prihoda od 24 odsto godišnje, odlučio se za otpuštanje 40 odsto kadra, uz porast vrednosti akcija od 24 odsto. Šolaja navodi da korisnička podrška, QA i migracije podataka sve više podležu automatizaciji i da je uticaj veštačke inteligencije realan, a ne samo izgovor.

Podsticaji za novonastanjena lica nisu glavni razlog odlaska kompanija, smatra Šolaja, jer oni čine oko 2 odsto zaposlenih u IT sektoru, odnosno oko 1.400 do 1.600 ljudi. Međutim, ukidanje podsticaja izazvalo je reputacioni udar i poslalo signal o nepredvidivosti poslovnog okruženja, s obzirom na to da su subvencije obećane do 2029, a ukinute su bez najave, uz neisplaćene dugove za 2023–2024. godinu koji se mere u milionima evra.

Direktor Srpske IT asocijacije Marko Vučetić istakao je da povlačenje više firmi iz Srbije nije iznenađenje i da postoji bojazan da bi se ovaj trend mogao nastaviti. Podsticaji za novonastanjena lica uvedeni su 2022. godine, omogućavali su do 70 odsto povraćaja poreza na zarade i 100 odsto doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ali su ukinuti prošle godine zbog nemogućnosti planiranja budžeta.

Plate u IT sektoru već pokazuju znake stagnacije. Neto zarade u sektoru informisanja i komunikacija porasle su 5,8 odsto u 2025. godini u odnosu na prethodnu, dok je rast plata u računarskom programiranju i povezanim delatnostima bio samo 3,9 odsto, što je gotovo na nivou godišnje inflacije od 3,8 odsto. Prema rečima Šolaje, juniori u IT sektoru su najugroženiji jer AI alati preuzimaju deo njihovih zadataka, dok kompanije preferiraju angažovanje iskusnijih radnika uz podršku veštačke inteligencije.

Pročitaj još

U Trendu