Connect with us

Svet

Evropska unija proširila sankcije Rusiji: Gotovo sve velike banke i naftna infrastruktura na udaru

Nove mere uključuju 49 ruskih banaka, naftnu infrastrukturu i najveću akciju protiv dezinformacionih mreža.

Objavljeno pre

,

Evropska unija proširila sankcije Rusiji: Gotovo sve velike banke i naftna infrastruktura na udaru – sankcije na ruske banke Foto Izvor: Tanjug AP/Michael Probst

Nove mere uključuju 49 ruskih banaka, naftnu infrastrukturu i najveću akciju protiv dezinformacionih mreža.

Evropska unija proširila je sankcije na gotovo sve velike ruske banke i naftnu infrastrukturu, dodatno pojačavajući pritisak na finansijski i energetski sektor Rusije. Prema saopštenju Evropske službe za spoljne poslove, 16. novembra 2026. godine usvojena su dva povezana paketa restriktivnih mera. U fokusu ovih mera nalazi se i najveća akcija do sada protiv mreža koje šire dezinformacije.

Odlukama Saveta Evropske unije, sankcije su proširene na ukupno 113 novih pojedinaca i subjekata. Tačnije, na listi se sada nalazi 12 fizičkih lica i 101 pravno lice, koji su označeni kao finansijeri rata protiv Ukrajine. Osim toga, u posebnom režimu sankcija obuhvaćeno je još 30 pojedinaca i dva entiteta zbog stranog manipulisanja informacijama i zlonamernih sajber-aktivnosti. Time je ukupan broj pojedinaca i organizacija na crnoj listi EU premašio 4.500.

Sankcije na gotovo sve velike ruske banke i finansijske institucije

Najveći deo novog paketa odnosi se na blizu 50 dodatnih ruskih banaka i platnih servisa. Preciznije, 49 banaka i platnih institucija dodato je na listu, čime su dosadašnje restrikcije, koje su već obuhvatale više od stotinu finansijskih organizacija, dodatno pojačane. Prema zvaničnim podacima, ove mere imaju za cilj da oslabe ruski finansijski sistem i otežaju njegovo međunarodno poslovanje.

Pored toga, mere su usmerene i na sektore povezane sa naftom, uključujući infrastrukturu koja je ključna za izvoz i transport energenata. Evropska unija navodi da je cilj dodatnih sankcija da se ograniče prihodi koje Rusija ostvaruje iz sektora nafte i energetike, čime se pokušava smanjiti finansiranje vojnih aktivnosti.

Akcija protiv dezinformacionih mreža i hibridnih pretnji

Novi paket obuhvata i dosad najopsežniju akciju protiv mreža koje se bave širenjem dezinformacija i manipulacijom informacijama. U okviru posebnog režima sankcija, 30 pojedinaca i dva pravna entiteta označeni su kao odgovorni za strano manipulisanje informacijama, mešanje u političke procese i sajber-aktivnosti koje predstavljaju hibridnu pretnju.

Prema navodima Evropske unije, ove mere deo su šire strategije borbe protiv dezinformacija, kako bi se zaštitili demokratski procesi i informisanje građana. Takođe, Evropska unija ističe da će nastaviti da prati aktivnosti ovih mreža i preduzima dodatne korake ukoliko to bude potrebno.

Ukupan obim sankcija i očekivani efekti

Kao rezultat novih mera, crna lista Evropske unije sada premašuje 4.500 pojedinaca i organizacija povezanih sa finansiranjem sukoba i destabilizacijom informativnog okruženja. Evropska unija naglašava da sankcije ostaju ključni instrument za ograničavanje sposobnosti Rusije da finansira vojne aktivnosti i utiče na političke procese kroz dezinformacije.

Očekuje se da će proširene sankcije dodatno otežati pristup ruskih banaka međunarodnim tržištima i značajno uticati na naftni sektor. Ipak, Evropska unija ostavlja mogućnost za dalje proširenje mera, u zavisnosti od razvoja situacije i daljih aktivnosti na terenu.

Pročitaj još

Svet

Novi napad na Krimski most: Deo kolovoza i drumski luk završili u moru

Saobraćaj na Krimskom mostu potpuno je obustavljen nakon masovnog napada dronovima i raketama u noći između 16. i 17. novembra.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Novi napad na Krimski most: Deo kolovoza i drumski luk završili u moru

Saobraćaj na Krimskom mostu potpuno je obustavljen nakon masovnog napada dronovima i raketama u noći između 16. i 17. novembra.

Masovni napad dronovima i raketama pogodio je Krimski most tokom noći između 16. i 17. novembra, izazivajući ozbiljna oštećenja na konstrukciji i potpuni prekid saobraćaja. Napad je drugi po redu u poslednja 24 sata, a prema izveštajima sa terena, najmanje 15 snažnih eksplozija odjeknulo je u oblasti Kerča.

Snimci objavljeni na društvenim mrežama pokazuju da su deo kolovoza i drumski luk iznad plovnog kanala pali u vode Kerčkog moreuza. Ipak, paralelni železnički luk na mostu ostao je netaknut. Takođe, pojavili su se i snimci na kojima je navodno prikazana krstareća raketa FP-5 „Flamingo“ neposredno pre udara, iako potpuna potvrda svih detalja još nije stigla.

Napad na Krimski most i reakcije vlasti

Prema zvaničnoj izjavi, guverner okupiranog Krima Sergej Aksjonov potvrdio je da je oko 1.35 časova posle ponoći izveden još jedan napad na Krimski most. On je istakao da je saobraćaj na mostu u potpunosti obustavljen i apelovao na građane da ne kreću ka prelazu. Slično upozorenje izdao je i guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev, pozivajući stanovništvo na oprez i izbegavanje oblasti mosta dok traje procena štete i sanacija.

Ovaj novi napad na Krimski most dodatno naglašava njegovu ulogu kao ključne logističke arterije koja povezuje teritoriju Rusije sa okupiranim ukrajinskim poluostrvom. Iako su izveštaji o razmerama oštećenja još nepotpuni, jasno je da su drumski saobraćaj i prelazak preko mosta praktično nemogući dok se ne izvrši procena bezbednosti i započne eventualna obnova.

Detalji oštećenja i posledice za saobraćaj

Prema informacijama sa lokalnih kanala, deo drumske konstrukcije i luk iznad plovnog kanala urušili su se u more. U međuvremenu, železnički deo mosta nije pretrpeo vidljiva oštećenja, što omogućava potencijalnu procenu daljih koraka za obnovu ili privremenu stabilizaciju. Takođe, snimci sa terena i sa društvenih mreža izazvali su zabrinutost među lokalnim stanovništvom, ali i širu pažnju javnosti zbog strateškog značaja mosta.

Važno je napomenuti da je nakon napada saobraćaj na Krimski most potpuno obustavljen, a građanima je savetovano da prate zvanična saopštenja i da do daljeg ne pokušavaju prelazak. Razmere štete i mogući vremenski okvir za obnovu biće poznati tek nakon detaljne procene nadležnih službi.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija smanjuje priliv novca u ruski energetski sektor: Novi talas sankcija

Priliv novca iz Evropske unije u ruski energetski sektor opao je za 85 odsto u odnosu na 2021. godinu, prema zvaničnim podacima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska unija smanjuje priliv novca u ruski energetski sektor: Novi talas sankcija – priliv novca iz Evropske unije

Priliv novca iz Evropske unije u ruski energetski sektor opao je za 85 odsto u odnosu na 2021. godinu, prema zvaničnim podacima.

Priliv novca iz Evropske unije u ruski energetski sektor značajno je smanjen, prema poslednjem saopštenju Evropske službe za spoljne poslove. Ovaj pad iznosi čak 85 odsto u poređenju sa 2021. godinom, što ukazuje na snažan uticaj aktuelnih sankcija koje Evropska unija uvodi protiv Rusije. U saopštenju se navodi da su 16. novembra 2026. godine usvojena dva nova paketa restriktivnih mera, čime su sankcije proširene na gotovo sve preostale velike banke u Rusiji.

Pored toga, Evropska unija je na listu sankcionisanih dodala ukupno 113 novih pojedinaca i subjekata, uključujući 12 fizičkih lica i 101 pravno lice, zbog finansiranja rata protiv Ukrajine. U okviru posebnog režima sankcija za strano manipulisanje informacijama i sajber-aktivnosti, obuhvaćeno je još 30 pojedinaca i dva entiteta.

Uticaj sankcija na ruski energetski sektor

Ove mere su dodatno ograničile finansijske tokove ka ruskoj energetici. Prema procenama Evropske službe za spoljne poslove, restrikcije sada obuhvataju blizu 50 dodatnih ruskih banaka i finansijskih institucija. Tačnije, 49 banaka i platnih servisa su obuhvaćeni poslednjim paketom sankcija, čime postojeće restrikcije, koje su ranije pokrivale više od stotinu finansijskih organizacija, postaju još šire.

Kao rezultat, priliv novca iz Evropske unije u ruski energetski sektor smanjen je za 85 odsto u poređenju sa 2021. godinom. Ovaj podatak ilustruje koliko su sankcije imale efekta na finansiranje energetskih projekata u Rusiji.

Nove sankcije blokiraju obnovu rafinerija

U sklopu novih mera, blokirana je i obnova rafinerija nafte u Rusiji. Ove sankcije ograničavaju mogućnost ruskih kompanija da nabave opremu i tehnologiju potrebnu za modernizaciju svojih postrojenja. Time je dodatno osujećen razvoj i obnavljanje ruske rafinerijske industrije, što može imati dugoročan uticaj na energetsku stabilnost i kapacitete zemlje.

Osim toga, proširene su i mere protiv mreža koje se povezuju sa hibridnim pretnjama, uključujući strane aktere za manipulaciju informacijama i sajber-aktivnosti. Na ovaj način, Evropska unija pokušava da odgovori na sve šire sfere ruskog uticaja i pritisaka.

Ukupan broj sankcionisanih premašuje 4.500

Prema poslednjim podacima, ukupan broj pojedinaca i organizacija na crnoj listi Evropske unije sada prelazi 4.500. Ova brojka obuhvata sve pojedince i pravna lica koja su na bilo koji način povezana sa finansiranjem sukoba ili širenjem hibridnih pretnji.

Zaključno, najnovije sankcije Evropske unije još jednom potvrđuju odlučnost da se ograniči finansijski i tehnološki priliv u ruski energetski sektor, uz poseban fokus na sprečavanje obnove rafinerija i suzbijanje hibridnih pretnji.

Pročitaj još

Svet

Novinar ubijen u blizini San Hozea posle prijava pretnji smrću

Istraga ubistva nezavisnog novinara pokrenuta, profesionalni motivi i ranije prijavljene pretnje u fokusu policije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Novinar ubijen u blizini San Hozea posle prijava pretnji smrću – napad u Santo Domingu de Heredia

Istraga ubistva nezavisnog novinara pokrenuta, profesionalni motivi i ranije prijavljene pretnje u fokusu policije

Nezavisni novinar iz Kostarike, Camilo Rodriguez, ubijen je na ulici u mestu Santo Domingo de Heredia u blizini San Hozea, saopštili su zvanični izvori. Napad se dogodio 16.11.2026. oko 15:20 časova, kada su dvojica nepoznatih napadača na motociklu otvorila vatru na njegovo vozilo usred saobraćajne gužve. Prema policijskim izvorima, Rodriguez je pre napada više puta prijavljivao pretnje smrću, navodeći da mu prete osobe povezane sa kriminalnim grupama.

Detalji napada i istrage

U trenutku napada, Rodriguez se nalazio za volanom dok je prolazio glavnim putem u Santo Domingu de Heredia. Napadači su mu prišli na motociklu i ispalili više hitaca, a zatim pobegli u nepoznatom pravcu. Hitna pomoć je brzo stigla na lice mesta, ali je smrt novinara konstatovana ubrzo po dolasku. Policijski načelnik Raul Rivera izjavio je da je istraga u toku i da se prikupljaju dokazi sa mesta događaja.

Prema dostupnim informacijama, Rodriguez je ranije javno iznosio navode o vezama između narko-grupa i političkih ličnosti. Takođe, objavljivao je imena osoba za koje je tvrdio da su umešane u kriminalne aktivnosti, uključujući izveštaje koje je, prema sopstvenim tvrdnjama, dostavio američkim službama.

Reakcije javnosti i zvaničnika

Predsednica Kostarike, Laura Fernandez, izjavila je da je “bez obzira na sadržaj njegovih izjava, današnji događaj mrlja na slobodu izražavanja u našoj zemlji”. Ona je napomenula da je prethodne godine podnela tužbu protiv Rodrigueza zbog klevete, nakon što je on objavio video u kojem tvrdi da je njena kuća izgrađena novcem navodno povezanim sa narko-kartelima.

Udruženje novinara Kostarike osudilo je ubistvo, ističući značaj zaštite slobode medija i bezbednosti novinara. U međuvremenu, policija je potvrdila da istražuje sve okolnosti napada, uključujući moguće motive povezane sa ranijim pretnjama i javnim istupima žrtve.

Pozadina i prethodne kontroverze

Rodriguez je 2022. godine pokušao da se kandiduje za predsednika, ali je njegova kandidatura odbijena iz tehničkih razloga od strane izborne komisije. Bio je poznat po tome što je iznosio optužbe protiv javnih ličnosti i članova porodice, uključujući bivšu suprugu, koju je javno optužio za umešanost u narko-trafiking. S druge strane, bivša supruga je podnela prijavu protiv Rodrigueza, tvrdeći da je seksualno zlostavljao njihovu decu.

Prema policijskim izvorima, napad u Santo Domingu de Heredia predstavlja prvi slučaj ubistva novinara u Kostariki u poslednjih 25 godina, što je izazvalo zabrinutost javnosti i dodatnu pažnju međunarodnih organizacija za zaštitu novinara. Istraga se nastavlja, a nadležni apeluju na građane da dostave sve informacije koje mogu pomoći u rasvetljavanju slučaja.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link