Connect with us

Domaće

Uvoz svinjskog mesa u Srbiji porastao za 1.000 tona uz pad vrednosti

Za devet meseci 2026. godine uvezeno 31.312 tona svinjskog mesa, vrednost uvoza manja za 13,8 miliona evra

Objavljeno pre

,

Uvoz svinjskog mesa u Srbiji porastao za 1.000 tona uz pad vrednosti Foto Izvor: Pexels / Aurelijus U.

Za devet meseci 2026. godine uvezeno 31.312 tona svinjskog mesa, vrednost uvoza manja za 13,8 miliona evra

Srbija je za prvih devet meseci 2026. godine povećala uvoz svinjskog mesa za 1.000 tona u odnosu na isti period prethodne godine. Količina uvoza svinjskog mesa iznosila je 31.312 tona, dok je ukupna vrednost dostigla 80,5 miliona evra. Prema podacima koje je izneo Nenad Budimović, sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije, cena po kilogramu uvezenog mesa iznosila je 2,57 evra.

Vrednost uvoza svinjskog mesa i poređenje sa prethodnom godinom

U istom periodu 2025. godine Srbija je uvezla 30.750 tona svinjskog mesa, za šta je izdvojeno 94,3 miliona evra. To znači da je, iako je količina uvoza porasla za 1.000 tona, ukupna vrednost uvoza pala za 13,8 miliona evra. Cena po kilogramu uvoza 2025. godine iznosila je 3,07 evra. Za celu prošlu godinu Srbija je ukupno uvezla 40.000 tona svinjskog mesa, što je državu koštalo 120,5 miliona evra.

Kretanje otkupnih cena i regionalne razlike

Kada je reč o otkupnim cenama živih tovljenika, one se razlikuju po regionima. U srednjem Banatu otkupna cena iznosi od 200 do 220 dinara po kilogramu, dok je ta cena najniža u centralnoj Srbiji. Na stočnoj pijaci otkupljivači kupuju manje količine, dok klanice kupuju veće partije tovljenika, što takođe utiče na cenu.

Problemi sektora i tržišni uslovi

Prema rečima Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije, domaći uzgajivači svinja već duže vreme suočavaju se sa problemima. Cena hrane za životinje zavisi od cena kukuruza i soje, a izvoz svinjskog mesa iz Srbije i dalje je izrazito nizak, jer je 2026. izvezeno svega oko 350 tona. Zbog toga domaće prerađivačke industrije često uvoze konfekcionirano meso – to jest, meso koje je mašinski ili ručno isečeno i kategorizovano po planu sečenja.

Kretanje tržišnih cena početkom novembra

Prema biltenu Sistema tržišnih informacija poljoprivrede Srbije (STIPS), početkom novembra 2026. zabeležen je pad cena prasadi i svinja u Kragujevcu, dok su tovne svinje skuplje u Beogradu i Novom Sadu. U klanicama na području Beograda otkupna cena tovnih svinja od 80 do 120 kilograma iznosila je 270 dinara po kilogramu. U Južnobačkom regionu cena je bila 220 din/kg, dok su za grla teža od 120 kilograma plaćali 210 din/kg. U Srednjebanatskom regionu cena je dostigla 250 din/kg, a u Kraljevu je na pijaci pala na 220 din/kg. Dominantna otkupna cena prasadi od 16 do 25 kilograma iznosila je 300 din/kg, dok je u Jablaničkom regionu za tovne svinje iznad 120 kilograma iznosila 180 din/kg.

Dugoročne posledice za domaću proizvodnju

Stanje na tržištu svinjskog mesa, uz pad vrednosti uvoza i rast količine, ukazuje na izazove sa kojima se suočava domaća proizvodnja. S obzirom na nisku konkurentnost i problem nedostatka stručne radne snage, domaća industrija mora će preduzeti dodatne mere kako bi poboljšala svoju poziciju na tržištu. Istovremeno, uvoz svinjskog mesa u Srbiju nastavlja da raste, ali po nižim cenama, što direktno utiče na profitabilnost domaćih proizvođača i celokupni agroekonomski sektor.

Pročitaj još

Domaće

Bambi dodelio grantove od 5.000 evra za razvoj lokalnih poslastičara

Program kompanije podržao 12 malih proizvođača iz Braničevskog i Podunavskog okruga kroz edukaciju i promociju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bambi dodelio grantove od 5.000 evra za razvoj lokalnih poslastičara – Bambi podrška iz kraja

Program kompanije podržao 12 malih proizvođača iz Braničevskog i Podunavskog okruga kroz edukaciju i promociju

Bambi je u okviru programa „Bambi podrška iz kraja“ dodelio grantove u ukupnoj vrednosti od 5.000 evra najboljim lokalnim poslastičarima. Grantovi su uručeni na finalnom takmičenju održanom u METRO HoReCa centru, gde je 12 poslastičara iz Braničevskog i Podunavskog okruga predstavilo svoje poslastičarstvo na temu Plazma torte pred stručnim žirijem. Prvo mesto osvojila je pekara Noć i dan, drugo pekara Park S17, a treće radionica Duca Cake Pops. Osim grantova, nagrađenima je obezbeđena promotivna kampanja na prodajnim mestima u blizini njihovih radnji, kako bi njihova ponuda postala vidljivija kupcima.

Program „Bambi podrška iz kraja“: edukacija i ekonomski efekti

Takmičenje je označilo završetak programa koji je Bambi realizovao u saradnji sa Regionalnom privrednom komorom, Gradom Požarevcem i Trag fondacijom. Učesnici su kroz radionice i mentorski rad stekli praktična znanja iz oblasti razvoja autentičnog brenda, digitalnog marketinga, unapređenja proizvoda i vođenja tima. Takođe, naglasak je bio na osnovama održivog rasta, što je posebno važno za male proizvođače u lokalnoj privredi. Kroz praktičan rad, polaznici su mogli da primene naučeno na svakodnevne izazove u poslovanju i identifikuju oblasti za unapređenje.

Izjave učesnika i značaj za lokalnu privredu

„Iza svake lokalne poslastičarnice stoje ljudi koji dobro poznaju svoj zanat, ali često sami brinu o svemu, od proizvodnje do promocije. Želeli smo da im olakšamo deo tog puta i podelimo iskustva koja mogu da primene u svom poslu. Zato su nam razgovori o njihovim konkretnim izazovima bili jednako važni kao i same radionice. Posebno nam znači što smo se kroz ovaj program bolje upoznali sa proizvođačima iz našeg kraja i zajedno pronašli ideje za razvoj njihove ponude i poslovanja“, izjavila je Jovana Važić, menadžerka korporativnih poslova i održivosti u kompaniji Bambi.

Polaznici programa su kroz praktične savete i razmenu iskustava s mentorima iz kompanije dobili uvid u načine unapređenja biznisa. „Ovaj program nam je pomogao da izađemo iz svakodnevne rutine i sagledamo šta možemo da unapredimo u svom poslu. Dobili smo praktične savete, upoznali druge proizvođače i učili od ljudi sa velikim iskustvom. Nagradu ćemo iskoristiti za unapređenje biznisa i kupovinu nove poslastičarske opreme, a iz programa izlazimo i sa jasnijom idejom o tome kako želimo da razvijamo svoj posao“, izjavio je Nikola Stojanović, pobednik takmičenja.

Doprinos razvoju poslastičarstva i lokalne privrede

Kao rezultat programa, Bambi je omogućio malim proizvođačima da steknu znanja i resurse potrebne za dugoročan rast. Grantovi od 5.000 evra i vidljivija ponuda na lokalnim prodajnim mestima mogu doprineti većoj konkurentnosti i održivosti sektora poslastičarstva u regionu. Na taj način, kompanija ne samo da jača svoj brend kroz saradnju sa lokalnim zajednicama, već i podržava ekonomsku stabilnost i razvoj malih preduzeća. Program „Bambi podrška iz kraja“ pokazuje kako ciljano ulaganje u edukaciju i promociju može imati pozitivan uticaj na mikro preduzetništvo i očuvanje tradicionalnih zanata.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u Srbiji porasla na 4,4 odsto u oktobru, rast cena hrane i odeće

Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u Srbiji više su za 4,1 odsto od decembra 2025. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u Srbiji više su za 4,1 odsto od decembra 2025. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku

Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru dostigla je nivo od 4,4 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku. Ovaj podatak odnosi se na poređenje oktobra 2026. sa istim mesecom prethodne godine. Mesečna inflacija iznosila je 0,8 odsto, dok su cene proizvoda i usluga lične potrošnje u poređenju sa decembrom 2025. godine porasle u proseku 4,1 odsto.

Rast cena po grupama proizvoda i usluga lične potrošnje

Glavni doprinos povećanju inflacije dolazi iz rasta cena u nekoliko ključnih potrošačkih grupa. Cene odeće i obuće porasle su za 2,4 odsto, što je najveći rast među glavnim kategorijama. Takođe, hrana i bezalkoholna pića skuplji su za 1,7 odsto u odnosu na prethodni mesec. Ovi podaci ukazuju na kontinuirani pritisak na budžet domaćinstava. Pored toga, obrazovanje beleži rast od 0,9 odsto, dok su predmeti i usluge lične nege, socijalna zaštita i ostale usluge poskupeli 0,8 odsto. Restorani i hoteli zabeležili su uvećanje cena od 0,6 odsto, a transport 0,5 odsto.

Detaljna struktura inflacije i kretanje cena

U oktobru su poskupeli i alkoholna pića i duvan, informisanje i komunikacije, kao i rekreacija, sport i kultura – sve za po 0,2 odsto. S druge strane, cene stanovanja, vode, električne energije, gasa i ostalih goriva, kao i usluge zdravstva, osiguranje i finansijske usluge, zabeležile su blagi rast od po 0,1 odsto. Pad cena registrovan je u grupi nameštaj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana, za 0,2 odsto. Ovi podaci potvrđuju da inflatorni pritisci nisu ravnomerno raspoređeni, već su najizraženiji u segmentima svakodnevne potrošnje. Kao rezultat, građani se suočavaju sa povećanim troškovima života, posebno kada je reč o osnovnim potrepštinama.

Makroekonomski kontekst i značaj novih podataka

Inflacija predstavlja prosečno povećanje nivoa cena proizvoda i usluga tokom određenog perioda. Njeno praćenje ključno je za monetarnu politiku i planiranje troškova građana i privrede. U Srbiji je rast cena hrane i odeće, kao i usluga iz sektora obrazovanja i lične nege, glavni pokretač trenutnog inflatornog talasa. Takođe, mesečna inflacija od 0,8 odsto ukazuje na nastavak trenda rasta cena i tokom jeseni. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ovakva kretanja zahtevaju pažljivo praćenje, kako bi se izbegli negativni efekti na životni standard i ekonomsku stabilnost.

Uticaj inflacije na domaćinstva i privredu

Povećanje inflacije utiče na realnu kupovnu moć građana, posebno u segmentima sa najizraženijim rastom cena. Osim toga, privreda se suočava sa izazovima u planiranju troškova i investicija. Ipak, pojedine grupe proizvoda, poput nameštaja i opreme za domaćinstvo, beleže pad cena, što može ublažiti ukupne pritiske na potrošače. Inflacija u Srbiji u oktobru zadržava se iznad ciljanog nivoa centralne banke, što podstiče regulatorne institucije da prate dalji razvoj. Očekuje se da će kretanja cena u narednim mesecima zavisiti od promena u globalnim lancima snabdevanja i domaće potražnje.

Pročitaj još

Domaće

Deca u Srbiji izložena govoru mržnje na internetu, rast izloženosti 29 poena

U Srbiji 74 odsto dece bilo izloženo govoru mržnje, dok je evropski prosek 57 odsto prema istraživanju u 19 zemalja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Deca u Srbiji izložena govoru mržnje na internetu, rast izloženosti 29 poena – govor mržnje na internetu

U Srbiji 74 odsto dece bilo izloženo govoru mržnje, dok je evropski prosek 57 odsto prema istraživanju u 19 zemalja

Deca u Srbiji najviše su izložena govoru mržnje na internetu među vršnjacima iz 19 evropskih zemalja, pokazuje najnovije istraživanje “EU kids online 2025/26”. Prema rezultatima, čak 74 odsto dece uzrasta od 11 do 17 godina susrelo se sa govorom mržnje na internetu tokom prethodne godine. Ova izloženost je značajno povećana u poređenju sa prethodnim ciklusom iz 2018. godine kada je iznosila 45 odsto, što predstavlja rast od skoro 30 procentnih poena.

U istom istraživanju prosečno 57 odsto dece od 10 do 16 godina u Evropi videlo je poruke koje sadrže mržnju tokom prethodne godine. Takav sadržaj, kako je pokazano, u velikom broju slučajeva dolazi do dece, iako ga oni ne traže namerno. Naime, 91 odsto dece iz Srbije navelo je da nije tražilo ovakve sadržaje, a svega devet odsto jeste.

Govor mržnje na internetu i uticaj algoritama

Prema rečima Tijane Milošević sa Filološkog fakulteta u Beogradu, izloženost govoru mržnje na internetu nije teško objasniti jer takvi sadržaji često privlače veliku pažnju i interakciju korisnika. Zbog toga ih algoritmi društvenih mreža češće preporučuju deci, što dodatno povećava njihovu izloženost. Ona naglašava da platforme, uprkos korišćenju veštačke inteligencije za moderaciju sadržaja, imaju poteškoća u suzbijanju govora mržnje zbog ogromne količine sadržaja koji se svakodnevno deli.

S druge strane, platforme tvrde da toksicitet i govor mržnje štete njihovom poslovnom modelu jer odvraćaju korisnike, ali i da imaju zakonsku i poslovnu obavezu da uklanjaju takve sadržaje. Ipak, podaci pokazuju da je deci sve teže da izbegnu kontakt sa ovim vrstama poruka.

Odgovornost platformi i potreba za edukacijom

Dobrinka Kuzmanović, takođe član istraživačkog tima, ističe da deca često nisu u mogućnosti da sama izaberu sadržaj, jer algoritmi društvenih mreža nameću preporuke. “Zato nije dovoljno reći detetu da ne klikće, već je potrebno da deca znaju kako da prepoznaju, prijave i blokiraju govor mržnje, kao i kome mogu da se obrate za pomoć”, navodi Kuzmanović. Ona dodaje da odgovornost ne sme biti isključivo na deci i roditeljima, već i na platformama i načinu na koji one uređuju i moderiraju sadržaj.

Tijana Milošević naglašava značaj izgradnje odnosa poverenja sa decom, kao i uloge škole i roditelja u edukaciji o štetnosti govora mržnje. Pored toga, preporučuje korišćenje roditeljskih kontrola i tehničke podrške, ali i kontinuiranu edukaciju kako bi deca stekla neophodna znanja i veštine za bezbedno kretanje digitalnim okruženjem.

Kao rezultat, istraživanje ukazuje da je digitalno okruženje postalo okosnica svakodnevnog života mladih, pa mere zaštite i edukacije postaju ključne za smanjenje izloženosti govoru mržnje na internetu.

Pročitaj još

U Trendu