Connect with us

Svet

Estonija i Letonija prijavile upad ruskih dronova na njihovu teritoriju tokom napada na Ukrajinu

Vlasti Estonije i Letonije potvrdile incidente sa dronovima, dok Ukrajina beleži jedan od najvećih napada od početka sukoba

Published

on

pexels-photo-207586

Vlasti Estonije i Letonije potvrdile incidente sa dronovima, dok Ukrajina beleži jedan od najvećih napada od početka sukoba

Estonske i letonske vlasti saopštile su da su ruski dronovi u sredu ujutru ušli u njihov vazdušni prostor, neposredno nakon opsežnog napada na Ukrajinu. Prema navodima Estonske službe unutrašnje bezbednosti, jedan dron iz pravca Rusije udario je u dimnjak elektrane na teritoriji Estonije. Nekoliko sati kasnije, oružane snage Letonije izvestile su o padu ruskog drona na njihovoj teritoriji, pri čemu nije bilo materijalne štete.

Zvaničnici iz Estonije i Letonije navode da je ovo jedan u nizu incidenata u kojima su ruski dronovi i avioni narušili vazdušni prostor država članica NATO tokom aktuelnog sukoba u Ukrajini. Prema dosadašnjim podacima, tokom 2025. godine zabeleženo je 18 takvih povreda vazdušnog prostora od strane ruskih letelica, što je tri puta više nego prethodne godine.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je ove incidente kao deo šireg sukoba koji, prema njegovim rečima, prevazilazi granice Ukrajine i pogađa celu Evropu. On je uputio apel evropskim partnerima da dodatno ojačaju sopstvene sisteme protivvazdušne odbrane.

Incidenti sa dronovima dogodili su se neposredno nakon jednog od najintenzivnijih vazdušnih napada na Ukrajinu od početka rata. Ukrajinska vojna komanda navodi da je tokom ponedeljka uveče i utorka na ukrajinsku teritoriju lansirano gotovo 1.000 dronova, pri čemu je više od 550 letelica upućeno tokom utorka popodne, uglavnom ka zapadnim oblastima zemlje, blizu granica sa državama članicama NATO.

U ovom trenutku iz Estonije i Letonije nije prijavljena materijalna šteta niti žrtve usled upada dronova. Incidenti su dodatno pojačali zabrinutost među državama regiona zbog bezbednosti sopstvenog vazdušnog prostora i mogućnosti da se konflikti iz Ukrajine preliju na teritoriju drugih evropskih zemalja.

Analitičari ističu da povrede vazdušnog prostora država članica NATO predstavljaju izazov za postojeće bezbednosne protokole Alijanse. U prethodnom periodu, više evropskih vlada je javno zatražilo pojačanje protivvazdušne zaštite i unapređenje saradnje u okviru transatlantskog saveza.

Situacija na terenu ostaje napeta, a brojne države u regionu nastavljaju sa praćenjem i analizom aktivnosti u svom vazdušnom prostoru. Za sada, nezavisno nije moguće potvrditi sve detalje o incidentima, a istrage su u toku.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Melanija Tramp predstavila humanoidne robote kao potencijalne edukatore za američku decu

Prva dama SAD govorila o ulozi veštačke inteligencije u obrazovanju na samitu u Vašingtonu, predstavljen koncept humanoidnog robota edukatora

Published

on

By

Prva dama SAD govorila o ulozi veštačke inteligencije u obrazovanju na samitu u Vašingtonu, predstavljen koncept humanoidnog robota edukatora

Prva dama Sjedinjenih Američkih Država, Melanija Tramp, predstavila je mogućnost korišćenja robota sa veštačkom inteligencijom kao personalizovanih edukatora za američku decu tokom samita Fostering the Future Together Global Coalition održanog u Beloj kući u Vašingtonu. Na ovom događaju, prvi put u Beloj kući, prvu damu je pratio humanoidni robot, što je označeno kao istorijski trenutak.

Melanija Tramp je izjavila da bi sistemi bazirani na veštačkoj inteligenciji mogli pružiti deci priliku za sticanje znanja iz različitih oblasti u okruženju koje je prilagođeno svakom učeniku. Ona je navela da bi ovakvi roboti mogli da omoguće deci razvoj dubokih analitičkih sposobnosti, kritičkog razmišljanja i nezavisnog zaključivanja, kao i da doprinesu uravnoteženijem načinu života, ostavljajući više vremena za druge aktivnosti i lični razvoj.

“Budućnost veštačke inteligencije je personifikovana i biće oblikovana prema ljudskom izgledu. Veoma brzo, veštačka inteligencija će preći sa mobilnih telefona na humanoide koji pružaju praktičnu upotrebu”, izjavila je Melanija Tramp tokom obraćanja, uz prisustvo supruge francuskog predsednika Brižit Makron i drugih supružnika svetskih lidera.

Prva dama je takođe navela primer humanoidnog edukatora po imenu Plato, koji bi, prema njenim rečima, mogao omogućiti trenutni pristup znanju iz oblasti kao što su književnost, nauka, umetnost, filozofija, matematika i istorija. Tramp je naglasila da bi ovakav sistem bio prilagođen potrebama svakog učenika, uvek dostupan i strpljiv, uz mogućnost prilagođavanja tempu učenja, prethodnom znanju i čak emocionalnom stanju deteta.

Prema njenim navodima, korišćenje ovakvih AI edukatora moglo bi da doprinese razvoju analitičkih i problemskih veština kod dece, dok bi istovremeno omogućilo balansiraniji život, sa više vremena za druženje i sport. Događaj je deo šire diskusije o ulozi veštačke inteligencije u obrazovanju i potencijalnim promenama koje nove tehnologije mogu doneti savremenom društvu.

Na samitu su prisustvovali i drugi međunarodni gosti, a tokom diskusije razmatrane su mogućnosti i izazovi integracije veštačke inteligencije u obrazovni sistem. Zvanične reakcije drugih predstavnika nisu detaljno objavljene tokom događaja.

Pročitaj još

Svet

Meta i YouTube proglašeni odgovornim u slučaju zavisnosti od društvenih mreža

Porota u Los Anđelesu presudila protiv tehnoloških kompanija, korisnica dobila odštetu nakon višenedeljnog suđenja

Published

on

By

Porota u Los Anđelesu presudila protiv tehnoloških kompanija, korisnica dobila odštetu nakon višenedeljnog suđenja

Porota u Los Anđelesu donela je presudu kojom se kompanije Meta i YouTube proglašavaju odgovornim za razvoj proizvoda koji su, prema navodima tužiteljke, doveli do štetnog i zavisničkog ponašanja kod mladih korisnika. Ova odluka doneta je nakon višenedeljnog suđenja i smatra se presedanom koji bi mogao uticati na slične tužbe protiv tehnoloških kompanija u budućnosti.

U ovom slučaju, porota je odlučila da glavnoj tužiteljki, koja je u sudskim dokumentima identifikovana inicijalima “KGM”, bude dodeljena odšteta u iznosu od tri miliona dolara. Ona je navela da je korišćenje platformi YouTube i Instagram od ranog uzrasta doprinelo razvoju zavisnosti od društvenih mreža i negativno uticalo na njeno mentalno zdravlje, uključujući pojavu depresije, poremećaja telesne slike i suicidalnih misli.

Suđenje je trajalo nekoliko nedelja i tokom procesa su svedočili i visoki predstavnici kompanija, uključujući izvršnog direktora Meta Marka Zakerberga i šefa Instagrama Adama Moserija. Porota je više od nedelju dana razmatrala sve dokaze, pri čemu je u jednom trenutku izvestila sudiju da postoji teškoća u postizanju saglasnosti za jednog od optuženih.

Tužba je podneta protiv kompanija Meta, vlasnika Instagrama i Fejsbuka, kao i protiv YouTube, koji je u vlasništvu kompanije Google, tokom 2023. godine. U prvobitnoj prijavi navodile su se i platforme TikTok i Snapchat, ali su te strane postigle vansudsko poravnanje pre početka suđenja.

Tokom svedočenja, tužiteljka je opisala kako je, dok je bila maloletna, provodila većinu vremena na društvenim mrežama i dobijala osećaj zadovoljstva od lajkova i notifikacija, što ju je dodatno vezivalo za korišćenje telefona. Njen advokat, Mark Lanier iz advokatske kancelarije Lanier Law Firm, nije odmah komentarisao presudu.

U toku suđenja, advokat tužiteljke tvrdio je da su Meta i YouTube bili svesni potencijalne štete koje njihovi proizvodi mogu izazvati kod dece, ali su, kako je naveo, nastavili da stavljaju profit iznad bezbednosti korisnika. Kompanije su se tokom suđenja suočile sa dva glavna navoda: nemar i neuspeh da korisnike upozore na moguće rizike po zdravlje prilikom korišćenja platformi.

Ovaj slučaj izazvao je poređenja sa tužbama protiv duvanske industrije iz 1990-ih godina, a pravni stručnjaci ističu da bi presuda mogla imati dalekosežne posledice za regulaciju društvenih mreža i odgovornost tehnoloških kompanija. Nije bilo komentara iz samih kompanija povodom odluke suda.

Suđenje u Los Anđelesu privuklo je pažnju javnosti i medija, a brojni pravni analitičari smatraju da bi presuda mogla uticati na dalji tok sličnih procesa u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pročitaj još

Svet

Izraelski ministar spoljnih poslova pozvao SBUN da proglasi Hezbolah terorističkom organizacijom

Gideon Sar uputio pismo Savetu bezbednosti UN, traži osudu i mere protiv Hezbolaha zbog napada na Izrael

Published

on

By

Gideon Sar uputio pismo Savetu bezbednosti UN, traži osudu i mere protiv Hezbolaha zbog napada na Izrael

Ministar spoljnih poslova Izraela Gideon Sar pozvao je Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija da formalno označi Hezbolah kao terorističku organizaciju, navodi se u pismu koje je Sar uputio ovoj instituciji. Prema njegovim navodima, od 2. marta 2026. godine, Hezbolah je izveo više od 3.500 napada na Izrael, uključujući lansiranje raketa, projektila i bespilotnih letelica.

U pismu Savetu bezbednosti UN, Sar je zatražio da ova organizacija osudi Hezbolah, označi ga kao terorističku grupu i izvrši pritisak na Liban da razoruža ovu militantnu formaciju u skladu sa relevantnim rezolucijama UN. Takođe, Sar je pozvao UN da pozovu Iran na odgovornost zbog podrške koju pruža Hezbolahu.

Sar je istakao da Izrael “neće prihvatiti kršenje svog suvereniteta i napade na svoju teritoriju i građane” i da će preduzeti sve neophodne mere za njihovu zaštitu u skladu sa međunarodnim pravom. Ministar je naglasio da su u ciljanim operacijama izraelskih odbrambenih snaga protiv Hezbolaha od početka kampanje neutralisane stotine terorista, uključujući komandante Hezbolaha, vođe elitnih jedinica Radvan i iranske operativce koji su bili uključeni u planiranje napada na izraelske civile.

Sar je takođe ukazao na, kako je naveo, neuspeh libanske vlade da preduzme mere protiv vojne infrastrukture Hezbolaha, ocenjujući da to ukazuje na nedostatak volje i napora da se efikasno suprotstavi ovoj organizaciji. Njegovo pismo upućeno je i generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu.

Pročitaj još

U Trendu