Connect with us

Domaće

Shell upozorava na moguću nestašicu goriva u Evropi već u aprilu zbog blokade petine svetskih zaliha

Cene nafte porasle 40 odsto, gasa 60 odsto za četiri nedelje; evropske vlade razmatraju ograničenje potrošnje

Published

on

pexels-photo-3856438

Cene nafte porasle 40 odsto, gasa 60 odsto za četiri nedelje; evropske vlade razmatraju ograničenje potrošnje

Evropsko tržište energenata suočava se sa rizikom od nestašice goriva već početkom aprila, nakon što je blokirano oko 20 odsto svetskih zaliha nafte i tečnog prirodnog gasa zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, upozorio je generalni direktor kompanije Shell, Vael Savan. Na konferenciji u Hjustonu, Savan je istakao da je kriza na Bliskom istoku već dovela do smanjenja potrošnje energenata u delovima Azije, što bi se, prema njegovim rečima, moglo preliti na evropsko tržište u roku od nekoliko dana.

Zatvaranje Ormuskog moreuza od strane Irana onemogućilo je slobodan transport značajnog dela globalnih energetskih resursa, dok su vojni i diplomatski napori za ponovno otvaranje ove rute u toku. Velika Britanija predvodi inicijative za uklanjanje mina, dok Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje padobranaca na ključna ostrva uz iransku obalu. Uprkos vojnim pripremama, američki predsednik Donald Tramp naglasio je važnost nastavka mirovnih pregovora sa Teheranom.

Upozorenje Shella dolazi u trenutku kada su cene nafte skočile 40 odsto, a gasa 60 odsto u poslednje četiri nedelje. Ovo je izazvalo paniku na svetskim tržištima. Azijske zemlje, uključujući Kinu, Japan i Južnu Koreju, takmiče se sa Evropom za isporuke iz SAD, koje su trenutno najveći svetski izvoznik nafte i tečnog prirodnog gasa. Analitičari navode da se deo američkog tereta sada preusmerava ka Aziji, gde su kupci spremni da plate više cene.

Međunarodna agencija za energiju apelovala je na države da smanje potrošnju nafte i gasa kroz rad od kuće, niže brzinske limite i povećanje upotrebe javnog prevoza. U Aziji su već uvedene mere poput četvorodnevne radne nedelje, ograničenja korišćenja klima-uređaja i zabrane službenih putovanja. Savan je naglasio: „Posledice se šire poput talasa. Vidimo da južna Azija prva snosi teret, koji se zatim seli na jugoistočnu i severoistočnu Aziju, a pred početak aprila sve više i na Evropu.“

Ukoliko se trenutna kriza nastavi, evropske vlade bi mogle biti primorane da po prvi put od 2022. godine ograniče potražnju za energijom, što podrazumeva mere poput racionalizacije potrošnje i nabavke dodatnih zaliha. Izvori iz energetske industrije ocenjuju da bi nestašica goriva bila „najgori, ali malo verovatan scenario“, koji bi mogao da se ostvari ukoliko se sukobi na Bliskom istoku produže do leta.

Bankari sa Volstrita upozoravaju da bi Ujedinjenom Kraljevstvu zapretio ekonomski pad ukoliko se nastavak rasta cena energenata nastavi. Iz Morgan Stanleya navode da bi Banka Engleske mogla povećati kamatne stope, što bi dodatno uticalo na ekonomsku aktivnost do kraja godine. Kao što je istakao jedan visoki izvor iz britanske energetske industrije: „Jasno je da postoji tačka, možda u junu ili julu, kada cene toliko porastu da se postavlja pitanje da li je Evropa spremna toliko da plati. U tom trenutku cene bi mogle biti toliko visoke da domaćinstva i kompanije počnu samostalno da sprovode racionalizaciju.“

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

NIS smanjio prodaju u veleprodaji za 20 odsto, rezerve nafte dovoljne za 60 dana

Naftna industrija Srbije beleži pad broja kupaca u veleprodaji, dok nafta i dalje čini 30 procenata globalne potrošnje energije

Published

on

By

Naftna industrija Srbije beleži pad broja kupaca u veleprodaji, dok nafta i dalje čini 30 procenata globalne potrošnje energije

Naftna industrija Srbije (NIS) u prethodnom periodu suočila se sa otežanim poslovanjem, smanjujući prodaju u maloprodaji i veleprodaji, dok je u segmentu veleprodaje izgubila oko 20 odsto kupaca, izjavio je profesor Mašinskog fakulteta i stručnjak za energetiku Miloš Banjac. On je naglasio da trenutna kriza i globalna dešavanja ne utiču na cenu NIS-a, ističući da se vrednost ovakve kompanije procenjuje sa dugoročnom perspektivom.

Prema Banjčevim rečima, prodaja NIS-a od strane ruskog “Gaspromnjefta” prema MOL grupi odvija se u okviru produženog roka koji je dala američka kancelarija OFAK, što ukazuje na napredak pregovora i mogućnost finalizacije kupoprodaje. Banjac je naveo da MOL grupu karakteriše složena vlasnička struktura, pri čemu 25 odsto akcija pripada mađarskoj vladi, dok oko 50 procenata drže međunarodne finansijske institucije, uključujući i američke.

“Kada govorimo o MOL-u, često se misli da je reč o mađarskoj kompaniji, ali samo četvrtina akcija pripada vladi, dok ostatak uglavnom drže međunarodne institucije”, naglasio je Banjac. Prema njegovim rečima, to može biti dodatna garancija za završetak sporazuma i kapacitet MOL-a da preuzme većinski paket NIS-a.

Govoreći o uticaju energetske krize, Banjac je istakao da nafta i dalje ima ključnu ulogu na globalnom tržištu, sa učešćem od 30 procenata u svetskoj potrošnji energije. On je dodao da kupovina ovakve kompanije predstavlja investiciju za najmanje tri decenije, te da trenutna tržišna kretanja nemaju odlučujući uticaj na njenu vrednost.

Banjac je ocenio da Rusija nevoljno prodaje NIS i da je taj proces uslovljen političkim i geopolitičkim okolnostima. “Rusi nevoljno prodaju NIS, jer je reč o kompaniji koja donosi prihode i u koju je dosta uloženo”, rekao je Banjac. Takođe je istakao da bi Rusija mogla nastojati da dobije na vremenu ukoliko joj to aktuelna situacija odgovara.

Kada je reč o trenutnom stanju na tržištu, Banjac je naglasio da NIS već duže vreme posluje pod sankcijama, što je dovelo do gubitka partnera i dužih rokova isporuke. “NIS otežano radi od januara prošle godine, od uvođenja sankcija, gubi partnere i smanjio je prodaju u veleprodaji za 20 odsto”, izjavio je Banjac. On je dodao da, zahvaljujući intervencijama Međunarodne agencije za energetiku, nema opasnosti od nestašice nafte, a Srbija trenutno ima rezerve dovoljne za oko 60 dana, dok je evropski prosek 90 dana.

Pročitaj još

Domaće

Carinska uprava Evropske unije otvara sedište u Lilu, 250 zaposlenih u novoj instituciji

Francuski grad izabran među devet kandidata, prevoznici sa Balkana ubuduće šalju žalbe na ovu adresu

Published

on

By

Francuski grad izabran među devet kandidata, prevoznici sa Balkana ubuduće šalju žalbe na ovu adresu

Saveta Evropske unije i Evropski parlament doneli su odluku da se novo sedište Carinske uprave Evropske unije (EUCA) otvori u francuskom gradu Lilu. Lil je izabran u konkurenciji devet zemalja i gradova, među kojima su bili Rim, Varšava, Zagreb i Bukurešt. Prema podacima Evropske komisije, očekuje se da će nova uprava imati oko 250 zaposlenih i biti odgovorna za koordinaciju rada nacionalnih carinskih organa u svim državama članicama Evropske unije. Uspostavljanje EUCA deo je šire reforme carinskog sistema EU, koji se prema ocenama smatra previše podeljenim za efikasno suočavanje sa savremenim izazovima. Odluka o izboru Lila ulazi u zvaničnu regulativu o reformi carina, dok se tačan datum početka rada nove institucije tek očekuje. Lil će postati nova adresa za žalbe drumskih prevoznika iz Srbije i sa Zapadnog Balkana, koji nastavljaju da se zalažu za priznavanje svog profesionalnog statusa i slobodan rad unutar EU, u skladu sa Šengenskim i EES pravilima.

Pročitaj još

Domaće

ECB procenjuje inflaciju na 2,6 odsto u 2026, moguć rast do 6,3 odsto zbog energenata

Kristin Lagard najavila brzu reakciju banke, cene gasa niže nego 2022, kamatne stope rastu za 25 baznih poena

Published

on

By

Kristin Lagard najavila brzu reakciju banke, cene gasa niže nego 2022, kamatne stope rastu za 25 baznih poena

Evropska centralna banka (ECB) spremna je da brzo i odlučno reaguje ukoliko rast cena energenata, izazvan konfliktom na Bliskom istoku, podstakne inflaciju u evrozoni, izjavila je predsednica ECB Kristin Lagard na konferenciji u Frankfurtu. Odluke o monetarnoj politici biće donošene tek nakon što banka prikupi dovoljno podataka o intenzitetu i trajanju potencijalnog šoka za privredu.

Lagard je naglasila da ECB u slučaju energetskih šokova primenjuje tri ključna principa: procenu prirode, veličine i trajanja šoka; fokusiranje na rizike, a ne samo na osnovne projekcije; i postepeni pristup u izboru mera, u zavisnosti od intenziteta i trajanja šoka. Prema njenoj oceni, trenutni šok je manji nego 2022. godine, kada su cene gasa i nafte u Evropi dostigle ekstremne vrednosti zbog rata u Ukrajini. Danas su cene prirodnog gasa značajno niže, a makroekonomski okvir u evrozoni stabilniji, uz neutralan monetarni i fiskalni stav, navodi se u saopštenju ECB.

Najnovije projekcije predviđaju da bi inflacija u evrozoni mogla dostići 2,6 odsto u 2026. godini, dok bi ekstremni scenario sa dugotrajnim poremećajima u snabdevanju energentima povećao inflaciju čak do 6,3 odsto. Analitičari investicione banke Goldman Sachs očekuju da će ECB u aprilu i junu povećati kamatne stope za po 25 baznih poena, prenosi Rojters.

“Prvo procenjujemo prirodu, veličinu i trajanje šoka, drugo fokusiramo se na rizike a ne samo na osnovnu projekciju, i treće, koristimo postepeni pristup u zavisnosti od intenziteta i trajanja šoka”, izjavila je Lagard. ECB će, prema njenim rečima, nastaviti da prati sve relevantne ekonomske pokazatelje kako bi pravovremeno reagovala na moguće promene na tržištu energenata.

Pročitaj još

U Trendu