Connect with us

Domaće

Kina povećala resurse litijuma u nalazištu Džiada za 70 odsto, ukupno 2,53 miliona tona

Litijumski resursi u Sečuanu sada iznose 2,53 miliona tona, što jača kinesku poziciju na globalnom tržištu

Objavljeno pre

,

Litijumski resursi u Sečuanu sada iznose 2,53 miliona tona, što jača kinesku poziciju na globalnom tržištu

Kina je značajno povećala resurse litijuma u velikom nalazištu Džiada u provinciji Sečuan, čime su ukupni registrovani resursi dostigli 2,53 miliona tona litijum-karbonatnog ekvivalenta (LCE). Ovo povećanje resursa litijuma u Kini iznosi oko 70 odsto u odnosu na prethodni nivo, saopšteno je iz kompanije Dazhong Mining koja razvija projekat. Novootkriveni resursi litijuma potvrđeni su kroz reviziju i registrovani su kod nadležnog ministarstva.

Povećanje resursa litijuma i značaj za domaću industriju

U rudniku Džiada registrovano je oko 1,05 miliona tona litijum-karbonatnog ekvivalenta. To dodatno učvršćuje poziciju Kine kao ključnog igrača u snabdevanju litijumom, koji je vitalna sirovina za baterije električnih vozila i sisteme za skladištenje energije. Novootkriveni resursi obuhvataju 33,52 miliona tona rude koja sadrži oko 423.800 tona litijum-oksida, što prema podacima predstavlja povećanje od 70,5 odsto u odnosu na prethodnih 1,48 miliona tona LCE.

Kapacitet eksploatacije i tržišni kontekst

Prema informacijama iz Dazhong Mining, početna rudarska zona ima odobren kapacitet eksploatacije od 2,6 miliona tona rude godišnje. Pri punom kapacitetu, rudnik bi mogao da proizvodi oko 50.000 tona litijum-karbonata godišnje. Ipak, projekat čeka završetak svih regulatornih procedura i dobijanje dozvola za početak eksploatacije. Nalazište Džiada se nalazi u litijumskom pojasu koji zahvata oko 2.800 kilometara, poznatom kao „azijski litijumski pojas“, jedan od najvažnijih regiona za eksploataciju litijuma iz tvrdih stena u Kini.

Pozicija Kine na globalnom tržištu litijuma

Na početku 2025. godine, prema Kineskom geološkom zavodu, Kina je povećala procenjeni udeo u svetskim rezervama litijuma na 16,5 odsto, čime je zauzela drugo mesto u svetu. S druge strane, i pored rasta domaćih resursa, oko 60 odsto kineskog snabdevanja litijumom tokom 2025. godine poticalo je iz inostranstva, navodi Kinesko udruženje industrije obojenih metala. Kina litijum uvozi pre svega iz Australije, Zimbabvea i Brazila, dok su Čile i Argentina ključni dobavljači litijum-karbonata.

Strateški značaj i budući razvoj

Proširenje resursa nalazišta Džiada deo je šire strategije Kine za jačanje domaćeg snabdevanja strateškim mineralima i energetskim sirovinama. Kampanja ispitivanja mineralnih resursa pokrenuta je 2021. godine sa ciljem povećanja sigurnosti lanaca snabdevanja. Pored toga, rast resursa litijuma u Kini može uticati na globalno tržište električnih vozila i energetiku, jer litijum ostaje ključan za dalju tranziciju ka obnovljivim izvorima energije.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u Turskoj pala na 29,73 odsto, najniži nivo od 2021. godine

Pad inflacije ispod 30 odsto signalizira olakšanje za tursku privredu, ali pojedini sektori i dalje beleže rast cena

Objavljeno pre

,

Objavio:

Inflacija u Turskoj pala na 29,73 odsto, najniži nivo od 2021. godine

Pad inflacije ispod 30 odsto signalizira olakšanje za tursku privredu, ali pojedini sektori i dalje beleže rast cena

Turski statistički zavod (Turkstat) objavio je da je inflacija u Turskoj pala na 29,73 odsto u septembru 2026. godine. To znači da je inflacija dostigla najniži nivo od novembra 2021. godine, što predstavlja značajan preokret za ekonomiju zemlje. Prethodnog meseca, godišnja inflacija iznosila je 31,51 odsto, što ukazuje na nastavak trenda usporavanja rasta cena.

Detaljna kretanja inflacije u Turskoj

Pad inflacije u Turskoj ispod 30 odsto rezultat je usporavanja rasta cena u nekoliko ključnih sektora. Naime, cene hrane i bezalkoholnih pića porasle su 32,95 odsto, što je manje u poređenju sa avgustom kada je rast bio 33,79 odsto. U sektoru transporta, inflacija je pala sa 35,08 odsto na 31,8 odsto. Ova kretanja imaju direktan uticaj na svakodnevni život građana, jer su troškovi osnovnih životnih potreba najosetljiviji na promene inflacije.

Međutim, nisu svi sektori zabeležili usporavanje rasta. U kategoriji stanovanja i komunalnih usluga, inflacija je ubrzala sa 39,77 odsto u avgustu na 44,37 odsto u septembru. To ukazuje na različite pritiske u pojedinim segmentima potrošnje, što dodatno komplikuje borbu protiv visoke inflacije. Kod odeće i obuće, rast cena je takođe usporio, sa 13,16 odsto u avgustu na 10,47 odsto u septembru. Zdravstvene usluge su zabeležile pad inflacije sa 43,46 odsto na 33,85 odsto.

Makroekonomski kontekst i očekivanja

Na mesečnom nivou, potrošačke cene u Turskoj porasle su za 1,84 odsto, što je isti tempo kao u avgustu. Ova stabilnost mesečne inflacije pokazuje da mere monetarne politike polako daju rezultate. Ipak, inflacija u Turskoj ostaje visoka u poređenju sa evropskim prosekom, što predstavlja izazov za privredu i standard građana.

Posmatrajući istorijski kontekst, trenutni nivo inflacije je najniži od novembra 2021. godine. To je signal da su restriktivne mere i intervencije centralne banke počele da usporavaju rast cena. Kao rezultat, pojedini ekonomski sektori beleže olakšanje, ali i dalje postoji zabrinutost zbog visokih cena stanovanja i komunalnih usluga.

Dalji koraci i šira slika

Turska će nove zvanične podatke o inflaciji za oktobar objaviti 3. novembra. Do tada, analitičari prate kako se kretanja inflacije odražavaju na svakodnevni život i privredne tokove. S druge strane, pad inflacije ispod 30 odsto može pozitivno uticati na investitorski sentiment i potencijalno olakšati pristup međunarodnim tržištima kapitala.

Pored toga, praćenje razlika između sektora ostaje ključno za ocenu ukupne stabilnosti ekonomije. Pre svega, sektori hrane i energenata tradicionalno najviše utiču na potrošačku korpu. Na kraju, nastavak trenda pada inflacije može omogućiti veće planiranje i sigurnost za domaće i strane investitore.

Pročitaj još

Domaće

UNIQA Life Invest omogućava životno osiguranje i investiranje već od 50 evra mesečno

Novi proizvod spaja osiguranje i dugoročno ulaganje u investicione fondove, uz minimalnu premiju od 50 evra mesečno

Objavljeno pre

,

Objavio:

UNIQA Life Invest omogućava životno osiguranje i investiranje već od 50 evra mesečno

Novi proizvod spaja osiguranje i dugoročno ulaganje u investicione fondove, uz minimalnu premiju od 50 evra mesečno

UNIQA Životno osiguranje predstavilo je Life Invest, inovativni proizvod koji kombinuje životno osiguranje i investiranje u fondove, uz minimalnu mesečnu premiju od 50 evra. Proizvod je namenjen klijentima koji žele dugoročnu finansijsku sigurnost i mogućnost ostvarivanja budućih ciljeva, saopštila je kompanija 5. oktobra 2026. godine. Klijentima je omogućeno da biraju dinamiku uplate između mesečne, kvartalne, polugodišnje ili godišnje, a dostupna je i opcija jednokratnog plaćanja premije.

Life Invest povezuje životno osiguranje i investiranje u fondove

Life Invest, kao unit linked proizvod, pružiće korisnicima istovremenu zaštitu porodice i mogućnost investiranja u investicione fondove kojima upravlja Raiffeisen Invest. Deo premije koristi se za osiguravajuću zaštitu, dok se ostatak ulaže u izabrane fondove prema strategiji klijenta. Na raspolaganju su dve fond korpe: klasik korpa za konzervativne investitore i balansirana korpa za one sa većom tolerancijom na rizik. Takođe, klijenti mogu dodati posebna pokrića kao što su zaštita od nezgode, dnevna bolnička naknada ili invaliditet, čime se polisa prilagođava individualnim potrebama.

Dugoročna ulaganja i fleksibilnost kao ključne prednosti Life Invest proizvoda

Minimalna mesečna premija od 50 evra omogućava širem krugu korisnika da pristupe kombinovanom osiguranju i investiranju. Period ulaganja kreće se od 10 do 30 godina, što omogućava ostvarivanje stabilnog rasta sredstava i efikasno upravljanje rizicima kroz duži vremenski horizont. Profesionalni menadžment fondova, koji obuhvata pristup globalnim tržištima, dodatno doprinosi sigurnosti klijenata. Osim toga, jednostavnost ugovaranja polise omogućena je kroz kanale ekskluzivne i generalne prodaje, kao i brokerske i bankarske distributivne mreže. Tihomir Milošević, predsednik Izvršnog odbora UNIQA Životnog osiguranja, naglasio je da Life Invest omogućava povezivanje zaštite porodice sa dugoročnim ulaganjem, u skladu sa potrebama i odnosom prema riziku svakog klijenta. “Finansijsko planiranje nije samo pitanje budućnosti, već i sigurnosti danas”, naveo je Milošević. Kao rezultat, Life Invest predstavlja savremeno rešenje za klijente koji žele da izgrade finansijsku osnovu i zaštite porodicu kroz kombinaciju osiguranja i investiranja. Na taj način, UNIQA odgovara na rastuću potrebu za fleksibilnim i transparentnim finansijskim proizvodima na domaćem tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Krušik Plastika povlači akcije sa Beogradske berze nakon odluke skupštine

Još jedna kompanija napušta organizovano tržište kapitala u Srbiji, odluku potvrdio Centralni registar hartija od vrednosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Krušik Plastika povlači akcije sa Beogradske berze nakon odluke skupštine – povlačenje akcija sa Beogradske berze

Još jedna kompanija napušta organizovano tržište kapitala u Srbiji, odluku potvrdio Centralni registar hartija od vrednosti

Krušik Plastika donela je odluku o povlačenju akcija sa Beogradske berze, što predstavlja još jedan slučaj povlačenja kompanije sa organizovanog tržišta kapitala u Srbiji. Ova odluka potvrđena je na vanrednoj Skupštini akcionara održanoj 1. oktobra u prostorijama kompanije u Osečini, prema izveštaju koji je objavio Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti (CRHoV). Izveštaj o povlačenju akcija sa Beogradske berze potpisao je predsednik Skupštine akcionara Zoran Urošević, čime je formalizovan izlazak kompanije sa javnog trgovanja.

Povlačenje akcija sa Beogradske berze od strane kompanije Krušik Plastika ukazuje na nastavak trenda smanjenja broja kompanija koje posluju na domaćem organizovanom tržištu kapitala. Ovakav potez može imati posledice na likvidnost berze, ali i na mogućnosti ulaganja za domaće i strane investitore. U poslednjih nekoliko godina, više kompanija odlučilo se na povlačenje akcija, što dodatno utiče na ukupnu transparentnost tržišta i mogućnosti za širu diversifikaciju portfolija investitora.

Povlačenje akcija sa Beogradske berze

Odluka o povlačenju akcija Krušik Plastika doneta je na vanrednoj Skupštini akcionara 1. oktobra, pri čemu su svi formalni koraci sprovedeni u skladu sa procedurama Centralnog registra hartija od vrednosti. Povlačenje akcija sa organizovanog tržišta kapitala podrazumeva prestanak javnog trgovanja akcijama kompanije na Beogradskoj berzi, što za akcionare znači da više neće moći da kupuju ili prodaju ove hartije od vrednosti putem berzanskog sistema.

Kao rezultat ove odluke, investitori koji su do sada trgovali akcijama Krušik Plastika moraće da pronađu alternativne načine za realizaciju svojih ulaganja, kao što su direktna kupoprodaja ili vanberzanske transakcije. Osim toga, povlačenje akcija često smanjuje transparentnost poslovanja kompanije, jer više nije obavezna da javno objavljuje finansijske izveštaje i druge informacije predviđene za javna akcionarska društva. Takođe, smanjuje se i mogućnost privlačenja novih investitora putem berzanskog tržišta.

Tržišni kontekst i značaj za kapitalno tržište

S obzirom na trend povlačenja akcija sa Beogradske berze, domaće tržište kapitala suočava se sa izazovima vezanim za likvidnost i atraktivnost za investitore. U proteklom periodu, više preduzeća odlučilo je da napusti organizovano tržište, što može imati dugoročne implikacije na razvoj domaće berze. Iako pojedine kompanije navode razloge kao što su visoki troškovi kotacije ili smanjeni interes investitora, ovakve odluke smanjuju mogućnost diversifikacije portfolija i transparentnosti poslovanja.

Međutim, povlačenje akcija Krušik Plastika sa Beogradske berze ne menja osnovne ekonomske pokazatelje kompanije, ali utiče na način trgovanja akcijama i dostupnost informacija akcionarima. Investitori sada moraju dodatno da vode računa o rizicima povezanim sa nelikvidnošću i ograničenim pristupom ključnim podacima o poslovanju kompanije. Ovakve promene dodatno komplikuju mogućnost prodaje ili sticanja akcija za male akcionare, koji su ranije mogli jednostavno trgovati putem berzanskog sistema.

Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti ostaje ključna institucija u procesu evidentiranja i sprovođenja odluka o povlačenju akcija, dok Beogradska berza nastavlja da radi na unapređenju regulatornog okvira i privlačenju novih emitenta na tržište. Kao rezultat, tržište kapitala u Srbiji moraće da se prilagođava ovim promenama kako bi zadržalo konkurentnost i privuklo nove investitore.

Pročitaj još

U Trendu