Connect with us

Vesti

EVROPA ULAZI U ZIMU SA MANJE GASA NEGO OBIČNO: Može li energetska kriza ponovo da udari na račune?

Objavljeno pre

,

Cena brenta porasla na 102 dolara, evropski gas pao ispod 74 evra Foto Izvor: Pexels / Jakub Pabis

Evropa se približava početku grejne sezone sa znatno manje gasa u skladištima nego što je uobičajeno za ovo doba godine. Rezerve su sredinom septembra bile popunjene oko 69 odsto, dok je petogodišnji prosek za isti period oko 85 odsto. Nestašica u ovom trenutku nije najavljena, ali hladna zima, novi poremećaji u snabdevanju i nastavak visokih cena energenata mogli bi da se preliju na račune za grejanje, privredu, gorivo, pa na kraju i na cene proizvoda u prodavnicama.

Evropa pred zimu 2026/27. ima manji energetski „jastuk“ nego prethodnih godina.

Prema podacima Gas Infrastructure Europe koje je sredinom septembra preneo Reuters, evropska skladišta prirodnog gasa bila su popunjena oko 69 odsto, naspram prosečnih 85 odsto u isto vreme tokom prethodnih pet godina.

Razlika od 16 procentnih poena možda na prvi pogled ne izgleda dramatično, ali skladišta tokom zime imaju veoma važnu ulogu.

Evropska komisija navodi da gas iz skladišta tipično pokriva oko 25 do 30 odsto zimske potrošnje Evropske unije, upravo u periodima kada je potrošnja najveća ili dođe do poremećaja u snabdevanju.

Zbog toga će naredni meseci u velikoj meri zavisiti od tri stvari – koliko će zima biti hladna, koliko će LNG-a biti dostupno Evropi i da li će biti novih geopolitičkih poremećaja.

Gas je već više nego duplo skuplji nego pre godinu dana

Problem nije samo količina gasa u skladištima.

Evropska referentna cena prirodnog gasa sredinom septembra kretala se oko 81 evro po megavat-satu, što je bilo oko 150 odsto više nego godinu ranije. Reuters navodi da bi, u zavisnosti od vremena i razvoja situacije na tržištu, cena mogla ponovo da dođe i do 100 evra po megavat-satu.

Evropska centralna banka je nekoliko dana kasnije upozorila da se rast veleprodajnih cena gasa sada prenosi na potrošačke cene brže nego ranije.

U više od polovine zemalja evrozone promena veleprodajne cene gasa može da počne da utiče na inflaciju gasa za domaćinstva već u periodu od jednog do tri meseca.

To je razlog zbog kojeg pitanje zaliha gasa više nije samo tema za energetičare.

U krajnjoj liniji može postati pitanje koliko će koštati grejanje, proizvodnja, transport, hrana i život građana.

Da li Evropi preti nestašica gasa?

Za sada – ne.

Evropska komisija je početkom septembra saopštila da, uprkos nižim zalihama, ne vidi neposrednu opasnost po sigurnost snabdevanja.

EU danas ima znatno veće mogućnosti za uvoz tečnog prirodnog gasa – LNG-a, više dobavljača i nižu potrošnju nego pred energetsku krizu 2021. i 2022. godine.

Drugim rečima, situacija nije ista kao 2022. godine.

Ali niži nivo skladišta znači da Evropa ima manju rezervu ako nešto krene loše.

Posebno ako bi se istovremeno dogodili hladna zima, veća potražnja za LNG-om u Aziji i novi problemi sa glavnim dobavljačima.

Šta ako zima bude veoma hladna?

Tu nastaje najveći rizik.

Što su temperature niže, više gasa troše domaćinstva i toplane, a potrošnja raste i u elektroenergetskom sektoru.

Ako skladišta počnu brzo da se prazne, Evropa mora da kupuje dodatne količine na međunarodnom tržištu upravo onda kada svi kupci žele isto.

To cenu može dodatno da podigne.

Analitičari Oxford Institute for Energy Studies upozorili su da bi čak i tokom „normalno hladne“, a ne ekstremne zime, evropska skladišta mogla značajno da se isprazne.

Problem tada ne bi prestao sa završetkom zime.

Evropa bi na proleće morala ponovo agresivno da kupuje gas kako bi napunila skladišta za zimu 2027/28, što bi dodatno povećalo potražnju za LNG-om i moglo da produži period visokih cena.

Prvo na udaru – grejanje i gas

Najdirektniji udar osećaju domaćinstva koja se greju na gas u zemljama u kojima su maloprodajne cene direktnije povezane sa tržišnim.

Ako veleprodajna cena ostane visoka, snabdevači je pre ili kasnije ugrađuju u nove tarife.

Koliko brzo će građani osetiti poskupljenje zavisi od načina regulisanja cena u svakoj državi, ugovora snabdevača i eventualnih državnih subvencija.

Zato rast tržišne cene ne znači da će svima račun automatski sledećeg meseca porasti za isti procenat.

A struja?

Prirodni gas se u velikom broju evropskih država koristi i za proizvodnju električne energije.

Ipak, Evropska centralna banka ocenjuje da je evropska cena struje danas nešto manje osetljiva na skokove cene gasa nego tokom prethodne energetske krize, prvenstveno zbog povećane proizvodnje iz obnovljivih izvora.

To ne znači da gas više nema uticaj.

U periodima velike potrošnje i male proizvodnje iz vetra ili sunca, gasne elektrane mogu ponovo imati veoma važnu ulogu na tržištu.

Kako sve to može da poskupi hranu

Građani posledice energetske krize ne moraju da vide samo na računima za struju i grejanje.

Visoka cena gasa povećava troškove energetski intenzivne industrije. Reuters među posebno izloženim sektorima navodi hemijsku industriju, automobilsku industriju i proizvodnju građevinskog materijala.

Gas je važan i za proizvodnju đubriva, dok visoke cene energije povećavaju troškove prerade, skladištenja i transporta hrane.

Ako fabrikama, poljoprivredi i transportu porastu troškovi, deo tog povećanja može završiti u konačnoj ceni proizvoda.

Zato energetski udar često ne ostaje samo na računu za gas.

Može da se prelije na cenu gotovo svega što se proizvodi i prevozi.

Zašto je ova zima drugačija od 2022.

Postoje i dobre vesti.

Evropa ima više LNG terminala, nabavka gasa je raznovrsnija, potrošnja je smanjena i energetski sistem je spremniji nego neposredno posle početka rata u Ukrajini.

Evropska komisija zato za sada ne govori o neposrednoj opasnosti od nestašica.

Ipak, problem je cena.

Ako Evropa mora tokom hladnih zimskih meseci agresivno da kupuje dodatni gas, borba neće biti samo za to da li gasa ima, već koliko će on koštati.

A upravo tu bi građani mogli da osete posledice.

Četiri stvari koje treba pratiti ove zime

Najvažniji signal biće brzina kojom se evropska skladišta budu praznila od novembra do februara.

Drugi je evropska TTF cena gasa.

Treći su isporuke LNG-a i razvoj sukoba na Bliskom istoku.

Četvrti – i možda presudan – biće temperatura.

Ako zima bude blaga, niže zalihe mogu proći bez ozbiljnijih posledica.

Ako bude duga i hladna, a snabdevanje ostane poremećeno, pritisak na cene mogao bi ponovo da se pojača.

Zato trenutno nema razloga govoriti o nestašici gasa u Evropi, ali ima razloga pažljivo pratiti cenu energije. Upravo ona bi mogla biti mnogo veći problem od fizičke dostupnosti gasa – a njen efekat ne završava se na radijatoru, već može da stigne sve do pumpe i kase u prodavnici.

Srbija

Gastronomsko nasleđe srpskog naroda u Dalju: Tradicionalna jela okupila mališane i odrasle

Manifestacija ‘Tradicionalna jela naših familija’ održana je u Domu kulture u Dalju, a organizatori ističu značaj čuvanja običaja i okupljanja dece iz više mesta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Gastronomsko nasleđe srpskog naroda u Dalju: Tradicionalna jela okupila mališane i odrasle

Manifestacija ‘Tradicionalna jela naših familija’ održana je u Domu kulture u Dalju, a organizatori ističu značaj čuvanja običaja i okupljanja dece iz više mesta.

Gastronomsko nasleđe srpskog naroda u Dalju ponovo je oživelo kroz manifestaciju „Tradicionalna jela naših familija“. Ovaj događaj, koji je održan u Domu kulture u Dalju, privukao je veliki broj posetilaca iz Dalja, Borova, Vukovara i okolnih mesta, a organizaciju su podržale Dobrotvorna ustanova Eparhije osečkopoljske i baranjske i Fondacija ‘Sveta Petka’.

Manifestacija je imala za cilj da promoviše i sačuva tradicionalnu kuhinju, gastronomsko nasleđe i običaje koji su važan deo kulturnog identiteta srpskog naroda u ovom regionu. Održana je nakon Svete arhijerejske liturgije u Sabornom hramu Svetog velikomučenika Dimitrija, čime je dodatno naglašen značaj povezivanja duhovnosti i svakodnevnog života.

Okupljanje dece i prenošenje tradicije

Prema rečima upravnice Fondacije ‘Sveta Petka’, Danice Stanisavljević, ovo je druga godina zaredom kako se organizuje ova manifestacija. “Za nas je velika čast i zadovoljstvo što smo mogli da okupimo decu iz Dalja, Borova, Vukovara i okolnih mesta i da tradicionalno održimo ovu manifestaciju. Ova organizacija ima za cilj deljenje i prenošenje znanja. Želeli smo da svake godine uoči početka Božićnog posta organizujemo druženje sa našim mališanima kako bismo zajedno podelili iskustva i znanja iz oblasti tradicionalne kuhinje i običaja naroda koji živi na ovom prostoru”, poručila je Stanisavljević.

Pored toga, Stanisavljević je najavila i naučni simpozijum u decembru koji će biti posvećen srpskom narodu i srpskom kulturnom nasleđu na ovim prostorima. Planira se da panel bude posvećen svetom knezu Stefanu Štiljanoviću, koji je i patron ove eparhije. Takođe, organizatori su najavili i podelu paketića u hramovima pred Badnji dan i Božić, u skladu sa mogućnostima.

Saradnja i podrška lokalnih institucija

Zahvaljujući saradnji sa Zajedničkim većem opština, predsednikom Dejanu Drakuliću, zamjenikom gradonačelnika, direktorom Srpskog doma, te školama u kojima se uči srpski jezik i Generalnim sekretarijatom u Vukovaru, manifestacija je dobila široku podršku. „Imamo zaista dobru saradnju i sa direktorima škola u kojima se uči srpski jezik i Generalnim sekretarijatom u Vukovaru. Postali smo mala porodica, jedni na druge računamo. Ljudi su zaista predusretljivi i veliko je zadovoljstvo biti sa ovim narodom ovde”, istakla je Stanisavljević.

Na ovaj način, gastronomsko nasleđe srpskog naroda u Dalju ne samo da okuplja ljude različitih generacija, već i doprinosi očuvanju identiteta i prenošenju običaja budućim pokolenjima. Organizatori veruju da će ovakva okupljanja nastaviti da inspirišu zajednicu i podstiču negovanje tradicije.

Pročitaj još

Srbija

Škola u Novom Sadu postala pristupačnija: Rampa za decu u kolicima obezbeđuje jednak pristup (VIDEO)

Osnovna škola „Đorđe Natošević“ iz Novog Sada omogućila je deci koja koriste invalidska kolica lakši pristup učionicama zahvaljujući podršci ministarstva.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Škola u Novom Sadu postala pristupačnija: Rampa za decu u kolicima obezbeđuje jednak pristup (VIDEO)

Osnovna škola „Đorđe Natošević“ iz Novog Sada omogućila je deci koja koriste invalidska kolica lakši pristup učionicama zahvaljujući podršci ministarstva.

Osnovna škola „Đorđe Natošević“ iz Novog Sada napravila je značajan korak ka inkluzivnom obrazovanju instaliranjem rampe za decu koja koriste invalidska kolica. Na ovaj način, škola je postala dostupnija svakom detetu, a inicijativa je realizovana zahvaljujući podršci Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i udruženja „Mi možemo sve“.

Kako je izjavila Vesna Tegeltija Dujaković, vršilac dužnosti direktora škole, ranije je postojala prepreka za decu koja koriste kolica da pristupe učionicama u suterenu. „Imali smo problem da deca dođu do određenih učionica koje se nalaze u suterenu. Obratili smo se Ministarstvu i udruženju ‘Mi možemo sve’ i oni su se odazvali. Pre nekoliko dana instalirali smo platformu-lift, koji će omogućiti deci koja koriste kolica i njihovim pratiocima da mogu bezbedno da se spuste i dođu do učionice”, istakla je ona.

Podrška ministarstva i udruženja „Mi možemo sve“

Udruženje „Mi možemo sve“ već godinama se ističe u borbi za ravnopravnost i aktivno učešće osoba sa invaliditetom u društvu. Osnivač udruženja, Milan Srdić, naglašava značaj informisanja i podrške: „Na sajtu udruženja ‘Mi možemo sve’ nalaze se ključne smernice za život osoba sa invaliditetom, kao što su upis na fakultet, polaganje za automobil, ugradnja i atest ručnih komandi. Uvek smo otvoreni za razgovore, savete i smernice kako da se društveno aktiviramo.”

Pored toga, Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja kontinuirano pruža podršku udruženjima osoba sa invaliditetom i smetnjama u razvoju, a ta podrška iz godine u godinu raste.

Inkluzija kroz pristupačnost: značaj rampe za decu u kolicima

Ugradnja rampe u školi „Đorđe Natošević“ deo je šireg projekta pod nazivom „Škola za sve“, čiji je cilj da nijedno dete ne bude uskraćeno za osnovno obrazovanje zbog fizičkih barijera. Na ovaj način, deca koja koriste invalidska kolica mogu samostalno i bezbedno učestvovati u nastavi, što doprinosi njihovoj većoj samostalnosti i integraciji.

Zahvaljujući ovom projektu, škola postaje primer dobre prakse za druge obrazovne ustanove koje žele da unaprede dostupnost i inkluziju. Takođe, ovakve inicijative šalju snažnu poruku o važnosti jednakih mogućnosti za svu decu.

Na kraju, ovaj korak pokazuje kako zajednički napori škole, ministarstva i udruženja mogu napraviti stvarnu razliku u životima dece sa invaliditetom. Sve ove promene doprinose stvaranju pravednijeg društva, u kojem su obrazovanje i pristupačnost dostupni svima.

U OŠ “Đorđe Natošević” u Novom Sadu instalirana rampa za decu koja koriste invalidska kolica


Pročitaj još

Srbija

Vremenska prognoza za Srbiju: Kraj sunčanih dana, stižu kiša i jutarnji mrazevi

Republički hidrometeorološki zavod upozorava na naglu promenu vremena, pad temperature i prve snežne padavine na planinama tokom vikenda.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vremenska prognoza za Srbiju: Kraj sunčanih dana, stižu kiša i jutarnji mrazevi

Republički hidrometeorološki zavod upozorava na naglu promenu vremena, pad temperature i prve snežne padavine na planinama tokom vikenda.

Prijatno i sunčano vreme u Srbiji danas odlazi u prošlost, jer prema najnovijoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), građane očekuje naglo pogoršanje. Tokom ostatka dana biće umereno do potpuno oblačno, a kiša i lokalni pljuskovi najpre će zahvatiti zapadne i jugozapadne krajeve, a potom i ostale delove zemlje. Najviše padavina očekuje se večeras i tokom noći na području Vojvodine, dok će vetar u planinskim predelima biti jak i južnog pravca, a na severu i zapadu Srbije kasnije umeren i jak severni i severoistočni.

Temperatura će danas dostići između 12 i 16 stepeni Celzijusa, ali prema najavi RHMZ-a, naredni dani donose značajno hladnije vreme.

Kiša i pad temperature zahvataju celu Srbiju

Padavine koje donosi ova promena vremena biće najizraženije u severnim krajevima. U Beogradu se danas očekuje 8°C, dok su temperature u drugim gradovima nešto niže: Subotica i Novi Sad 2°C, Niš i Čačak 4°C, a Leskovac 1°C. Tokom večeri i noći vetar će na severu i zapadu pojačati, što dodatno doprinosi osećaju hladnoće.

Prema saopštenju RHMZ-a, tokom vikenda i na početku sledeće nedelje građani treba da se pripreme na promenljivo i značajno hladnije vreme. Prvi radni dan sledeće sedmice biće oblačan i znatno hladniji, sa mestimičnom kišom u nižim predelima, dok se na planinama očekuju susnežica i sneg.

Jutarnji mrazevi i prve pahulje na planinama

Od utorka ujutru prognozira se mestimično slab mraz. Tokom dana biće pretežno sunčano, ponegde sa promenljivom oblačnošću, ali će se hladno vreme zadržati. Najniže temperature kretaće se od 2 do 6°C, dok će najviše dnevne biti od 6 do 13°C. U planinskim oblastima, tokom vikenda, prema najavi RHMZ-a, očekuju se i prve snežne padavine.

Takođe, duvaće umeren i jak severozapadni vetar, koji će uveče biti u slabljenju. Ove promene posebno će uticati na Vojvodinu, ali će se hladnoća osetiti u svim krajevima zemlje.

Preporuke RHMZ-a za naredne dane

RHMZ savetuje građane da se prilagode vremenskim uslovima i obrate pažnju na najavljene jutarnje mrazeve. Posebno je važno da poljoprivrednici prate prognozu zbog mogućih posledica na useve.

Na kraju, meteorolozi napominju da je ovakav razvoj vremena uobičajen za ovo doba godine, ali da nagle promene temperature mogu uticati na svakodnevne aktivnosti. Stoga, preporučuje se redovno praćenje najnovijih prognoza i prilagođavanje planova uslovima koje donosi vremenska prognoza za Srbiju.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link