Connect with us

Politika

Ana Brnabić: EU treba da pokaže jednake kriterijume za sve kandidate, Srbija ostaje posvećena evropskom putu

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ističe da je članstvo u Evropskoj uniji i dalje ključni prioritet države, ali naglašava potrebu da EU dosledno primenjuje ista pravila prema svim zemljama kandidatima.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Ataimages / Ata images

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ističe da je članstvo u Evropskoj uniji i dalje ključni prioritet države, ali naglašava potrebu da EU dosledno primenjuje ista pravila prema svim zemljama kandidatima.

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je u Budimpešti da Srbija ostaje čvrsto na evropskom putu i da je članstvo u Evropskoj uniji strateški cilj, uz naglasak na sprovođenju reformi, pre svega u oblasti vladavine prava. Ona je pozvala EU da bude dosledna i pravična prema svim kandidatima za članstvo, navodeći da Unija treba da primenjuje jednake standarde.

Brnabić je novinarima, povodom učešća na 12. Konferenciji predsednika parlamenata Jugoistočne Evrope, rekla: „Da drži reč i da bude fer, da ono što kažu da će se desiti, ukoliko završite neke stvari, da se to zaista i desi.”

U svom obraćanju na konferenciji, Brnabić je navela dva primera koja, kako smatra, umanjuju poverenje građana Srbije u doslednost EU. Prvi primer odnosi se na Sporazum o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine iz 2013. godine. Prema njenim rečima, iako je EU garantovala sprovođenje tog sporazuma, posebno formiranje Zajednice srpskih opština, ni posle 13 godina nema napretka, a Priština otvoreno tvrdi da sporazum nije relevantan. „A EU ćuti i 13 godina kasnije i dalje nemamo ZSO za koju je EU garantovala”, naglasila je Brnabićeva, dodajući da je to primer nepoštovanja vladavine prava i izneveravanja očekivanja, naročito Srba na Kosovu i Metohiji.

Kao drugi primer, Brnabić je istakla pitanje Klastera 3 u pregovorima Srbije sa EU. Navela je da je Srbija još 2021. godine ispunila sve uslove za otvaranje ovog klastera, ali da ni do marta 2026. godine nije napravljen pomak, i pored toga što Evropska komisija iz godine u godinu u izveštajima potvrđuje ispunjenost zahteva. „Srbija je ispunila sve uslove za otvaranje tog famoznog Klastera 3 o ekonomiji i konkurentnosti još 2021. godine… Sada će mart 2026. godine, a Klaster 3 i dalje nije otvoren i i dalje imamo dodatna uslovljavanja”, rekla je Brnabić.

Ona je podvukla da ovakvi dvostruki standardi narušavaju poverenje, ne samo Srbije, već i drugih kandidata u EU proces. Kao ilustraciju navela je i Severnu Makedoniju, koja je promenila ime, ali nije dobila ni datum za početak pregovora. Brnabić smatra da je važno da EU pokaže konzistentnost i pravičnost kako bi se izgradio odnos poverenja sa svim kandidatima.

Na kraju, Brnabićeva je zahvalila zvaničnicima Mađarske na gostoprimstvu i istakla dobre odnose i prijateljstvo između Srbije i Mađarske, posebno ističući uspešne sastanke sa mađarskim parlamentarcima.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Politika

Srpska lista traži međunarodnu reakciju na hapšenja Srba u Zubinom Potoku

Zadržavanje dvoje Srba pod optužbom za ratni zločin izazvalo reakciju Srpske liste, koja insistira na aktivnijem učešću međunarodnih predstavnika.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpska lista traži međunarodnu reakciju na hapšenja Srba u Zubinom Potoku

Zadržavanje dvoje Srba pod optužbom za ratni zločin izazvalo reakciju Srpske liste, koja insistira na aktivnijem učešću međunarodnih predstavnika.

Privođenje petoro Srba u Zubin Potok, od kojih je dvoje zadržano u pritvoru pod optužbama za navodni ratni zločin, izazvalo je reakciju Srpske liste. Prema saopštenju, ovaj događaj predstavlja nastavak pritiska na srpski narod, a međunarodni predstavnici su pozvani da aktivnije učestvuju u postupcima protiv Srba.

Kako je navedeno, hapšenja u Zubinom Potoku su usledila nakon rušenja srpskih kuća na jezeru Gazivode, koje je prema saopštenju, sprovedeno bez poštovanja zakonske procedure. Policijske snage su uhapsile petoro Srba, a dvoje je zadržano u pritvoru zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva tokom sukoba na Kosovu i Metohiji.

Detalji privođenja i reakcija Srpske liste

Pritvorenim Srbima odmah je obezbeđena pravna pomoć. Srpska lista ističe da je na ovim prostorima obaveza uhapšenih da dokazuju svoju nevinost, umesto da tužilac dokazuje njihovu krivicu. U saopštenju se navodi da, kako tvrde, institucije kosovskog sistema koriste optužbe za ratni zločin kao sredstvo za zastrašivanje srpskog naroda.

Pored toga, Srpska lista smatra da optužbe za ratni zločin nisu pokušaj zadovoljenja pravde. U saopštenju je naglašeno: „Pravda nije, i neće biti ako se nevini ljudi drže pritvoreni, a čitave porodice proteruju sa Kosova i Metohije.“

Međunarodni predstavnici i prethodni slučajevi

Srpska lista zahteva od međunarodnih predstavnika da se aktivnije uključe u postupke protiv Srba. U saopštenju se podseća da, tokom 11 godina rada UNMIK i EULEKS tužilaca i sudija, nije bilo ovako velikog broja hapšenja Srba pod optužbom za ratni zločin, posebno neposredno nakon sukoba. Istaknuto je i pitanje profesionalnosti tih tužilaca u poređenju sa trenutnim kosovskim organima.

Kako su naveli, pripadnici takozvane kosovske policije priveli su u Zubin Potok dve osobe pod sumnjom da su učestvovale u ubistvu 23 civila u aprilu 1999. godine. Policija je saopštila da su hapšenja izvršena na osnovu sumnje na krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Šira perspektiva hapšenja u Zubinom Potoku

Srpska lista ocenjuje da se optužbe za ratni zločin koriste za zastrašivanje i pritisak na Srbe, a ne za ostvarivanje pravde. Takođe, u saopštenju je istaknuta zabrinutost zbog toga što, prema njihovim navodima, institucije koriste optužbe kako bi proterale Srbe sa Kosova i Metohije. Zahtevaju da međunarodni predstavnici reaguju i preduzmu mere kako bi se osigurala pravičnost postupaka i zaštita prava Srba na ovim prostorima.

Pročitaj još

Politika

Ministar Siniša Mali najavljuje isplatu državne pomoći punoletnim građanima u septembru

Jednokratna novčana pomoć biće isplaćena 14. i 22. septembra, a dodatne mere podrške predviđene su za najugroženije grupe.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ministar Siniša Mali najavljuje isplatu državne pomoći punoletnim građanima u septembru – isplata državne pomoći punoletnim građanima

Jednokratna novčana pomoć biće isplaćena 14. i 22. septembra, a dodatne mere podrške predviđene su za najugroženije grupe.

Siniša Mali, ministar finansija, najavio je isplatu jednokratne državne pomoći svim punoletnim građanima 14. i 22. septembra. Ova isplata državne pomoći punoletnim građanima deo je šire strategije Vlade Republike Srbije za podršku stanovništvu, posebno nakon izazova koje su donele pandemija i međunarodne krize, kako je naveo ministar tokom vanrednog zasedanja Narodne skupštine.

Ministar Mali je istakao da je briga o građanima jedan od najvažnijih ciljeva države. Prema njegovim rečima, Vlada kontinuirano pronalazi načine da višak prihoda iz budžeta usmeri upravo na podršku stanovništvu. On je podsetio na ranije mere, uključujući isplate tokom pandemije 2020. godine, kada je svako punoletno lice dobilo 100 evra, kao i posebne isplate za penzionere i zdravstvene radnike.

Isplata državne pomoći punoletnim građanima i dodatne mere podrške

Mali je detaljno naveo da će isplata državne pomoći punoletnim građanima biti realizovana u dva termina, 14. i 22. septembra. Pored toga, u septembru su predviđene i posebne isplate za najstarije sugrađane, pri čemu će iznosi varirati – 35.000 dinara, 27.500 dinara i 20.000 dinara, u zavisnosti od kategorije penzionera.

Na dodatnu pomoć mogu računati i korisnici socijalne pomoći, kao i borci i lica koja se nalaze u registru boraca. Mali je istakao da su ove mere deo kontinuirane politike države, koja svake godine, u skladu sa budžetskim mogućnostima, pokušava da pruži podršku onima kojima je najpotrebnija.

Pregled dosadašnjih mera i aktuelni izazovi

Ministar je podsetio da je od početka pandemije 2020. godine, država sprovela više isplata različitim kategorijama stanovništva – od jednokratnih pomoći za penzionere, zdravstvene radnike i nezaposlene, do podrške mladima i roditeljima dece do 16 godina. Takođe je naveo da makroekonomska stabilnost nije bila ugrožena i da su investicije nastavljene uprkos krizama.

Kako je objasnio, Srbija je nastavila da raste i održava ekonomsku stabilnost, iako su poslednjih godina izazovi bili veliki – od pandemije, preko rata u Ukrajini, do energetske krize i poskupljenja energenata. Zbog toga je, prema njegovim rečima, još važnije da država svaki višak prihoda vrati građanima kroz ovakve mere.

Planovi za naredni period i dodatne olakšice

Pored isplate državne pomoći punoletnim građanima, Mali je najavio i dodatne olakšice, kao što je sniženje cena lekova u svim apotekama od 1. avgusta. On je naveo da je država reagovala na primedbe građana o visokim cenama lekova i preuzela teret smanjenja cena na sebe, kako bi troškovi zdravlja bili pristupačniji svima.

Takođe, podeljeno je 30.000 vaučera po 10.000 dinara za letovanje u Srbiji, što je još jedna mera usmerena na podršku građanima i domaćem turizmu. Ministar je zaključio da će Vlada Republike Srbije nastaviti sa merama koje potvrđuju brigu prema ljudima i pružaju podršku u izazovnim vremenima.

Pročitaj još

Politika

Narodna skupština raspravlja o poverenju Vladi Srbije na vanrednom zasedanju

Na devetom vanrednom zasedanju Narodne skupštine, opozicija je zatražila raspravu o poverenju Vladi, ali se većina poslanika nije pojavila.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Narodna skupština raspravlja o poverenju Vladi Srbije na vanrednom zasedanju – vanredno zasedanje Narodne skupštine

Na devetom vanrednom zasedanju Narodne skupštine, opozicija je zatražila raspravu o poverenju Vladi, ali se većina poslanika nije pojavila.

Deveto vanredno zasedanje Narodne skupštine počelo je danas, a tokom sednice na dnevnom redu nalazi se samo jedna tačka — razmatranje predloga za glasanje o nepoverenju Vladi Srbije. Ključni zahtev za sednicu podnela je opozicija, koja je prethodno prikupila potpise za iniciranje ove rasprave. Uprkos tome, većina opozicionih poslanika nije prisustvovala na početku zasedanja, što je otvorilo pitanje ozbiljnosti njihovog angažovanja.

Prisustvo poslanika opozicije na sednici

Prema zvaničnim podacima sa početka sednice u 10:10 časova, od ukupno 97 opozicionih poslanika, samo 48 je bilo prisutno. Od 62 poslanika opozicije koji su potpisali zahtev za održavanje sednice, takođe se nije pojavila većina. Ova situacija dovodi u fokus pitanje odgovornosti i uloge opozicije u radu parlamenta.

Osim toga, poslanici opozicije koji su izostali i dalje primaju platu za svoj rad. Ova činjenica je izazvala reakcije u javnosti i skrenula pažnju na efikasnost i prisutnost izabranih predstavnika u skupštinskim klupama.

Kvorum i podrška vladajuće većine

Kvorum za rad Narodne skupštine obezbedilo je 109 poslanika vladajuće stranke. Upravo su poslanici vlasti omogućili da sednica započne i da se raspravlja o poverenju Vladi Srbije. To je dodatno istaknuto jer opozicija nije uspela da okupi 84 potpisa, koliko je potrebno za samostalno sazivanje sednice.

Iako je zahtev za vanredno zasedanje došao od strane opozicije, sednica je sazvana zahvaljujući podršci poslanika vladajuće većine. Time je omogućeno da se o predloženoj tački dnevnog reda diskutuje u skladu sa skupštinskim procedurama.

Značaj otvaranja rasprave o poverenju vladi

Vanredno zasedanje skupštine sa temom poverenja vladi ima važnu ulogu u demokratskom procesu. Rasprava o poverenju Vladi Srbije pruža mogućnost svim poslanicima da iznesu svoje stavove o radu izvršne vlasti i da građani budu informisani o različitim argumentima.

Međutim, izostanak većeg dela opozicionih poslanika sa sednice može uticati na percepciju njihove spremnosti za aktivno učešće u radu Narodne skupštine. Na kraju, kvorum i mogućnost održavanja sednice bili su obezbeđeni zahvaljujući poslanicima vlasti, dok je opozicija ostala delimično neangažovana i pored sopstvenog zahteva.

Pročitaj još

U Trendu