Connect with us

Domaće

Javna potrošnja u Evropi: Socijalna zaštita čini 40 odsto rashoda

Evropske države izdvajaju najviše sredstava za socijalnu zaštitu, dok zdravstvo i obrazovanje beleže značajne razlike među zemljama

Objavljeno pre

,

Javna potrošnja u Evropi: Socijalna zaštita čini 40 odsto rashoda Foto Izvor: Pixabay / PublicDomainPictures

Evropske države izdvajaju najviše sredstava za socijalnu zaštitu, dok zdravstvo i obrazovanje beleže značajne razlike među zemljama

Javna potrošnja u Evropi pokazuje jasne prioritete u raspodeli državnih sredstava, prema analizi baziranoj na podacima Eurostata za 2024. godinu. Najveći deo javnog novca u Evropskoj uniji odlazi na socijalnu zaštitu, koja čini približno 40 odsto ukupnih rashoda, dok zdravstvo učestvuje sa oko 15 odsto. Ovi podaci osvetljavaju kako se različite zemlje odnose prema svojim građanima i na koje sektore stavljaju akcenat u budžetima.

Kada se uporedi javna potrošnja u Evropi, jasno se uočava da su prioriteti država različiti. U Finskoj se gotovo polovina ukupne javne potrošnje usmerava na socijalnu zaštitu, dok Mađarska za istu namenu izdvaja oko četvrtine. Na nivou Evropske unije, izdaci za socijalnu zaštitu iznose 19,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno oko 40 odsto svih javnih rashoda. Najveće komponente ovog segmenta su penzije, pomoć porodicama, podrška u slučaju nezaposlenosti, bolesti i invaliditeta.

Struktura javne potrošnje i razlike među državama

Pored socijalne zaštite, zdravstvo je druga najvažnija stavka u javnoj potrošnji EU, sa prosečnim udelom od 15 odsto. Između država postoje značajne razlike: Irska izdvaja čak 24,3 odsto javnog budžeta za zdravstvo, dok je taj udeo u Švajcarskoj svega 6,7 odsto. U Ujedinjenom Kraljevstvu za zdravstvo odlazi 19 odsto ukupnih rashoda, što je više nego u Francuskoj (15,6 odsto) i Nemačkoj (15,4 odsto). Važno je napomenuti da niži procenat za zdravstvo ne mora značiti i manju ukupnu potrošnju, jer deo troškova mogu snositi domaćinstva ili privatni sektor.

Socijalna zaštita i zdravstvo zajedno čine oko 55 odsto javnih rashoda u EU. U Finskoj i Irskoj taj zbir prelazi 59 odsto, dok je u Mađarskoj 36 odsto, a na Malti 39,5 odsto. Obrazovanje, ekonomski poslovi i opšte javne usluge slede po veličini. U Švajcarskoj obrazovanje zauzima drugo mesto sa 16,3 odsto ukupnog budžeta, dok su u najvećim ekonomijama EU izdvajanja za obrazovanje ispod proseka Unije od 9,7 odsto; najniže je u Italiji sa 8 odsto.

Ostale kategorije i procenat izdvajanja

Opšte javne usluge, koje uključuju rad institucija, parlamenta i upravljanje javnim finansijama, variraju od 7,5 odsto u Bugarskoj do 21,2 odsto u Mađarskoj. U Mađarskoj, Grčkoj i Italiji ovaj segment je druga najveća stavka rashoda. Ekonomski poslovi, koji obuhvataju izdatke za privredu, industriju, energetiku i transport, čine 6,5 odsto javne potrošnje u Danskoj, do 20,3 odsto na Malti.

Odbrana na nivou EU zauzima 3,5 odsto ukupnih rashoda. Udeo iznosi 4,9 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu, 3,2 odsto u Francuskoj i 2,7 odsto u Nemačkoj. Preostale kategorije, poput kulture, rekreacije, zaštite životne sredine i stanovanja, čine ukupno 5,6 odsto javne potrošnje u EU.

Procene po stanovniku i značaj za građane

Veći udeo u javnim rashodima ne znači nužno i više novca po stanovniku. Zemlja sa nižim procentom može imati veće apsolutne iznose ako raspolaže većim ukupnim budžetom. Zbog toga je za realnu sliku potrebno posmatrati i iznose po stanovniku, uzimajući u obzir razlike u kupovnoj moći između država. Takođe, način finansiranja pojedinih sektora, kao što je zdravstvo, može uticati na to kako se troškovi dele između države i građana.

Javna potrošnja u Evropi ostaje ključni indikator društvenih prioriteta i ekonomskog razvoja. Načini raspodele sredstva jasno pokazuju koliko svaka država ulaže u zaštitu građana, razvoj infrastrukture i unapređenje javnih usluga, čime direktno utiče na kvalitet života stanovništva.

Pročitaj još

Domaće

Cene dizela dostižu rekord od 236 dinara po litru, rast i u regionu

Dizel u Srbiji 236 dinara, prosečna cena nafte u svetu 105 dolara, gorivo skuplje i u Hrvatskoj i Crnoj Gori

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene dizela dostižu rekord od 236 dinara po litru, rast i u regionu – dizel u Srbiji

Dizel u Srbiji 236 dinara, prosečna cena nafte u svetu 105 dolara, gorivo skuplje i u Hrvatskoj i Crnoj Gori

Dizel u Srbiji dostigao je novi rekord, sa cenom od 236 dinara po litru. Pored toga, benzin BMB95 sada košta 207 dinara. Ove cene važe nakon poslednjeg poskupljenja, koje je usledilo posle kratkog zatišja na tržištu. U isto vreme, prosečna cena nafte u svetu pala je na 105 dolara po barelu, dok je prošle nedelje iznosila 110 dolara. Cena dizela u Srbiji, međutim, nastavlja da raste bez obzira na globalne trendove.

Na svetskim berzama cena nafte brent sada iznosi oko 103 dolara po barelu već nekoliko dana. Manje napetosti na Bliskom istoku i najave Saudijske Arabije o mogućem povećanju ponude uticale su na blagi pad svetskih cena. Ipak, to nije donelo olakšanje za vozače i privredu u Srbiji, gde i dalje dominiraju visoke cene goriva.

Rast cena dizela u regionu i Evropi

Cene dizela i benzina rastu i u zemljama regiona. U Hrvatskoj je litar eurosupera 95 porastao na 1,73 evra, dok je dizel sada 1,85 evra po litru. To je povećanje od šest evrocenti za oba derivata. U Crnoj Gori dizel je skuplji za tri centa i iznosi 1,90 evra po litru. Benzin u Crnoj Gori nije menjao cenu i ostao je na 1,76 evra za eurosuper 98 i 1,72 evra za eurosuper 95. U Makedoniji je dizel 15. septembra pao na 1,61 evro, dok je benzin porastao na 1,64 evra. Cene goriva u BiH takođe beleže rast, gde benzin košta 1,64 evra, a dizel 1,8 evra po litru.

Na Mediteranskom tržištu, dizel se prodaje po ceni od 1.600 do 1.650 dolara po toni, što je oko 12% više nego prethodne sedmice. Premijum benzin je takođe poskupeo i sada košta 1.310–1.340 dolara po toni, što je rast od oko 4% u odnosu na raniji period. Ove cene pokazuju da se talas poskupljenja preliva na maloprodajna tržišta širom Evrope.

Administrativno formiranje cena i uticaj uredbe

U Srbiji se maloprodajne cene goriva određuju prema Uredbi o ograničenju cena goriva, koja je na snazi od februara 2022. godine i više puta je produžavana i menjana. Najnovije produženje važi do sredine oktobra 2026. godine. Prema uredbi, cena derivata formira se na osnovu srednje veleprodajne cene koju određuje Ministarstvo energetike i rudarstva. Ova cena uključuje prosečnu veleprodajnu cenu na domaćem tržištu, maloprodajnu maržu i PDV.

Za obračun veleprodajne cene koristi se prosek kotacija sa mediteranske berze (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera), a ne fabrička cena domaće rafinerije, koja trenutno ne radi zbog problema sa snabdevanjem sirovom naftom. Privredni subjekti u obavezi su da nove cene primenjuju odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Kao rezultat ovakvog administriranja, produženje umanjenja akcize za 20% do 20. septembra nije donelo pojeftinjenje goriva. Naprotiv, posle pauze, cene su nastavile da rastu. Na kraju, potrošači i privreda u Srbiji suočavaju se sa konstantno visokim troškovima za gorivo, dok cene u regionu i Evropi takođe beleže istorijske maksimume.

Pročitaj još

Domaće

Cybersecurity Alliance okuplja 30 kompanija, broj napada skočio 56 odsto u Srbiji

Sektor sajber bezbednosti jača saradnju kroz Cybersecurity Alliance, prosečna šteta po napadu iznosi pet miliona evra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cybersecurity Alliance okuplja 30 kompanija, broj napada skočio 56 odsto u Srbiji

Sektor sajber bezbednosti jača saradnju kroz Cybersecurity Alliance, prosečna šteta po napadu iznosi pet miliona evra

HUB201, nacionalni inovacioni centar za sajber bezbednost i veštačku inteligenciju, pokrenuo je Cybersecurity Alliance u Srbiji. Ova platforma okuplja 30 tehnoloških kompanija, institucija, startape i stručnjake radi zajedničkog odgovora na rastuće pretnje. Prema podacima iz sektora, broj napada u Srbiji porastao je 56 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Porast napada zahteva jaču saradnju

Vladimir Radovanović, direktor HUB201, izjavio je da je cilj ove alijanse povezivanje znanja i stručnosti različitih aktera. ‘Pokrenuli smo Cybersecurity Alliance i to je odlična vest za zajednicu. Alijansa znanja, stručnosti i kokreacije značajno doprinosi razvoju sajber bezbednosti u Srbiji’, rekao je Radovanović. Osim toga, naveo je da prosečni gubici po napadu dostižu pet miliona evra.

Četiri stuba Cybersecurity Alliance

Aktivnosti alijanse organizovane su oko četiri stuba: razvoj i edukacija, inovacije, zajednica i regulativa. Prvi stub podrazumeva unapređenje kapaciteta pojedinaca i organizacija u privatnom, javnom i akademskom sektoru. Drugi stub usmeren je na startape i inovacije, dok treći obuhvata izgradnju zajednice i podizanje svesti o značaju zaštite digitalnog okruženja. Četvrti stub bavi se unapređenjem regulative i povezivanjem svih relevantnih aktera radi boljeg usklađivanja zakona i prakse.

Ekonomija sajber napada među vodećima u svetu

Radovanović je istakao da sajber bezbednost više nije samo IT tema. Zbog rastuće digitalizacije poslovanja i svakodnevnog života, kompanije i građani izloženi su sve većim rizicima. ‘Šteta od sajber napada procenjuje se kao treća ekonomija sveta, odmah iza Kine i SAD’, naglasio je Radovanović. Kao rezultat, kompanije u Srbiji, posebno one koje su deo globalnih lanaca vrednosti i koriste klaud infrastrukturu, moraju dodatno ulagati u zaštitu podataka.

Partnerstva i širi značaj za tržište

HUB201 je partner inicijative Cyber District, koju je pokrenula Kancelarija za IT i eUpravu. Ova saradnja ima za cilj unapređenje sajber bezbednosti ne samo u Srbiji, već i u regionalnom kontekstu. Uporedo sa tim, porast napada od 56 odsto ukazuje na potrebu za kontinuiranim ulaganjem u inovacije i regulatornu prilagodbu. Cybersecurity Alliance postaje centralno mesto za razmenu znanja i minimizaciju rizika, što je ključno za stabilnost domaće privrede i bezbednost građana.

Pročitaj još

Domaće

Visa beleži rast bezgotovinskih plaćanja od 21 odsto u jugoistočnoj Evropi

Kompanija proširila mrežu prihvatanja na 21 milion lokacija, AI agenti i digitalna iskustva menjaju navike potrošača

Objavljeno pre

,

Objavio:

Visa beleži rast bezgotovinskih plaćanja od 21 odsto u jugoistočnoj Evropi

Kompanija proširila mrežu prihvatanja na 21 milion lokacija, AI agenti i digitalna iskustva menjaju navike potrošača

Visa je tokom 2026. godine zabeležila rast bezgotovinskih plaćanja od 21 odsto godišnje u jugoistočnoj Evropi. Oko 80 odsto građana aktivno koristi bankarske usluge, dok se digitalna iskustva sve brže prihvataju. Ove podatke iznela je kompanija na regionalnom forumu Visa Connect SEE u Beogradu, koji je okupio 150 lidera iz bankarskog i finansijskog sektora.

Rast bezgotovinskih plaćanja i digitalizacija korisničkog iskustva

Potrošači u regionu očekuju da plaćanja budu brza, jednostavna i bezbedna, bez obzira na način ili mesto kupovine. Prema rečima Ane Drašković, potpredsednice i generalne direktorke Visa za jugoistočnu Evropu, „potrošač se promenio iz korena. Ljudi više ne razmišljaju o načinu kako će nešto kupiti. Ne prave razliku između onlajn i oflajn kupovine, domaćih i prekograničnih transakcija, niti odvajaju sama plaćanja od celokupnog procesa trgovine. Oni jednostavno očekuju da svaka interakcija bude trenutna, intuitivna i sigurna.“ Osim toga, korisnici sve više traže iskustva koja su neprimetna i personalizovana. Ova evolucija stvara prilike za banke, trgovce i fintek kompanije da redefinišu odnos sa klijentima.

Pojava AI agenata i proširenje Visa mreže

Jedan od ključnih trendova na forumu bila je pojava AI agenata koji pomažu korisnicima tokom procesa kupovine. Istraživanja pokazuju da 78 odsto građana Srbije koristi veštačku inteligenciju u procesu donošenja odluka o kupovini. Međutim, samo 9 odsto trenutno bi poverilo AI agentu da izvrši plaćanje u njihovo ime. Prema stručnjacima iz Visa, naredna faza elektronske trgovine donosi prelazak AI sa nivoa preporuke na nivo akcije. AI će potrošačima olakšati pretragu, poređenje i kupovinu proizvoda, uz zadržavanje potpune kontrole. Uporedo sa tim, digitalna plaćanja ubrzavaju se širom regiona. Visa je u protekle četiri godine povećala svoju prihvatnu mrežu sa 10 miliona na 21 milion lokacija.

Bezbednost i inovacije u centru strategije

Sergij Martinčuk, viši potpredsednik i regionalni menadžer Visa za Ukrajinu, Moldaviju, južnu i istočnu Evropu, centralnu Aziju i Kavkaz, istakao je: „Potrošači i privreda sve više traže brže i jednostavnije načine za plaćanje, slanje i prijem novca. Istovremeno, očekuju da sigurnost i poverenje budu utkani u svaku interakciju. Dok redefinišemo način na koji se novac kreće kroz naš region, fokusirani smo na to da pomognemo klijentima da ispune ta očekivanja kroz širu prihvatnu mrežu, tokenizaciju, prekogranične mogućnosti poput Visa Direct platforme i inovacije koje digitalnu trgovinu čine jednostavnijom i bezbednijom.“ Glavna poruka foruma je da budućnost trgovine neće zavisiti od jednog tehnološkog rešenja. Dugoročni uspeh biće moguć samo povezivanjem inovacija, poverenja i saradnje u celom ekosistemu.

Pročitaj još

U Trendu