Connect with us

Domaće

Coca-Cola HBC Srbija i Bambi smanjili emisije CO₂ do 75% i investirali 35,2 miliona evra

Kompanije su kroz inicijative za održivost u 2025. godini unapredile efikasnost i podržale zajednice sa preko 200.000 evra

Objavljeno pre

,

Coca-Cola HBC Srbija i Bambi smanjili emisije CO₂ do 75% i investirali 35,2 miliona evra Foto Izvor: Pexels / Sarowar Hussain

Kompanije su kroz inicijative za održivost u 2025. godini unapredile efikasnost i podržale zajednice sa preko 200.000 evra

Coca-Cola HBC Srbija i Bambi ostvarili su značajan napredak u održivom poslovanju za 2025. godinu, prema najnovijem izveštaju kompanija. Ključna tema izveštaja je smanjenje emisija CO₂ do 75 odsto i investicija od 35,2 miliona evra, dok su istovremeno podržali zajednice i unapredili efikasnost resursa. Rezultati su deo širih ciljeva programa Mission 2025, koji je usklađen sa strategijom održivosti Coca-Cola HBC Grupe.

Tokom 2025. godine, kompanije su smanjile direktne emisije CO₂ iz Scope 1 i Scope 2 za više od 75 odsto (Coca-Cola HBC Srbija) i gotovo 55 odsto (Bambi) u poređenju sa baznom 2019. godinom. Osim toga, Coca-Cola HBC Srbija investirala je 35,2 miliona evra u razvoj poslovanja, proizvodnih kapaciteta i unapređenje operacija. Ove investicije doprinele su napretku ka lancu vrednosti sa nižim emisijama, što je prepoznato kao jedan od prioriteta kompanije.

Smanjenje potrošnje vode i inovacije u ambalaži

Odgovorno upravljanje vodnim resursima ostaje u fokusu kompanija. Coca-Cola HBC Srbija je od 2007. do 2025. godine smanjila potrošnju vode po litru proizvedenog napitka za 55 odsto. Bambi je do kraja 2025. godine smanjio ukupnu potrošnju vode za gotovo 49 odsto u odnosu na 2019. godinu. Kroz inicijative za smanjenje mase ambalaže, masa PET boce od jednog litra smanjena je sa 37 na 32 grama. Kao rezultat, emisije CO₂ su smanjene za procenjenih 514 tona godišnje. Projekat „Fabrika nula otpada“ omogućio je da sva tri proizvodna pogona Coca-Cola HBC Srbija ostvare cilj nultog odlaganja otpada na deponije. Fabrika Bambi u Požarevcu, gde se gotovo 100 odsto otpada zbrinjava održivo, takođe je blizu ovom cilju.

Kompanija je tokom godine proširila 24/7 portfolio proizvoda. Lansirano je 14 novih ukusa i 43 nova formata pakovanja, sa fokusom na proizvode sa manje ili bez šećera. Noviteti uključuju Coca-Cola Lime, Fanta Grape, Schweppes Purple, Powerade Mountain Blast Zero i Monster Zero Sugar. Inovacije su obuhvatile i kategorije energetskih, funkcionalnih i gotovih napitaka spremnih za konzumaciju.

Podrška zajednici i razvoj zaposlenih

Uporedo sa tim, Coca-Cola HBC Srbija i Bambi izdvojili su više od 200.000 evra, više od 225.000 litara napitaka i 42 tone proizvoda kroz donacije i inicijative za zajednicu. Angažovanje zaposlenih prevazišlo je okvire radnog mesta — više od 260 zaposlenih učestvovalo je u volonterskim i mentorskim programima, doprinoseći sa više od 5.400 sati svog vremena.

Podrška zaposlenima i profesionalnom razvoju ostala je prioritet. Čak 93 odsto zaposlenih izjavilo je da je ponosno što radi u kompanijama Coca-Cola HBC Srbija i Bambi. Prema rečima Saše Markovića, generalnog direktora Coca-Cola HBC Srbija: „Napredak koji smo ostvarili tokom 2025. godine pokazuje da možemo da nastavimo da razvijamo poslovanje, istovremeno smanjujući emisije, odgovorno upravljajući resursima i stvarajući vrednost za naše partnere i zajednicu.“

Bambi: niska fluktuacija i rast kroz inovacije

Za Bambi, 2025. je bila godina prekretnica. Kompanija je zabeležila rekordno nisku stopu fluktuacije zaposlenih od oko 3 odsto, uz značajna ulaganja u proizvodne kapacitete i povratak Plazme na tržište. Nova pakovanja Plazme od 400 g i 800 g postala su najuspešnija lansiranja u kategoriji, a brend je ponovo zauzeo vodeću poziciju u kategoriji tvrdog keksa.

U zaključku, rezultate kompanija potvrđuje nastavak strategije održivosti i jačanja konkurentnosti na srpskom tržištu. Ove inicijative doprinose izgradnji održivije i otpornije privrede, dok istovremeno donose koristi zaposlenima, partnerima i lokalnim zajednicama.

Pročitaj još

Domaće

Rentakar sektor u Srbiji beleži 268 firmi i do 9.000 vozila, sezonske oscilacije otežavaju poslovanje

Srpska rentakar industrija zavisi od letnje i zimske sezone, a van sezone agencije pribegavaju kratkoročnim pozajmicama radi likvidnosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rentakar sektor u Srbiji beleži 268 firmi i do 9.000 vozila, sezonske oscilacije otežavaju poslovanje

Srpska rentakar industrija zavisi od letnje i zimske sezone, a van sezone agencije pribegavaju kratkoročnim pozajmicama radi likvidnosti

Rentakar sektor u Srbiji suočava se sa izazovima zbog izraženih sezonskih oscilacija potražnje, pokazuju podaci Agencije za privredne registre. Prema najnovijim podacima, na domaćem tržištu posluje 268 preduzeća koja se bave iznajmljivanjem i lizingom automobila i lakih motornih vozila. Većina prihoda ostvaruje se tokom letnje i zimske sezone, dok van sezone mnoge firme posežu za kratkoročnim pozajmicama kako bi obezbedile likvidnost.

Usluge rentakara u Srbiji najčešće koriste turisti, poslovni ljudi i građani koji žive u inostranstvu, ali dolaze u zemlju tokom odmora. Vozila se često iznajmljuju za različite događaje i skupove, a sve je češći i dugoročni najam za domaća i strana preduzeća. Zbog jake konkurencije, agencije uvode dodatne usluge poput mogućnosti iznajmljivanja automobila sa automatskim menjačem, dečjih sedišta ili angažovanja profesionalnog vozača. Takođe, omogućavaju preuzimanje i vraćanje vozila u različitim gradovima i nude popuste za ranu rezervaciju preko interneta.

Ključni podaci o rentakar industriji u Srbiji

Prema izjavi Vladimira Ilića, predsednika Udruženja za rentiranje automobila u Privrednoj komori Srbije, u martu 2025. godine u rentakar industriji bilo je registrovano nešto više od hiljadu zaposlenih. Uz to, mnoge kompanije koriste usluge agencija za iznajmljivanje radnika, što dodatno povećava broj zaposlenih. Vozni park srpskih rentakar firmi procenjuje se na između 7.000 i 9.000 vozila, od kojih se deo iznajmljuje na period duži od godinu dana u okviru dugoročnog najma.

Na tržištu su prisutni gotovo svi svetski poznati brendovi, uključujući Avis, Sixt, Hertz, EuropCar, Green Motion i Enterprise, koji posluju kroz franšizne ugovore i predstavništva. Zakon propisuje da kompanija mora imati najmanje pet vozila ne starijih od pet godina kako bi mogla da obavlja ovu delatnost. Pored toga, postoje i propisi iz nadležnosti Ministarstva turizma, ali je, prema Iliću, u sektoru još uvek prostora za unapređenje.

Sezonske oscilacije i inicijativa za licenciranje

Sezonske oscilacije u potražnji značajno utiču na poslovanje rentakar sektora u Srbiji. Na primer, agencija Nova rent iznajmljuje van sezone 40 do 50 vozila, dok tokom leta taj broj raste na 100 do 150. Cene najma zavise od kategorije vozila, trajanja najma, perioda godine i pređene kilometraže. Prosečan dnevni najam za manja vozila iznosi oko 25 evra, dok luksuzniji modeli koštaju 100 i više evra dnevno. Depozit za standardna vozila kreće se od 200 evra, a za luksuzna do 2.000 evra.

Prema rečima Milana Vladičića iz agencije Nova rent, trajanje najma varira tokom godine. Tokom zimske sezone i letnjih meseci vozila se obično iznajmljuju na deset dana do dva meseca, dok se van sezone rezervacije kreću od tri do sedam dana. Agencije često uvode programe lojalnosti i dodatne pogodnosti za stalne klijente. Kada klijenti zahtevaju usluge van standardne ponude, poput angažovanja vozača ili dodatne opreme, agencije ih upućuju na partnerske firme.

Privredna komora Srbije je pokrenula inicijativu za uvođenje licenci za rentakar kompanije, uz argument da bi od toga korist imali korisnici, država i sama preduzeća. S obzirom na konkurentnost tržišta i prisustvo globalnih brendova, standardizacija uslova može doprineti većoj sigurnosti i transparentnosti sektora.

Pročitaj još

Domaće

Singapur povećava platu premijeru na 3,6 miliona dolara radi borbe protiv korupcije

Godišnja zarada premijera sada je 52 puta veća od prosečne, što Singapur izdavaja globalno po odnosu plata političara i građana

Objavljeno pre

,

Objavio:

Singapur povećava platu premijeru na 3,6 miliona dolara radi borbe protiv korupcije – plata premijera Singapura

Godišnja zarada premijera sada je 52 puta veća od prosečne, što Singapur izdavaja globalno po odnosu plata političara i građana

Singapur je doneo odluku da značajno poveća platu premijeru, čime premijerova ukupna godišnja zarada dostiže 3,6 miliona singapurskih dolara (oko 2,85 miliona američkih dolara). Ova promena, koja će stupiti na snagu 15. oktobra, deo je dugogodišnje strategije poznate kao “vakcina za korupciju”. Prema novoj formuli, plata premijera biće 52 puta veća od medijalne plate građana u zemlji, što Singapur izdvaja na globalnom nivou.

Povećanje plata ministara i premijera

Premijer Lorens Vong najavio je u parlamentu rast plata ministara i sebe lično. Plata premijera povećana je sa 2,2 na 3,6 miliona singapurskih dolara godišnje, što je skok od 64 odsto. Referentna plata za ministarski razred MR4 raste sa 1,1 na 1,8 miliona singapurskih dolara. Zamenici premijera dobiće povećanje sa 1,87 na 3,06 miliona, dok članovi kabineta mogu očekivati zaradu između 1,8 i 2,88 miliona dolara, u zavisnosti od pozicije. Odluka je doneta na osnovu preporuka nezavisnog komiteta kojim je predsedavao Gan Sio Ki.

Singapur prednjači u odnosu plata lidera i građana

Nova plata premijera Singapura sada je više od četiri puta veća od plate predsednika Švajcarske i sedam puta veća od američkog predsednika, koji prima 400.000 dolara godišnje. U poređenju sa prosečnom platom građana, premijer Singapura zarađuje 21 put više od proseka, dok američki predsednik ima odnos od 4,6, nemački kancelar 6, a britanski premijer 3,2 puta veći od prosečne zarade u svojoj zemlji. Prosečna mesečna plata u Singapuru tokom 2025. iznosila je 5.775 singapurskih dolara (oko 4.570 američkih dolara). Kao rezultat, premijerova plata je 52 puta veća od medijalne godišnje zarade.

Filozofija visokih plata kao barijera za korupciju

Filozofija iza ovakve politike potiče još iz sedamdesetih godina prošlog veka, kada je Li Kuan Ju uveo koncept da visoke plate smanjuju rizik od korupcije. Ideja je da dobro plaćeni državni funkcioneri nemaju materijalni motiv za uzimanje mita. Premijer Vong najavio je da će povećanje svoje plate, u iznosu od 1,4 miliona singapurskih dolara, donirati u dobrotvorne svrhe tokom narednih pet godina. Međutim, nije očekivao da će i drugi funkcioneri slediti ovaj primer.

Poređenje sa Srbijom i globalnim trendovima

U Srbiji je bruto plata premijera na nivou do 23.500 dolara, dok prosečna godišnja zarada zaposlenih iznosi oko 18.540 dolara. To znači da je odnos premijerske i prosečne plate svega 1,3 puta, ili do 2,2 puta kada se uračunaju dodatne funkcije. U Singapuru je taj odnos 21, a u Sjedinjenim Američkim Državama 4,6. Singapurska vlada ističe transparentnost, jer ne postoje skrivene beneficije ni penzije izvan osnovne plate. Ovakva praksa razlikuje Singapur od drugih zemalja, gde su dodatne privilegije često deo ukupnog kompenzacionog paketa. Singapurski model, prema zagovornicima, obezbeđuje profesionalizam i smanjuje koruptivne rizike kod najviših državnih funkcionera.

Pročitaj još

Domaće

Apple i Google menjaju naziv jezera Ontario u Lake America posle Trampove uredbe

Američke tehnološke kompanije prilagodile mape posle odluke predsednika, Kanadski korisnici zadržavaju originalno ime u aplikacijama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Apple i Google menjaju naziv jezera Ontario u Lake America posle Trampove uredbe

Američke tehnološke kompanije prilagodile mape posle odluke predsednika, Kanadski korisnici zadržavaju originalno ime u aplikacijama

Apple i Google su u svojim aplikacijama za mape promenili naziv jezera Ontario u Lake America, nakon što je američki predsednik potpisao izvršnu uredbu o preimenovanju ovog jezera. Ova promena je izazvala reakcije na obe strane granice, a korisnici iz Kanade i dalje vide originalni naziv u svojim aplikacijama. Odluka da se naziv jezera Ontario promeni u Lake America doneta je krajem avgusta, usred trgovinskog spora između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. Trampova uredba ima za cilj isticanje američkog identiteta u spornom regionu, iako su kanadski zvaničnici odmah saopštili da neće priznati novo ime.

Uticaj promena naziva na digitalne servise

Ubrzo nakon što je uredba stupila na snagu, Apple i Google ažurirali su svoje mape tako da korisnici u Sjedinjenim Državama vide naziv Lake America, dok korisnici u Kanadi i dalje koriste naziv Lake Ontario. Ova asimetrija u digitalnim servisima stvorila je dodatnu pometnju, jer su građani i poslovni korisnici u pograničnom regionu primetili razliku u prikazu geografskih podataka. Kao rezultat, kompanije su se našle pod pritiskom da odgovore na zahteve obe strane, ali nisu objavile zvanična saopštenja o daljim izmenama.

Reakcije javnosti i satirični odgovor South Parka

Satirična animirana serija South Park reagovala je tako što je najavila da menja naziv u South America, ismevajući odluku američkog predsednika i kompanija. Autori serije, Trey Parker i Matt Stone, izjavili su: “Inspirisani hrabrošću i patriotizmom kompanija Apple i Google, menjamo ime serije South Park u South America. Posebno želimo da zahvalimo našoj matičnoj kompaniji Paramount – Skydance Capitulation.” Ova objava pojavila se u javnosti neposredno nakon što je Tramp na mreži Truth Social objavio sadržaje generisane veštačkom inteligencijom, u kojima se sugeriše da bi savezna država Novi Meksiko trebalo da dobije novo ime Nova Amerika. Pored toga, satirična reakcija South Parka ukazuje na širi trend preimenovanja geografskih naziva u političkom i digitalnom kontekstu.

Ekonomija digitalnih mapa i tržišna implikacija

Promene naziva na digitalnim mapama mogu imati posledice za lokalno stanovništvo, ali i za međunarodne kompanije koje posluju u regionu jezera Ontario. Prilagođavanje digitalnih servisa često zahteva dodatna ulaganja u infrastrukturu aplikacija i ažuriranje podataka, što može uticati na operativne troškove kompanija poput Apple-a i Google-a. S druge strane, korisnici iz Kanade i dalje imaju pristup starom nazivu, što pokazuje da kompanije prilagođavaju svoje proizvode lokalnim zakonima i političkim pritiscima. Iako je promena naziva jezera Ontario u Lake America izazvala pažnju javnosti, ekonomski efekti ovog poteza tek dolaze do izražaja, posebno u sektoru digitalnih servisa i geopolitike u Severnoj Americi.

Pročitaj još

U Trendu