Odmor bi trebalo da bude vreme za opuštanje, spavanje i punjenje baterija. Ipak, mnogi ljudi dožive potpuno suprotan efekat – vrate se sa putovanja ili nekoliko slobodnih dana i shvate da su umorniji nego pre odlaska.
Umesto osećaja svežine, prvi dani nakon povratka na posao donose pospanost, nervozu, manjak koncentracije i utisak da bi im trebalo još nekoliko dana odmora.
Kako je moguće da nas odmor umori?
Odmor nije uvek isto što i oporavak
Jedan od razloga je to što ljudi često potpuno drugačije provode slobodne dane nego što zamišljaju.
Putovanja podrazumevaju rano ustajanje, obilazak znamenitosti, duge vožnje, čekanje, gužve, planiranje i stalno kretanje.
Čak i kada uživamo, organizam troši energiju.
Ako se tome dodaju kasni odlasci na spavanje i promena uobičajenog ritma, nije čudno što se kući vraćamo iscrpljeni.
Nekoliko dana na moru ne mora automatski da znači nekoliko dana potpunog odmora.
Menjamo ritam spavanja
Tokom odmora ljudi često odlaze na spavanje kasnije nego inače i bude se bez alarma.
Nekome to prija, ali nagla promena rasporeda može da poremeti uobičajeni ritam.
Posebno ako se poslednjeg dana odmora kasno vratimo kući, a već sledećeg jutra moramo rano na posao.
Telo praktično dobije vrlo malo vremena da se prilagodi.
Zato prvi radni dan može da bude mnogo teži nego što smo očekivali.
Povratak u svakodnevicu je mentalno naporan
Postoji i psihološki deo priče.
Na odmoru ne razmišljamo stalno o rokovima, mejlovima, računima, obavezama i sastancima.
Po povratku sve to ponovo čeka.
Telefon počinje da zvoni, stižu poruke, posao se gomila, a vikend deluje daleko.
Prelazak iz režima „ne moram ništa“ u režim „moram sve“ može da bude stresan.
Zbog toga se ponekad ne osećamo samo fizički umorno.
Umorna je i glava.
Odmor koji je prepun aktivnosti može da iscrpi
Mnogi ljudi imaju osećaj da moraju da iskoriste svaki trenutak odmora.
Ako su na moru – žele da obiđu svaku plažu i svaki grad.
Ako su u drugoj zemlji – žele da vide što više znamenitosti.
Ako imaju samo nekoliko slobodnih dana – pokušavaju da u njih uguraju što više aktivnosti.
Takav odmor može biti lep, uzbudljiv i nezaboravan, ali nije nužno i odmoran.
Ponekad je najteže upravo ono što smo sami sebi nametnuli – da se „odmorimo“ po unapred napravljenom rasporedu.
Putovanje samo po sebi može da bude naporno
Duge vožnje, letovi, promene vremenskih uslova, čekanje na aerodromima i višesatno sedenje takođe predstavljaju napor za organizam.
Kod putovanja u drugu vremensku zonu dodatni problem može predstavljati promena ritma spavanja.
Ali čak i kada putujemo samo nekoliko sati od kuće, poslednji dan odmora često izgleda kao maraton.
Pakovanje, čišćenje apartmana, putovanje i raspakivanje kod kuće mogu da ostave vrlo malo prostora za pravi odmor.
Neki ljudi se umore tek kada stres prestane
Postoji još jedan zanimljiv fenomen.
Tokom svakodnevnog života možemo dugo funkcionisati pod pritiskom, oslanjajući se na obaveze i adrenalin.
Kada konačno dođe period odmora, organizam „spusti gard“.
Tada se umor koji smo ranije potiskivali može mnogo više osetiti.
Zbog toga se nekome čini da se razboleo ili potpuno iscrpeo baš kada je otišao na odmor.
U stvarnosti, moguće je da je telo samo konačno dobilo priliku da pokaže koliko je bilo umorno.
Kako da se ne vratimo sa odmora umorniji nego što smo otišli?
Možda je najvažnije promeniti predstavu o tome šta odmor treba da bude.
Ne mora svaki dan biti ispunjen aktivnostima.
Nekoliko sati bez plana, dovoljno sna, lagan dan i vreme bez telefona mogu da budu mnogo korisniji od još jednog obilaska i još jedne obaveze.
Takođe, povratak na posao ne mora da bude istog jutra kada se vratimo kući.
Ako je moguće, dobro je ostaviti makar jedan dan za raspakivanje, sređivanje i vraćanje u uobičajeni ritam.
Jer pravi odmor nije takmičenje u tome koliko smo toga uspeli da uradimo.
Ponekad je najbolji odmor upravo onaj tokom kojeg nismo uradili gotovo ništa.
A ako se i posle odmora stalno osećamo iscrpljeno, bez energije i bezvoljno, problem možda nije samo u odmoru. Dugotrajan umor može imati različite uzroke, pa je u takvoj situaciji važno obratiti pažnju na to kako se osećamo i, po potrebi, razgovarati sa lekarom.
Jer cilj odmora nije da se vratimo kući sa još više fotografija.
Cilj je da se vratimo sa više energije.