Connect with us

Domaće

Evropska unija zabeležila trgovinski deficit od 21,8 milijardi evra u drugom kvartalu

Brži rast uvoza od izvoza i veći deficit u energentima doveli su do prvog minusa Unije u poslednje tri godine

Objavljeno pre

,

Evropska unija zabeležila trgovinski deficit od 21,8 milijardi evra u drugom kvartalu – trgovinski deficit Evropske unije Foto Izvor: Pixabay / Redfam

Brži rast uvoza od izvoza i veći deficit u energentima doveli su do prvog minusa Unije u poslednje tri godine

Evropska unija zabeležila je trgovinski deficit od 21,8 milijardi evra u drugom tromesečju 2026. godine. Ovaj rezultat, prema podacima Evrostata, predstavlja prvi trgovinski minus Unije od 2023. godine. Ključni razlog za trgovinski deficit jeste činjenica da je rast uvoza, posebno energenata, premašio rast izvoza u odnosu na prethodni kvartal.

Evropska unija je od aprila do juna uvezla robu u vrednosti od 701,8 milijardi evra. S druge strane, izvoz je iznosio 680 milijardi evra. U poređenju sa prvim kvartalom 2026. godine, izvoz je povećan za 5,4 odsto ili 34,9 milijardi evra. Međutim, uvoz je porastao čak 9,9 odsto, što predstavlja rast od 63,4 milijarde evra. Kao rezultat toga, trgovinski bilans EU prešao je iz suficita u deficit.

Prihodi i rashodi po sektorima: energenti, hemikalije i industrijska roba

Deficit u kategoriji energenata je u drugom tromesečju dostigao 101,1 milijardu evra. To je značajan rast u odnosu na 71,3 milijarde evra u prethodnom kvartalu. Ovaj podatak ukazuje na nastavak trenda rasta uvozne zavisnosti od energenata kod članica Unije. Pored toga, povećani su i deficiti u trgovini sirovinama i ostalim industrijskim proizvodima, što je dodatno opteretilo ukupan trgovinski bilans.

Uporedo sa tim, suficit EU u trgovini mašinama i vozilima smanjen je sa 24,9 milijardi na 23,2 milijarde evra. Suficit u ostaloj robi pao je sa 11,6 milijardi na 9,1 milijardu evra. S druge strane, suficit u trgovini hemikalijama porastao je sa 47,1 milijardu na 54 milijarde evra. Višak u trgovini hranom i pićima takođe je porastao, sa 10,7 milijardi na 11,5 milijardi evra. Ovi podaci jasno ilustruju promene u strukturi trgovinskog bilansa Evropske unije tokom drugog kvartala.

Analiza uzroka trgovinskog deficita i širi ekonomski kontekst

Trgovinski deficit Evropske unije od 21,8 milijardi evra rezultat je više faktora. Pre svega, ubrzani rast uvoza, posebno energenata, snažno je uticao na bilans. Takođe, smanjenje suficita u segmentima poput mašina i vozila dodatno je otežalo pozitivan ishod. Pored toga, povećanje u izvozu hemikalija i hrane nije bilo dovoljno da nadoknadi ukupni rast uvoza. Kao rezultat, Unija je u drugom kvartalu 2026. godine zabeležila negativan trgovinski saldo.

Ovo je prvi trgovinski deficit Evropske unije u poslednje tri godine. Taj podatak ukazuje na promene u globalnoj trgovinskoj dinamici i izazove sa kojima se evropska ekonomija suočava. Rast deficita u energentima, kao deo ukupnog trgovinskog bilansa, ističe važnost energetske politike i diverzifikacije izvora snabdevanja za članice Unije.

Prema izveštaju Evrostata, očekuje se da će buduća kretanja u trgovinskoj razmeni zavisiti od daljih promena u cenama energenata i globalnim ekonomskim uslovima. S obzirom na značaj trgovinskog bilansa za ukupnu makroekonomsku stabilnost, rezultati iz drugog tromesečja dodatno su podstakli diskusiju o strateškim prioritetima Unije u narednom periodu.

Pročitaj još

Domaće

EBRD ulaže 2,46 miliona evra u sanaciju nesanitarnih deponija u Srbiji

Investicija EBRD-a obuhvata pripremu dokumentacije za 17 deponija, čime će 800.000 građana imati koristi od unapređenog upravljanja otpadom

Objavljeno pre

,

Objavio:

EBRD ulaže 2,46 miliona evra u sanaciju nesanitarnih deponija u Srbiji – sanacija deponija u Srbiji

Investicija EBRD-a obuhvata pripremu dokumentacije za 17 deponija, čime će 800.000 građana imati koristi od unapređenog upravljanja otpadom

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dodelila je grant od 2,46 miliona evra za sanaciju nesanitarnih deponija u Srbiji. Sredstva su namenjena izradi projektno-tehničke i tenderske dokumentacije za ukupno 17 deponija, saopštila je Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine. Ova investicija, omogućena kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), treba da unapredi sistem upravljanja otpadom u tri regiona Srbije i obezbedi čistiju životnu sredinu za više od 800.000 građana.

Osim toga, grant EBRD-a biće upotrebljen za izradu dokumentacije za deponije u opštinama Lajkovac, Ljig, Osečina, Ub, Koceljeva, Vladimirci, Obrenovac, Lazarevac, Loznica i Krupanj, koje čine region „Eko-Tamnava“. Takođe, obuhvaćene su i deponije u Bogatiću i Šidu u regionu RC Srem-Mačva, kao i u Pirotu, Babušnici, Dimitrovgradu i Beloj Palanci, koje pripadaju regionalnoj deponiji Pirot.

Sanacija deponija u Srbiji: ključni koraci i očekivani efekti

Sredstva Investicionog okvira za Zapadni Balkan predstavljaju mehanizam Evropske unije i međunarodnih finansijskih institucija za unapređenje infrastrukture. Kako je istakla Sara Pavkov, ovakav vid bespovratne pomoći značajan je za sprovođenje ekoloških standarda u Srbiji. Pre svega, unapređenje sistema upravljanja otpadom direktno će doprineti smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu u Pirotskom, Kolubarskom i Mačvanskom okrugu.

U međuvremenu, priprema projektno-tehničke dokumentacije je prvi korak ka fizičkoj sanaciji nesanitarnih deponija. Na taj način, lokalne samouprave dobijaju osnovu za konkurisanje za dodatna sredstva i sprovođenje konkretnih radova. Zbog toga je podrška EBRD-a ocenjena kao ključna za brže ispunjavanje evropskih standarda upravljanja otpadom.

Izjave i dugoročne implikacije za ekološku infrastrukturu

„Ovaj grant će nam omogućiti da unapredimo sistem upravljanja otpadom u tri regiona u Srbiji: u Pirotskom, Kolubarskom i Mačvanskom okrugu. Zahvaljujući ovom grantu oko 800.000 građana imaće direktnu korist, jer neće više imati nesanitarne deponije u svojim lokalnim samoupravama“, izjavila je Sara Pavkov.

Osim toga, ministarka je naglasila da će Srbija nastaviti da koristi instrumente Evropske unije u vidu bespovratne pomoći i podsticati lokalne samouprave da budu proaktivne u obezbeđivanju sredstava za ekološke projekte. Kao rezultat, očekuje se brži napredak u zaštiti životne sredine i usklađivanje sa najvišim evropskim standardima.

S druge strane, projekat sanacije deponija ima dugoročni značaj za razvoj ekološke infrastrukture Srbije. Priprema kvalitetne projektne dokumentacije olakšava buduće investicije i doprinosi održivom razvoju lokalnih zajednica.

Pročitaj još

Domaće

TikTok doprinosi južnokorejskoj ekonomiji sa 25 milijardi evra do 2030. godine

Društvene mreže podstiču rast BDP-a i podstiču izvoz K-kulture, dok se mala preduzeća u Srbiji i regionu suočavaju sa izazovima digitalne transformacije

Objavljeno pre

,

Objavio:

TikTok doprinosi južnokorejskoj ekonomiji sa 25 milijardi evra do 2030. godine – TikTok efekat

Društvene mreže podstiču rast BDP-a i podstiču izvoz K-kulture, dok se mala preduzeća u Srbiji i regionu suočavaju sa izazovima digitalne transformacije

TikTok će do 2030. godine doprineti ekonomiji Južne Koreje sa 40 biliona vona, što iznosi 25 milijardi evra, prema izveštaju koji su objavili TikTok i konsultantska kompanija Kirni. Ovaj podatak pokazuje koliki je ekonomski efekat društvenih mreža, koje su od zabavnih platformi postale merljiv faktor bruto domaćeg proizvoda (BDP) u nizu razvijenih zemalja. Izveštaj obuhvata period do 2030. godine i temelji se na anketi među 3.300 potrošača uzrasta 16-49 godina iz deset država.

Prema istraživanju, 88 odsto korisnika izjavilo je da im je TikTok pomogao da otkriju korejsku kulturu, dok je 55 odsto kupilo neki korejski proizvod nakon gledanja sadržaja o K-kulturi na ovoj platformi. S druge strane, ekonomski uticaj TikToka na južnokorejsku privredu porašće za 29 odsto, sa 31,3 biliona vona (19 milijardi evra) u 2024. godini na oko 40,6 biliona vona (25 milijardi evra) u 2030. godini.

TikTok efekat u SAD i Evropi

Doprinos TikToka nije ograničen samo na Aziju. U Sjedinjenim Američkim Državama, prema analizi Oxford Economics, mala i srednja preduzeća su 2023. godine zahvaljujući TikToku ostvarila doprinos BDP-u od 24,2 milijarde dolara, uz podršku za 224.000 radnih mesta. Prihodi vlasnika malih biznisa generisani putem platforme iznosili su 14,7 milijardi dolara. Operacije TikToka u SAD direktno su doprinele BDP-u sa 8,5 milijardi dolara, što je uključivalo i 59.000 radnih mesta te dve milijarde dolara poreza.

U Velikoj Britaniji, prema Oxford Economics, mala i srednja preduzeća su 2022. godine ostvarila 1,2 milijarde funti prihoda putem TikToka, dok je ukupni doprinos BDP-u iznosio 1,63 milijarde funti. Najveći uticaj imala je industrija hrane i pića sa 600 miliona funti. Van Londona je ostvareno tri četvrtine ukupnog doprinosa BDP-u.

Digitalna transformacija i mogućnosti za Srbiju

Prema izveštajima, ekonomski efekat TikToka i sličnih platformi postaje sve važniji i za manje razvijena tržišta poput Srbije. Tržište e-trgovine u Srbiji tek treba da dosegne promet od milijardu i po dolara. Zbog toga je pitanje koliko brzo domaći preduzetnici mogu da iskoriste potencijal društvenih mreža ključno za dalji rast. Istovremeno, obrazac je isti u svim državama: kreativci i mala preduzeća koriste pažnju korisnika na društvenim mrežama i pretvaraju je u prodaju proizvoda, izvoz, radna mesta i poreske prihode.

Kao rezultat, analize pokazuju da platforme poput TikToka i Meta (Facebook, Instagram) naručuju nezavisne procene uticaja, čime potvrđuju svoj značaj za privrede domaćina. Prema rečima Čunga Tae-hvana iz firme Kirni, „TikTok ne samo da pojačava globalno interesovanje za K-kulturu, već je u velikoj meri doprineo stvarnoj kupovini proizvoda povezanih sa K-kulturom”.

Za Srbiju, kao i za države regiona, sledeći izazov je ubrzavanje digitalne transformacije kako bi se ovi globalni trendovi pretočili u meren rast izvoza, zapošljavanje i rast ukupnog BDP-a.

Pročitaj još

Domaće

Velike firme u Srbiji ostvaruju 50,4 odsto bruto dodate vrednosti uz samo 0,6 odsto udela

Iako čine mali deo ukupnog broja preduzeća, velike firme generišu polovinu bruto dodate vrednosti i 42,2 odsto prometa u nefinansijskom sektoru Srbije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Velike firme u Srbiji ostvaruju 50,4 odsto bruto dodate vrednosti uz samo 0,6 odsto udela

Iako čine mali deo ukupnog broja preduzeća, velike firme generišu polovinu bruto dodate vrednosti i 42,2 odsto prometa u nefinansijskom sektoru Srbije

Velike firme u Srbiji čine svega 0,6 odsto od ukupnog broja preduzeća u nefinansijskom sektoru, ali ostvaruju 50,4 odsto bruto dodate vrednosti. Ove podatke je objavio Republički zavod za statistiku za prethodnu godinu. Značajan je i njihov udeo u ukupnom prometu, koji iznosi 42,2 odsto.

Struktura sektora i raspodela bruto dodate vrednosti

Srednja preduzeća doprinela su sa 22,7 odsto ukupne bruto dodate vrednosti, dok su mala preduzeća ostvarila 16,3 odsto, a mikro preduzeća 10,5 odsto. Velike firme su najzastupljenije u prerađivačkoj industriji, gde ih posluje 274, od ukupno 675 takvih preduzeća. Takođe, 111 velikih firmi posluje u sektoru trgovine na veliko i malo i popravci motornih vozila, 65 u administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima, dok sektor informisanja i komunikacija obuhvata 53 velike firme. Najveći promet među velikim preduzećima ostvarila su ona iz prerađivačke industrije – oko 3.279 milijardi dinara, što je gotovo trećina ukupnog prometa ovog sektora. Ova preduzeća su stvorila i najveću bruto dodatu vrednost, približno 878 milijardi dinara. Slede velike firme iz trgovine sa prometom od oko 2.014 milijardi dinara. Po bruto dodatoj vrednosti, iza prerađivačke industrije ističu se informisanje i komunikacije, kao i rudarstvo.

Mikro, mala i srednja preduzeća: brojnost nasuprot ekonomskoj snazi

S druge strane, mikro, mala i srednja preduzeća čine čak 99,4 odsto svih firmi u nefinansijskom sektoru. Mikro preduzeća su najbrojnija u trgovini na veliko i malo, gde posluje 27.508 firmi, zatim u stručnim, naučnim, inovacionim i tehničkim delatnostima sa 14.083 preduzeća. Kod malih preduzeća takođe dominira trgovina (2.999 firmi), dok je kod srednjih prva po broju preduzeća prerađivačka industrija, sa 928 firmi. Mikro i mala preduzeća ostvaruju najveći promet i bruto dodatu vrednost u sektoru trgovine. Mikro preduzeća su u trgovini ostvarila promet od oko 1.343 milijarde dinara i bruto dodatu vrednost od 152 milijarde dinara. Mala preduzeća su zabeležila promet od oko 1.690 milijardi dinara i bruto dodatu vrednost od oko 239 milijardi dinara. Kod srednjih firmi, najveći promet dolazi iz trgovine, oko 1.625 milijardi dinara. Međutim, najviše nove vrednosti kod srednjih preduzeća stvara prerađivačka industrija, sa oko 322 milijarde dinara bruto dodate vrednosti.

Sektor trgovine i industrije: ključni pokretači prometa i vrednosti

Na nivou cele nefinansijske privrede, sektor trgovine ostvario je najveći promet, učestvujući sa 33,5 odsto u ukupnom prometu. Prerađivačka industrija donela je nešto manji udeo sa 27,2 odsto. Kada je reč o bruto dodatoj vrednosti, prerađivačka industrija zauzima prvo mesto sa 25 odsto udela, dok trgovina učestvuje sa 16,4 odsto. Kao rezultat, ekonomska struktura Srbije pokazuje snažan uticaj velikih firmi na stvaranje nove vrednosti, iako su one brojčano u manjini. Ovaj odnos ukazuje na koncentraciju ekonomske moći i ključnu ulogu velikih preduzeća u razvoju domaće privrede. S druge strane, mikro, mala i srednja preduzeća predstavljaju osnovnu mrežu po broju, ali znatno manje doprinose ukupnoj ekonomskoj snazi.

Zaključak: značaj velikih firmi za ekonomski rast

Podaci Republičkog zavoda za statistiku potvrđuju da velike firme u Srbiji, iako čine tek 0,6 odsto ukupnih preduzeća, generišu više od polovine bruto dodate vrednosti i gotovo polovinu ukupnog prometa. Zbog toga se njihov uticaj na ekonomski rast i zapošljavanje ne može zanemariti. Istovremeno, mikro, mala i srednja preduzeća ostaju važan segment za diverzifikaciju privrede i regionalni razvoj, ali ključni generatori vrednosti ostaju velike firme.

Pročitaj još

U Trendu