Connect with us

Domaće

Poreske olakšice smanjuju prihod Srbije od poreza na dobit za trećinu u odnosu na EU

Efektivna poreska stopa velikih investitora često pada na nulu, dok prelazni period produžava privilegije do 2037. godine

Objavljeno pre

,

Poreske olakšice smanjuju prihod Srbije od poreza na dobit za trećinu u odnosu na EU Foto Izvor: Pixabay / stevepb

Efektivna poreska stopa velikih investitora često pada na nulu, dok prelazni period produžava privilegije do 2037. godine

Republika Srbija ostvaruje prihod od poreza na dobit pravnih lica u visini od oko 2,5 odsto BDP-a. To je gotovo trećinu manje u poređenju sa prosekom država članica Evropske unije, gde taj udeo iznosi oko 3,7 odsto, prema podacima Evrostata. Poreske olakšice krupnog kapitala i izdašni investicioni podsticaji glavni su razlozi za ovakav rezultat, dok novi Predlog zakona o porezu na dobit zadržava ključne privilegije za velike investitore sve do ulaska Srbije u EU.

Poreske olakšice i efektivna stopa na dobit

Srbija ima nominalnu stopu poreza na dobit pravnih lica od 15 odsto, što je niže od Češke (21%), Slovačke (24%) i Poljske (19%), ali više od Mađarske (9%) ili Bugarske (10%). Međutim, efektivna poreska stopa za velike investitore često je znatno niža. Zbog brojnih podsticaja i oslobođenja, obaveza pojedinih kompanija može pasti i na nulu. Tako nominalno povećanje stope ne bi uticalo na najveće igrače, dok mala i srednja preduzeća ostaju bez pristupa tim mehanizmima.

Prelazni period i „prozor” za nove privilegije

Najnoviji Predlog zakona o porezu na dobit formalno ukida član 50a, koji je omogućavao desetogodišnje oslobođenje od poreza za investicije od posebnog značaja. Ipak, ovaj režim ostaje na snazi za sve koji pravo steknu do 31. decembra 2027. godine. Time investitori dobijaju mogućnost da koriste oslobođenje sve do kraja svog desetogodišnjeg roka, praktično do 2037. godine. Ministarstvo finansija navodi da ove promene usklađuju zakonodavstvo sa pravilima Evropske unije o državnoj pomoći, ali prelazne odredbe ostavljaju širok prostor za dalju optimizaciju poreza.

Mehanizmi iznošenja profita i poreske pogodnosti za EU kapital

Pored toga, Predlog zakona uvodi potpuno oslobođenje za prihode od dividendi i udela u dobiti iz država članica Evropske unije. To važi od 2027. godine i dodatno favorizuje kapital iz EU, dok za druge nerezidente ostaju važeći propisi o porezu po odbitku. Zakon o slobodnim zonama omogućava uvoz opreme i sirovina bez carine i PDV-a, dok podsticaji za istraživanje i razvoj, kao i IP Box režim, efektivnu poresku stopu mogu smanjiti na svega 3 odsto za određene prihode. Ove mere, iako deklarativno namenjene domaćim startapovima, najviše koriste velike IT kompanije i razvojni centri stranih korporacija.

Uticaj na budžet i privredu Srbije

Kao rezultat, Srbija nastavlja da ubira znatno manje prihoda od poreza na dobit u poređenju sa evropskim standardom. Efektivna poreska stopa na dobit ostaje niska za najveće investitore, dok su domaća mala i srednja preduzeća pod većim opterećenjem. Prelazne odredbe novog zakona omogućavaju produženje poreskih privilegija do 2037. godine, što odlaže efikasnu borbu protiv iznošenja profita sve do ulaska Srbije u Evropsku uniju.

Pročitaj još

Domaće

Pošta Srbije prodaje 14 grupa rashodovanih vozila putem javnih licitacija od 1. septembra

Javne licitacije se održavaju u više gradova širom Srbije, prodaja isključivo u grupama, detalji dostupni na sajtu Pošte Srbije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pošta Srbije prodaje 14 grupa rashodovanih vozila putem javnih licitacija od 1. septembra – Pošta Srbije prodaje rashodovana vozila

Javne licitacije se održavaju u više gradova širom Srbije, prodaja isključivo u grupama, detalji dostupni na sajtu Pošte Srbije

Pošta Srbije najavila je javne licitacije za prodaju 14 grupa rashodovanih vozila, koje će biti održane od 1. septembra do 6. oktobra širom zemlje. Predmet prodaje su teretna i putnička vozila koja su rashodovana, a prodaja će biti organizovana isključivo u grupama, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Pošta Srbije prodaje rashodovana vozila: termini i lokacije licitacija

Prva javna licitacija za rashodovana vozila Pošte Srbije biće održana 1. septembra u Subotici. Već 2. i 3. septembra licitacije će biti organizovane na više lokacija u Beogradu, gde će biti ponuđene grupe vozila iz beogradskih radnih jedinica. Sledeći gradovi u kojima će biti organizovane licitacije su Novi Sad (8. septembar), Šabac (15. septembar), Sremska Mitrovica (17. septembar) i Požarevac (22. septembar).

Osim toga, licitacije su zakazane i za Užice 25. septembra i Kragujevac 30. septembra. Početkom oktobra, javne licitacije biće održane u Kraljevu 2. oktobra i u Nišu 6. oktobra. Detaljne informacije o proceduri licitacije, katalogu i lokacijama vozila, kao i terminima za razgledanje, dostupne su na zvaničnoj internet stranici Pošte Srbije.

Ekonomija javne prodaje i značaj za Poštu Srbije

Zbog toga što se prodaja rashodovanih vozila organizuje isključivo u grupama, potencijalni kupci mogu da planiraju svoje investicije i procene ekonomsku isplativost nabavke većeg broja vozila odjednom. Proces javne licitacije omogućava transparentnost i fer tržišnu utakmicu, što je važno za sve učesnike, ali i za kompaniju koja prodaje imovinu.

Javne licitacije ovog tipa predstavljaju deo redovne prakse velikih državnih preduzeća u Srbiji. Na taj način kompanije kao što je Pošta Srbije optimizuju svoje vozne parkove i reinvestiraju sredstva u modernizaciju ili nabavku novih vozila. Istovremeno, ovakve prodaje mogu stimulisati sekundarno tržište polovnih vozila, što ima širi ekonomski uticaj, posebno za mala i srednja preduzeća zainteresovana za povoljniju kupovinu transportnih sredstava.

Procedura i dostupnost informacija o licitacijama

Sve relevantne informacije o proceduri sprovođenja licitacija, kao i o tome koja rashodovana vozila su uključena u svaku grupu, dostupne su javnosti na sajtu Pošte Srbije. Katalog sa detaljima vozila i termini za razgledanje omogućiće potencijalnim kupcima da detaljno procene isplativost i stanje ponuđenih vozila. Kao rezultat, javna prodaja rashodovanih vozila putem licitacija doprinosi transparentnosti i efikasnosti u upravljanju imovinom državnih preduzeća.

Pored toga, ovakve aktivnosti predstavljaju deo šireg trenda modernizacije poslovanja u javnom sektoru Srbije. Pošta Srbije, sprovodeći javne licitacije, nastavlja praksu racionalizacije i osavremenjavanja voznog parka, čime doprinosi boljoj optimizaciji internih resursa i jačanju konkurentnosti na tržištu.

Pročitaj još

Domaće

Srbijavoz investira u šest Vectron lokomotiva, stižu u junu i julu 2027.

Srbijavoz potpisao ugovor sa Simensom za nabavku novih lokomotiva, modernizacija železnice podiže kvalitet i otvara evropske linije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srbijavoz investira u šest Vectron lokomotiva, stižu u junu i julu 2027. – nabavka Vectron lokomotiva

Srbijavoz potpisao ugovor sa Simensom za nabavku novih lokomotiva, modernizacija železnice podiže kvalitet i otvara evropske linije

Srbijavoz je potpisao ugovor o nabavci šest novih Vectron višesistemskih električnih lokomotiva sa kompanijom Simens mobiliti Austrija iz Cerovca. Lokomotive će biti isporučene u junu i julu 2027. godine, što predstavlja značajan korak u modernizaciji železničkog saobraćaja u Srbiji. Nabavka lokomotiva Vectron omogućiće Srbijavozu da podigne nivo usluga i proširi ponudu prema međunarodnim destinacijama, saopšteno je nakon potpisivanja ugovora u Beogradu.

Detalji ugovora i planovi za modernizaciju železnice

Ugovor su potpisali Ljubiša Pejičić, v.d. direktora Srbijavoza, i Matijas Herman Koh, generalni direktor Simens mobiliti Austrija. Pejičić je istakao da trenutno Srbijavoz koristi lokomotive stare više od 40 godina, koje nisu dovoljno pouzdane za savremene zahteve putničkog saobraćaja. „Nabavkom novih lokomotiva, drastično ćemo podići kvalitet usluga, što će se pozitivno odraziti na broj putnika i omogućiti uvođenje novih destinacija,“ rekao je Pejičić. Lokomotive će pre svega biti korišćene na liniji do Budimpešte, dok se planira proširenje linija i prema Beču i drugim evropskim gradovima.

Izjave rukovodstva i značaj projekta za sektor

Matijas Herman Koh naglasio je da Simens mobiliti Austrija dugi niz godina sarađuje sa srpskim železnicama i da su proizvodni kapaciteti fabrike blizu Kragujevca. „Lokomotive će biti proizvedene u Minhenu, Alahu, i biće dopremljene u Srbiju. Važan deo ovog ugovora je i obezbeđivanje punog održavanja, što garantuje dostupnost i odlične performanse tokom celog životnog ciklusa lokomotiva,“ izjavio je Koh. Andreas Palfi, direktor Simens mobiliti Austrija, istakao je da je model Vectron najrazvijenija i najdokazanija platforma do sada. On je precizirao da je do sada proizvedeno više od 3.000 Vectron lokomotiva, od kojih je 2.000 već u funkciji širom Evrope.

Implikacije za tržište i železnički sektor

Ova investicija dolazi kao nastavak projekta modernizacije, nakon što je Srbijavoz već uveo nove vozove za potrebe specijalizovane izložbe Ekspo 2027. godine. Kao rezultat nabavke, očekuje se poboljšanje pouzdanosti i komfora za putnike, ali i jačanje konkurentnosti srpske železnice na regionalnom tržištu. Uvođenjem novih Vectron lokomotiva, Srbijavoz ima priliku da unapredi međunarodni saobraćaj i da se pozicionira kao deo evropske železničke mreže, što je važno i za privredu i za putnički sektor.

Pročitaj još

Domaće

Minimalna zarada u Srbiji raste na 600 evra, sindikati odbili predlog Vlade

Vlada predlaže povećanje minimalne plate za 9,2 odsto, sindikati traže 650 evra i veće pokriće potrošačke korpe

Objavljeno pre

,

Objavio:

Minimalna zarada u Srbiji raste na 600 evra, sindikati odbili predlog Vlade

Vlada predlaže povećanje minimalne plate za 9,2 odsto, sindikati traže 650 evra i veće pokriće potrošačke korpe

Vlada Srbije je predložila da minimalna zarada u Srbiji od 1. januara sledeće godine iznosi 600 evra. Ovaj predlog podrazumeva rast minimalne plate za 9,2 odsto sa 550 na 600 evra, što je centralni deo programa „Srbija 2027“. Prema rečima Siniše Malog, ministra finansija, minimalna zarada bi pokrivala 117 odsto minimalne potrošačke korpe. Ipak, sindikati nisu prihvatili predlog Vlade za povećanje minimalca, pa će konačnu odluku doneti Vlada.

Predsedavajuća Socijalno-ekonomskog saveta Srbije i predsednica UGS Nezavisnost Čedanka Andrić navela je da dogovor nije postignut. Predlog Vlade o minimalnoj ceni rada za 2027. jeste da se zarada po satu poveća sa 371 na 405 dinara. Poslodavci su podržali ovaj iznos, ali sindikati su ostali pri zahtevu za još većim povećanjem minimalne zarade. Minimalna zarada trenutno iznosi oko 65.000 dinara (550 evra), a predloženo povećanje podiglo bi je na 70.470 dinara (600 evra).

Povećanje minimalne zarade i pokrivenost potrošačke korpe

U poslednje dve godine nominalno povećanje minimalca iznosilo je 49,4 odsto, dok je realni rast, umanjen za inflaciju, bio 33,5 odsto. Ministar Mali istakao je da danas manje od 100.000 radnika prima minimalnu zaradu, što je značajan pad u odnosu na 500.000 pre desetak godina. Takođe, naveo je da je 2012. godine minimalna zarada pokrivala samo 62 odsto minimalne potrošačke korpe, dok sada predloženo povećanje dostiže 117 odsto pokrivenosti. Pored toga, Vlada predviđa i povećanje neoporezivog dela dohotka za 9,2 odsto, prateći rast minimalne zarade.

Na sednici Socijalno-ekonomskog saveta prisustvovali su ministar finansija Siniša Mali, ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski i ministarka privrede Adrijana Mesarović, kao i predstavnici poslodavaca i sindikata. Vlada je najavila da će odluku o minimalnoj zaradi doneti na narednoj sednici, kako bi poslodavci i zaposleni imali vremena da se pripreme.

Pregovori sindikata i uticaj na tržište rada

Predlog Vlade za minimalnu zaradu od 600 evra podržali su poslodavci, dok su sindikati tražili iznos od 650 evra do kraja 2027. godine. Kako je objasnila Čedanka Andrić, dogovor nije postignut jer sindikati smatraju da predloženi iznos nije dovoljan za realne troškove života. Zakon o radu propisuje da, ukoliko nema saglasnosti na Socijalno-ekonomskom savetu, iznos minimalca utvrđuje Vlada.

Minimalna zarada u Srbiji bila je 15.700 dinara 2010. i 2011. godine, što pokazuje značajan rast u prethodnoj deceniji. Povećanje minimalne zarade utiče na kupovnu moć zaposlenih i na konkurentnost tržišta rada. U međuvremenu, Vlada će pratiti stanje na tržištu i, u skladu sa ekonomskom situacijom, doneti formalnu odluku o iznosu minimalca. Očekuje se da ova odluka ima uticaj na standard radnika i na celokupnu privredu.

Pročitaj još

U Trendu