Connect with us

Vesti

Život bez keša: Da li će gotovina postati stvar prošlosti?

Objavljeno pre

,

Image showing credit cards and a financial market graph on a smartphone. DΛVΞ GΛRCIΛ

Kartica, telefon, QR kod – plaćanje je postalo brže nego ikada. U Srbiji se broj bezgotovinskih transakcija iz godine u godinu povećava, ali gotovina i dalje ima jednu osobinu koju tehnologija teško može da zameni: radi čak i onda kada ne želimo da zavisimo od sistema.

Zamislite da izađete iz kuće bez novčanika.

Telefon imate.

Karticu imate u telefonu.

Baterija je puna.

U prodavnici samo prislonite uređaj i platite.

U restoranu skenirate QR kod.

Prijatelju pošaljete novac preko mobilnog telefona.

Račun platite iz aplikacije.

Za veliki broj ljudi ovo više nije budućnost.

To je svakodnevica.

Ipak, dovoljno je da nestane interneta, da se isprazni telefon, da terminal ne radi ili da se pojavi problem sa bankarskim sistemom – i odjednom shvatimo koliko je naš novac postao zavisan od tehnologije.

Zato pravo pitanje možda nije da li će gotovina nestati.

Već koliko dugo ćemo još želeti da je imamo.

Srbi sve više plaćaju bez gotovine

Podaci Narodne banke Srbije pokazuju koliko se navike menjaju.

Tokom 2025. godine u Srbiji je karticama izvršeno gotovo 805 miliona plaćanja, uz prosečnu vrednost od oko 2.250 dinara. Broj kartičnih kupovina u domaćim prodavnicama porastao je 18,1 odsto u odnosu na 2024. godinu. Na kraju 2025. bilo je 184.700 aktivnih POS rešenja za bezgotovinsko plaćanje, skoro 15 odsto više nego godinu ranije.

Još brže raste korišćenje instant plaćanja.

NBS IPS sistem je tokom 2025. obradio 109,3 miliona instant plaćanja, što je četvrtinu više nego 2024. godine. Ukupna vrednost dostigla je 1,4 biliona dinara.

A građani sve više koriste telefon kao banku.

Na kraju 2025. u Srbiji je bilo 5,1 milion korisnika mobilnog bankarstva, dok je broj korisnika elektronskog bankarstva iznosio 4,9 miliona. Po prvi put je broj plaćanja putem mobilnog bankarstva premašio broj plaćanja putem elektronskog bankarstva.

Drugim rečima – novac se sve manje fizički pomera iz novčanika u novčanik.

Telefon polako preuzima novčanik

Najveća promena možda nije u tome što koristimo kartice.

Kartice koristimo godinama.

Promena je u tome što telefon preuzima sve više funkcija.

Telefon je banka.

Telefon je novčanik.

Telefon je sredstvo za identifikaciju.

Telefon je mesto na kojem proveravamo stanje računa.

A sada je i uređaj kojim plaćamo.

Kod instant plaćanja u Srbiji dodatno je pojednostavljeno slanje novca. Tokom 2025. korisnici su uslugu „Prenesi“ za transfer novca između računa koristili dvostruko češće nego prethodne godine.

Zbog toga se sve manje pitamo:

„Da li imam keš?“

A sve češće:

„Da li mi radi telefon?“

Gotovina ima jednu veliku prednost

Ipak, gotovina ima nešto što nijedna aplikacija ne može u potpunosti da zameni.

Ne zavisi od baterije.

Ne zavisi od interneta.

Ne zavisi od terminala.

Ne zavisi od toga da li je banka trenutno dostupna.

Novčanica od 1.000 dinara funkcioniše na isti način danas, sutra i za nekoliko godina.

Upravo zbog toga gotovina ima posebno mesto kada dođe do vanrednih situacija.

Nestanak struje, kvar sistema, problem sa kartičnim terminalima ili prekid komunikacije mogu za nekoliko sati promeniti odnos prema fizičkom novcu.

Ono što je juče izgledalo staromodno odjednom postaje veoma praktično.

Ali gotovina ima i svoju cenu

Sa druge strane, fizički novac je manje praktičan.

Mora da se podigne.

Mora da se nosi.

Može da se izgubi.

Može da bude ukraden.

Ne postoji jednostavna istorija svih kupovina.

Ako nekome date 5.000 dinara, ne postoji automatski digitalni trag transakcije koji vam pomaže da se kasnije setite gde je novac otišao.

Kod kartice i mobilnog plaćanja situacija je potpuno drugačija.

Svaka kupovina ostaje evidentirana.

To je korisno za kontrolu budžeta – ali otvara i drugo pitanje.

Koliko podataka o nama ostaje kada prestanemo da plaćamo gotovinom?

Novac više nije samo novac – postao je podatak

Kada platite gotovinom, prodavac zna da ste kupili proizvod i dobio je novac.

Kada platite karticom ili drugim digitalnim instrumentom, transakcija ulazi u elektronski sistem.

Digitalno plaćanje zato ima prednost transparentnosti i praktičnosti, ali istovremeno povećava količinu podataka koji postoje o našim finansijskim aktivnostima.

Kupovina namirnica.

Gorivo.

Restoran.

Putovanje.

Online kupovina.

Pretplata.

Sve ostaje u istoriji transakcija.

To ne znači da je digitalno plaćanje loše.

Ali znači da gotovina i digitalni novac nisu samo dva različita načina plaćanja – oni predstavljaju i dva različita nivoa privatnosti i kontrole.

Da li ćemo zaista živeti bez keša?

Verovatno ne tako brzo.

Čak i dok bezgotovinska plaćanja snažno rastu, Srbija i dalje ima razvijenu mrežu bankomata. Na kraju 2025. bilo ih je 3.265, što je 1,5 odsto više nego godinu ranije.

To pokazuje nešto važno.

Digitalizacija ne znači da je gotovina već nestala.

Naprotiv – oba sistema postoje paralelno.

Ljudi koriste karticu kada im je lakše.

Gotovinu kada im je potrebna.

Telefon kada žele brzinu.

Novčanik kada žele sigurnost da mogu da plate i bez tehnologije.

Mladi će verovatno biti najveća prekretnica

Generacije koje su odrasle uz mobilne telefone nemaju isti odnos prema gotovini kao generacije koje su prvo koristile papirni novac, a tek kasnije kartice.

Za mlađeg korisnika transfer novca preko aplikacije može biti prirodniji od davanja novčanice.

Ako treba da pošalje prijatelju 1.000 dinara, ne mora da traži bankomat.

Ako treba da plati račun, ne mora da ode u banku.

Ako treba da kupi nešto online, ne mora ništa posebno da priprema.

Samo klikne.

Ta jednostavnost menja navike brže nego bilo kakva kampanja.

Ipak, postoje ljudi kojima je keš neophodan

Ne treba zaboraviti da nisu svi građani jednako digitalizovani.

Stariji ljudi, osobe koje nisu navikle na mobilno bankarstvo, građani koji nemaju odgovarajuće uređaje ili oni koji jednostavno više veruju gotovini – i dalje će želeti mogućnost plaćanja fizičkim novcem.

Tu je i deo malih poslova i svakodnevnih transakcija u kojima gotovina ostaje praktična.

Zbog toga bi potpuno nestajanje gotovine značilo mnogo više od promene načina plaćanja.

Značilo bi da čitavo društvo mora da bude sposobno da funkcioniše digitalno.

A to još nije realnost za sve.

Najverovatniji scenario: novčanik neće nestati, samo će se promeniti

Možda zato budućnost neće biti potpuno bezgotovinska.

Biće manje gotovinska.

Novčanice će se koristiti ređe.

Kartice i telefoni češće.

Instant transferi postaće normalniji.

QR kodovi još prisutniji.

Online kupovina će nastaviti da raste.

U Srbiji je tokom prvog kvartala 2026. broj online kupovina karticama i elektronskim novcem porastao 39,7 odsto međugodišnje, na 32,9 miliona transakcija.

To je trend koji je teško zaustaviti.

Ali nije isto što i potpuno ukidanje gotovine.

Možda će keš postati ono što je danas ček

Nekada je ček bio normalan način plaćanja.

Danas je mnogo ređi.

Moguće je da će gotovina doživeti sličnu sudbinu – ne nestati preko noći, već polako izgubiti svakodnevnu ulogu.

Biće tu.

Ljudi će je čuvati.

Koristiće se u određenim situacijama.

Ali će sve manje ljudi svakog jutra proveravati koliko novca imaju u novčaniku.

Umesto toga proveravaće bateriju telefona.

Jer budućnost plaćanja verovatno neće izgledati kao svet bez novca.

Izgledaće kao svet u kojem novac postoji, ali ga sve ređe možemo videti.

A možda će upravo zato jedna obična novčanica jednog dana postati pomalo neobična stvar – predmet koji nosimo ne zato što nam je najpotrebniji, već zato što želimo da znamo da je tu kada tehnologija zakaže.

Pročitaj još

Srbija

Domovi zdravlja prepuni dece: Zašto su respiratorne i stomačne tegobe sve češće posle raspusta

Pedijatrijska odeljenja beleže stotine pregleda dnevno, najviše dece školskog uzrasta dolazi zbog respiratornih i gastrointestinalnih infekcija.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Domovi zdravlja prepuni dece: Zašto su respiratorne i stomačne tegobe sve češće posle raspusta

Pedijatrijska odeljenja beleže stotine pregleda dnevno, najviše dece školskog uzrasta dolazi zbog respiratornih i gastrointestinalnih infekcija.

U poslednjim danima, domovi zdravlja širom Srbije, naročito u Beogradu, beleže veliki broj pregleda dece koja se javljaju zbog respiratornih i stomačnih tegoba. Prema saopštenju iz Doma zdravlja Zvezdara, na dnevnom nivou obavi se između 700 i 800 pregleda, a najviše su pogođena deca školskog uzrasta. Ova situacija prati povratak mališana u kolektive nakon jesenjeg raspusta, kada je zabeležen blagi pad broja pregleda, ali lekari očekuju ponovni porast obolelih naredne nedelje.

Prema rečima dr Marine Drakulović, u tri ogranka Doma zdravlja Zvezdara – u Mirijevu, Malom Mokrom Lugu i centrali – dnevno se evidentira veliki priliv dece sa simptomima respiratornih i gastrointestinalnih infekcija. “Tokom celog oktobra zabeležen je veliki broj poseta i značajno povećana opterećenost, naročito u školskom dispanzeru. Srednjoškolci su u ovom periodu išli na ekskurzije, što, gotovo po nepisanom pravilu, podrazumeva i češće javljanje lekaru zbog povišene temperature i stomačnih problema”, navodi dr Drakulović.

Pregledi zbog respiratornih i stomačnih tegoba u domovima zdravlja

Zdravstvene službe su se nadale da će nekoliko dana odmora tokom raspusta doprineti smanjenju broja obolelih i rasterećenju pedijatrijskih timova. Međutim, iako je došlo do privremenog zatišja, povratak dece u kolektive ponovo donosi povećan broj infekcija, što potvrđuju i iskustva iz prethodnih godina.

Pored toga, pedijatri ističu da su u ovom trenutku najčešći simptomi zbog kojih roditelji dovode decu povišena temperatura, kašalj, curenje nosa i problemi sa varenjem. Kao rezultat, roditelji su često zabrinuti kako pravilno da reaguju na prve znake bolesti kod mališana.

Šta roditelji treba da znaju kada dete ima simptome

Stručnjaci apeluju da je važno pratiti simptome, obratiti se lekaru kada se primete ozbiljniji znaci bolesti i ne odvoditi dete u kolektiv dok traje temperatura ili izražene tegobe. Takođe, preporučuje se pojačana higijena ruku i redovno provetravanje prostorija kao osnovne mere prevencije, što može smanjiti šanse za razvoj infekcija u ovim epidemiološki izazovnim periodima.

Na kraju, prema iskustvu lekara iz Beograda, sezona respiratornih i stomačnih infekcija obično traje do kraja zime, a vrhunac se očekuje upravo tokom jeseni i zime, kada deca najviše borave u zatvorenim prostorima. Zbog toga bi roditelji trebalo da obrate pažnju na simptome i blagovremeno reaguju, kako bi sprečili komplikacije i olakšali rad zdravstvenih ustanova.

Pročitaj još

Svet

Ilon Mask o novcu za republikance: Zašto se oseća prilično glupo posle izbora

Milijarder Ilon Mask izjavio je da je potrošio gotovo 500 miliona dolara na podršku republikancima, ali bez željenog rezultata na međuizborima u SAD.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ilon Mask o novcu za republikance: Zašto se oseća prilično glupo posle izbora – Ilon Mask republikanci

Milijarder Ilon Mask izjavio je da je potrošio gotovo 500 miliona dolara na podršku republikancima, ali bez željenog rezultata na međuizborima u SAD.

Američki milijarder Ilon Mask izjavio je da se oseća “prilično glupo” jer je na podršku republikanskim kandidatima tokom međuizbora za Kongres potrošio gotovo 500 miliona dolara. Kako je naveo, cilj mu je bio da Republikanska stranka zadrži kontrolu nad Senatom, ali su demokrate ipak osvojile većinu. Mask je o tome govorio tokom video-uključenja na događaju koji je organizovao Njujork tajms.

Prema njegovim rečima, uprkos velikim ulaganjima, republikanci nisu ostvarili očekivani rezultat. Istakao je da je novac utrošen na kampanju doneo mnogo manji uticaj nego što je očekivao. “Osećam se prilično glupo što sam potrošio toliko novca, a zauzvrat nisam dobio mnogo. Ili bi možda bez tog doprinosa stvari bile mnogo gore. Ali očigledno je da novac nije sve na američkim izborima”, izjavio je Mask.

Mask o ulozi novca u američkim izborima

On je posebno naglasio da se velikim ulaganjima u izbornu kampanju može ostvariti ograničen uticaj. Mask je objasnio da bi, da može da vrati vreme, potrošio manje novca. “Kada bih mogao da vratim vreme, verovatno bih potrošio manje novca”, rekao je Mask. Takođe je napomenuo da se lično nije previše bavio kampanjom, jer je bio usmeren na razvoj svojih kompanija, pre svega SpejsEks i Tesla.

Mask je naveo i da nije dobro kada jedna politička stranka ima preveliku većinu u Kongresu. Prema njegovom mišljenju, ravnoteža vlasti i sistem međusobne kontrole su od suštinskog značaja za demokratski proces u Sjedinjenim Američkim Državama. “Smatram da nije dobro kada jedna stranka ima preveliku većinu, jer to može ugroziti ravnotežu i kontrolu vlasti”, ocenio je Mask.

Politički stavovi Ilona Maska

Govoreći o sopstvenim političkim stavovima, Mask je rekao da sebe vidi kao umerenog. “Smatram sebe prilično umerenim i ne podržavam ekstremne stavove ni sa jedne strane”, naveo je Mask. Prema njegovom mišljenju, američki politički sistem zahteva balans među različitim grupama, a prevelika dominacija jedne partije nije poželjna.

Na kraju, Mask je zaključio da iskustvo sa međuizborima ukazuje na ograničen domet finansijskih ulaganja u političke kampanje. Dodao je da će ubuduće pažljivije razmišljati o podršci političkim kandidatima. Ova izjava izazvala je pažnju javnosti i otvorila pitanja o efektima velikih donacija na američku izbornu scenu.

Pročitaj još

Beograd

Teška noć za Hitnu u Beogradu: Sedam saobraćajki i napad nožem na Zelenom vencu

Tokom protekle noći u Beogradu povređeno je 12 osoba u saobraćajkama, dok je jedan muškarac teško ranjen u napadu nožem.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Teška noć za Hitnu u Beogradu: Sedam saobraćajki i napad nožem na Zelenom vencu – napad nožem u Beogradu

Tokom protekle noći u Beogradu povređeno je 12 osoba u saobraćajkama, dok je jedan muškarac teško ranjen u napadu nožem.

Tokom prethodne noći, ekipe Hitne pomoći u Beogradu imale su izuzetno zahtevnu smenu. Zabeleženo je sedam saobraćajnih nezgoda sa ukupno 12 povređenih, dok se napad nožem na Zelenom vencu izdvojio kao posebno ozbiljan incident, prema saopštenju nadležnih službi.

U 20.22 sati, na Zelenom vencu teško je povređen muškarac star 36 godina u napadu nožem. Ekipa hitne pomoći odmah ga je prevezla na Vojnomedicinsku akademiju zbog ozbiljnosti povreda. Ovaj napad predstavlja još jedan slučaj napad nožem u Beogradu u nizu incidenata tokom noći.

Povrede u saobraćajnim nezgodama širom grada

Osim toga, u Beogradu se dogodilo ukupno sedam saobraćajnih nezgoda. Povređeno je 12 osoba, a među njima su dve osobe zadobile teže povrede. Na uglu ulica Vojislava Ilića i Gospodara Vučića na Zvezdari, muškarac star 29 godina povređen je kao pešak nešto posle 20 časova i prevezen je na VMA. Na auto-putu na Konjarniku u smeru ka mostu Gazela, dve žene su povređene, i to u 20.43 sati. Jedna žena, stara 38 godina, zadobila je teže povrede grudnog koša, dok je druga, starosti 31 godinu, lakše povređena.

U ostalim saobraćajnim nezgodama prijavljene su lakše povrede ili su povređeni zbrinuti na licu mesta. Hitna pomoć je reagovala u skladu sa protokolima, a svi povređeni su prevezeni u nadležne zdravstvene ustanove radi daljeg lečenja i opservacije.

Hitna pomoć najviše intervenisala zbog hroničnih bolesnika

Prema saopštenju, Hitna pomoć je tokom noći ukupno imala 124 intervencije, od kojih je 19 bilo na javnim mestima. Najveći broj poziva odnosio se na hronične pacijente sa hipertenzijom i srčane bolesnike. Zbog toga su ekipe bile raspoređene širom grada i na terenu veći deo noći.

Takođe, stručnjaci podsećaju da Beograđani često traže pomoć upravo zbog ovih zdravstvenih problema, što dodatno opterećuje službe u danima sa većim brojem incidenata. U međuvremenu, građanima se savetuje da redovno kontrolišu svoje hronične bolesti i pridržavaju se preporuka lekara, kako bi se smanjio broj urgentnih slučajeva.

Na kraju, nadležne službe pozivaju na oprez u saobraćaju, kao i na pravovremeno reagovanje u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja. Sve navedene intervencije deo su redovnog rada Hitne pomoći, ali događaji kao što su napad nožem u Beogradu zahtevaju dodatnu pažnju javnosti i institucija.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link