Connect with us

Biznis

PRESS.RS ANALIZIRA: Gde nam neprimetno odlazi novac svakog meseca – Sitni troškovi koji naprave veliku rupu u budžetu

Objavljeno pre

,

novac, dinari, pare Pink.rs

Na kraju meseca mnogi se pitaju isto: Kako je moguće da je novac nestao tako brzo?

Plata stigne, plate se računi i osnovne obaveze, a onda svakodnevna potrošnja počne da se gomila. Kafa usput, dostava hrane, nekoliko odlazaka u prodavnicu, pretplata koju gotovo da ne koristimo…

Pojedinačno, nijedan od tih troškova ne deluje dramatično. Problem nastaje kada ih saberemo.

Kafa „usput“ može postati ozbiljan trošak

Jedna kafa ne predstavlja veliki izdatak. Ali ako se kupuje svakog radnog dana, računica na kraju meseca izgleda potpuno drugačije.

Isto važi i za pekaru, sok, grickalice ili doručak koji se kupuje na putu do posla.

Nije poenta u tome da treba prestati sa svakim malim zadovoljstvom. Mnogo je važnije postati svestan koliko često ih plaćamo.

Dostava hrane — praktična, ali skupa navika

Kada smo umorni, dostava deluje kao najlakše rešenje.

Međutim, osim same hrane, račun često uključuje dostavu, naknade i dodatne troškove. Ako se takva porudžbina ponavlja nekoliko puta nedeljno, mesečna suma može biti iznenađujuće velika.

Jednostavno pravilo može pomoći: pre nego što naručite, pogledajte koliko bi vas isti obrok koštao kada biste ga kupili ili pripremili bez dodatnih naknada.

„Samo da svratim u prodavnicu“

Jedan od najčešćih razloga za nepotrebnu potrošnju jeste odlazak u prodavnicu bez spiska.

Uđemo po hleb i mleko, a izađemo sa kesom punom stvari koje nismo planirali da kupimo.

Posebno problematične mogu biti akcije koje stvaraju utisak da štedimo samo zato što je proizvod snižen.

Ako nešto kupimo samo zato što je 30 odsto jeftinije, a nije nam potrebno — nismo uštedeli 30 odsto. Potrošili smo novac koji nismo planirali da potrošimo.

Pretplate koje više ne koristimo

Streaming platforme, aplikacije, članarine i različiti digitalni servisi često se plaćaju automatski.

Upravo zato lako zaboravimo na njih.

Jednom mesečno proverite šta vam se automatski naplaćuje sa kartice. Možda ćete pronaći nekoliko servisa koje više gotovo i ne koristite.

Parking i kratke vožnje

Mali troškovi prevoza takođe mogu da se nagomilaju.

Plaćanje parkinga, kratke vožnje automobilom, taksi kada bismo mogli peške ili gorivo za nepotrebne odlaske — sve su to izdaci koje često ne posmatramo kao deo ukupnog mesečnog budžeta.

Ne morate odjednom promeniti sve navike.

Dovoljno je da razmislite koje kratke relacije možete preći peške ili javnim prevozom.

Kupovina „za svaki slučaj“

„Možda će mi trebati“ jedna je od najskupljih rečenica u kupovini.

Odeća koja se ne nosi, kuhinjski uređaji koji stoje u fioci, proizvodi kupljeni na rasprodaji i stvari koje smo kupili samo zato što su bile povoljne — sve to zauzima prostor, ali i troši novac.

Pre kupovine probajte da sačekate jedan dan.

Ako vam je proizvod i sutradan potreban, odluka je verovatno bolja nego ona doneta impulsivno.

Najskuplja navika je ona koju ne primećujemo

Problem sa sitnim troškovima nije u tome što je jedna kafa skupa ili što je jedna dostava hrane finansijski pogubna.

Problem je učestalost.

Trošak od nekoliko stotina dinara deluje beznačajno kada se posmatra pojedinačno. Kada se ponavlja svakog dana, postaje ozbiljna stavka.

Zato je najbolji prvi korak jednostavan: sedam dana beležite baš sve što potrošite.

Ne samo račune i velike kupovine, već i kafu, grickalice, parking, dostavu i sve ostale sitnice.

Posle nedelju dana pogledajte spisak.

Verovatno ćete pronaći barem jednu kategoriju za koju niste ni shvatali koliko novca odlazi.

Ne morate štedeti na svemu

Štednja ne znači da treba sebi uskratiti svako zadovoljstvo.

Mnogo je korisnije odlučiti šta vam je zaista važno, a šta kupujete iz navike.

Ako volite da vikendom odete na večeru, nema potrebe da je se odreknete samo zato da biste uštedeli. Možda je dovoljno smanjiti nekoliko neplaniranih kupovina tokom nedelje.

Cilj nije da potrošite što manje. Cilj je da znate gde vaš novac odlazi.

Kada to znate, mnogo je lakše odlučiti šta zaista želite da promenite.

Domaće

Hapag-Lloyd pretrpeo gubitak od 600 miliona dolara zbog zatvaranja Ormuskog moreuza

Nemačka brodarska kompanija zabeležila pad neto dobiti na 83 miliona dolara u drugom kvartalu, dok su dodatni troškovi goriva i osiguranja povećali operativne izazove.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Hapag-Lloyd pretrpeo gubitak od 600 miliona dolara zbog zatvaranja Ormuskog moreuza – zatvaranje Ormuskog moreuza

Nemačka brodarska kompanija zabeležila pad neto dobiti na 83 miliona dolara u drugom kvartalu, dok su dodatni troškovi goriva i osiguranja povećali operativne izazove.

Hapag-Lloyd, nemačka brodarska kompanija, pretrpela je gubitak od 600 miliona dolara zbog zatvaranja Ormuskog moreuza u drugom kvartalu ove godine. Neto dobit kompanije pala je na 83 miliona dolara, što je značajan pad u poređenju sa 306 miliona dolara iz istog perioda prošle godine, saopšteno je iz kompanije. Zatvaranje ovog ključnog pomorskog prolaza usled sukoba na Bliskom istoku direktno je uticalo na rezultate kompanije.

Finansijski rezultati i uticaj zatvaranja Ormuskog moreuza

Operativna dobit u sektoru kontejnerskog transporta smanjena je na 153 miliona dolara, dok je prošle godine iznosila 167 miliona dolara. Kao rezultat poremećaja transporta kroz Ormuški moreuz, Hapag-Lloyd je bio prinuđen da promeni rute svojih brodova, što je povećalo troškove goriva, osiguranja, skladištenja i kopnenog transporta. S druge strane, snažan izvoz iz Azije i poboljšana tražnja u Sjedinjenim Američkim Državama delimično su ublažili negativan uticaj blokade prolaza. Pre svega, dodatni troškovi nastali su zbog potrebe za alternativnim rutama i povećane logističke složenosti.

Širi kontekst i tržišna dinamika

Ormunski moreuz je jedan od najvažnijih svetskih pomorskih prolaza, kroz koji se transportuje značajan deo globalne trgovine naftom i kontejnerskim teretom. Zatvaranje ovog prolaza, do kojeg je došlo zbog sukoba na Bliskom istoku, poremetilo je ne samo kompaniju Hapag-Lloyd, već i celokupno globalno tržište transporta. Povećani troškovi goriva i osiguranja, kao i produženje vremena isporuke, predstavljaju izazove i za druge brodarske kompanije. S obzirom na značaj Ormuskog moreuza, ovakvi poremećaji imaju dugoročne implikacije na stabilnost i troškove u sektoru pomorskog transporta. Kompanija je istakla da su pozitivni trendovi u azijskom izvozu i američkoj tražnji donekle kompenzovali deo gubitaka, ali ukupni finansijski rezultat ostaje pod pritiskom. Zbog toga se očekuje nastavak volatilnosti u ovom sektoru ukoliko se situacija na Bliskom istoku ne stabilizuje.

Pročitaj još

Domaće

Šejn povećava cene u Evropi zbog takse od tri evra na male pakete

Kineska internet prodavnica zabeležila pad prihoda od 14,3% u SAD, a 32% evropskog prihoda sada pod rizikom zbog nove EU takse

Objavljeno pre

,

Objavio:

Šejn povećava cene u Evropi zbog takse od tri evra na male pakete – takse na male pakete

Kineska internet prodavnica zabeležila pad prihoda od 14,3% u SAD, a 32% evropskog prihoda sada pod rizikom zbog nove EU takse

Šejn, kineska kompanija za internet prodaju odeće, najavila je povećanje cena svojih proizvoda u Evropi. Ova odluka dolazi zbog nove takse od tri evra na male pakete izvan Evropske unije. Taksa se primenjuje na pošiljke vrednosti do 150 evra, a Evropska unija je uvela ovu meru od 1. jula 2026. godine. Prema zvaničnoj dokumentaciji dostavljenoj berzi u Hongkongu, Šejn očekuje da će ovaj namet uticati na prodaju i prihode u regionu.

Prihodi i posledice nove regulative

U prvom kvartalu 2026. godine, prihodi Šejna na američkom tržištu pali su za 14,3 odsto nakon ukidanja carinskog izuzeća na male pakete. Ukupni globalni prihodi kompanije porasli su samo 1,1 odsto u istom periodu. Štaviše, više od 32 odsto ukupnog prihoda Šejna u prvom kvartalu 2026. dolazi sa evropskog tržišta. Zbog toga bi smanjenje prodaje u EU, izazvano novom taksom, moglo značajno da utiče na ukupne rezultate kompanije.

Evropski odgovor na kineske platforme

Evropska komisija je uvela fiksnu taksu od tri evra po paketu pre svega kao odgovor na rastući priliv jeftine robe sa kineskih platformi, uključujući Šejn, Temu i Aliekspres. Prema podacima Evropske komisije, tokom 2025. godine u EU je ušlo 5,9 milijardi paketa vrednosti do 150 evra. To je povećanje od 28 odsto u odnosu na 2024. i čak 150 odsto više nego 2023. godine. Oko 90 odsto ovih pošiljki stiglo je iz Kine, što dodatno objašnjava razloge za donošenje nove regulative.

Uticaj na kupce i buduće promene carinskog sistema

Nova taksa će važiti do 2028. godine, kada Evropska unija planira kompletnu reformu carinskog sistema. Nakon toga, očekuje se ukidanje fiksne takse i oporezivanje malih paketa prema redovnim carinskim stopama za svaki proizvod. Do tada, Šejn će morati da pronađe balans između povećanja cena za kupce i preuzimanja dela troškova na sebe. Kompanija upozorava da bi negativan efekat u EU mogao biti sličan ili čak ozbiljniji od onog koji je već zabeležen u Sjedinjenim Američkim Državama. Takva situacija bi mogla da utiče na poslovnu strategiju i ukupne finansijske rezultate kompanije.

Tržišni kontekst i značaj evropskog tržišta

Evropsko tržište predstavlja ključni segment za Šejn, jer donosi više od trećine ukupnih prihoda u prvom kvartalu 2026. godine. Zbog toga je uticaj nove takse od tri evra na male pakete za kompaniju potencijalno veći nego u SAD. U kontekstu rasta e-trgovine i konkurencije kineskih platformi, nove carinske mere mogu značajno promeniti strukturu i dinamiku tržišta u narednim godinama. Kompanija je već iskusila pad prihoda na tržištu SAD, a sličan scenario sada preti i u EU. Šejn će u narednom periodu analizirati koliko od dodatnih troškova može preneti na potrošače, a koliko će morati samostalno da pokrije, što bi moglo uticati i na dalji razvoj poslovnih modela u sektoru internet trgovine.

Pročitaj još

Domaće

Thyssenkrupp povećao prognozu dobiti na 900 miliona evra zbog rasta tražnje za čelikom

Nemačka industrijska grupa podigla je donju granicu operativne dobiti, treći kvartal doneo 8,79 milijardi evra prodaje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Thyssenkrupp povećao prognozu dobiti na 900 miliona evra zbog rasta tražnje za čelikom – rast tražnje za čelikom

Nemačka industrijska grupa podigla je donju granicu operativne dobiti, treći kvartal doneo 8,79 milijardi evra prodaje

Thyssenkrupp je podigao prognozu dobiti za 2026. godinu, ukazujući na rast tražnje za čelikom i uspešno sprovođenje mera efikasnosti. Kompanija sada očekuje prilagođenu operativnu dobit između 600 i 900 miliona evra, što je povećanje donje granice u odnosu na prethodnih 500 miliona evra. Prema anketi same kompanije, očekivanja su bila na nivou od 833 miliona evra.

Finansijski rezultati i segmenti poslovanja

U trećem kvartalu, Thyssenkrupp je ostvario prodaju od 8,79 milijardi evra, što je premašilo očekivanja. Najveći doprinos dali su sektori materijala i čelika. Prilagođena operativna dobit (EBIT) iznosila je 183 miliona evra, što predstavlja rast od 18 procenata u odnosu na prethodni kvartal. Međutim, taj rezultat je bio ispod procene od 207 miliona evra iz interne ankete. Sektor materijala biće izdvojen tokom jeseni, dok će sektor čelika u septembru održati dan tržišta kapitala.

Razlozi rasta dobiti i strateške promene

Pre svega, rast tražnje za čelikom i materijalima, kao i efikasnija kontrola troškova, glavni su faktori poboljšanja rezultata. Kompanija sprovodi drastičnu promenu strukture, izdvajajući pojedinačne sektore kako bi pojednostavila poslovanje i povećala konkurentnost. Osim toga, program efikasnosti obezbedio je dodatne uštede, što je direktno uticalo na povećanje operativne dobiti.

Izjave rukovodstva i budući koraci

„Brojke pokazuju da naše mere za poboljšanje poslovanja daju rezultate“, istakao je Axel Hamann, finansijski direktor Thyssenkrupp. On je naglasio važnost nastavka optimizacije troškova i fokusiranja na ključne segmente, posebno dok kompanija prolazi kroz značajne strukturne promene.

Implikacije za industriju i tržište čelika

Tržište čelika beleži pozitivan trend potražnje, što se odražava i na rezultate Thyssenkrupp-a. Povećanje prognoze dobiti šalje pozitivan signal investitorima i ukazuje na stabilnost nemačke industrije. Izdvajanje sektora materijala i čelika deo je šire strategije usmerene ka boljoj tržišnoj poziciji. S obzirom na globalnu konkurenciju i promene u evropskoj industrijskoj politici, ovakve odluke mogu imati dugoročan uticaj na sektor i zaposlene. Kao rezultat, investitori i analitičari pažljivo prate sledeće korake kompanije i razvoj tržišta čelika.

Pročitaj još

U Trendu