Connect with us

Svet

Prva pojava mrkog medveda u Jeloustounu zabeležena 2026. godine

Nacionalna služba za parkove potvrdila početak izlaska medveda iz hibernacije, posmatran primerak viđen kako se hrani ostacima bizona

Published

on

pexels-photo-7141737

Nacionalna služba za parkove potvrdila početak izlaska medveda iz hibernacije, posmatran primerak viđen kako se hrani ostacima bizona

Biolozi u Nacionalnom parku Jeloustoun zabeležili su početkom ove nedelje prvi slučaj pojave mrkog medveda u 2026. godini, što označava početak završetka sezone hibernacije za ovu vrstu, saopštila je Nacionalna služba za parkove. Prema navodima stručnjaka, mrki medved je primećen u severnom delu parka tokom terenskog rada naučnog tima. Jeloustoun, koji se nalazi u severozapadnom Vajomingu, dom je između 150 i 200 mrkih medveda, dok se procenjuje da više od 1.000 jedinki ove vrste živi u širem ekosistemu Jeloustouna, koji obuhvata i delove Montane i Ajdaha izvan granica samog parka.

Ovogodišnji prvi medved viđen je u zabačenom delu parka dok se hranio ostacima mužjaka bizona, još jedne vrste koja nastanjuje ovu oblast. Prema informacijama Nacionalne službe za parkove, fotografija sa lica mesta prikazuje medveda iznad ostataka bizona u blizini Jeloustoun jezera.

Vremenski okvir izlaska prvih medveda iz hibernacije ove godine je uporediv sa prethodnim sezonama. Prvi primerak u 2025. godini uočen je 14. marta, dok su beleženi datumi 3. mart 2024. i 7. mart 2023. i 2022. godine. Stručnjaci navode da mužjaci mrkog medveda uglavnom izlaze iz zimskog sna pre ženki, najčešće početkom marta, dok ženke sa mladuncima obično napuštaju jazbine kasnije tokom proleća, u aprilu i maju.

“Kada izlaze iz hibernacije, medvedi tragaju za hranom i često se hrane ostacima losova i bizona koji su uginuli tokom zime”, navodi Nacionalna služba za parkove. Takođe je istaknuto da medvedi mogu reagovati zaštitnički u blizini izvora hrane i da posetioci parka treba da budu oprezni i da poštuju propisana pravila bezbednog boravka u prirodi.

Jeloustoun je poznat po bogatstvu biodiverziteta i značaju za očuvanje populacije mrkog medveda u Severnoj Americi. Posmatranje prvih jedinki ove vrste nakon hibernacije smatra se indikatorom promena godišnjih doba u regionu i prati se iz godine u godinu kako bi se razumele promene u ponašanju i populaciji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Portreti i pejzaži tela u umetničkom radu Dženi Sevil

Umetnica iz Oksforda ističe značaj figurativnog slikarstva, naglašavajući istraživanje ljudske suštine u savremenoj umetnosti

Published

on

By

Umetnica iz Oksforda ističe značaj figurativnog slikarstva, naglašavajući istraživanje ljudske suštine u savremenoj umetnosti

U umetničkom ateljeu u Oksfordu, Engleska, Dženi Sevil radi na portretima velikih dimenzija, sa naglaskom na prikazu ljudskog tela i lica. Njeni radovi, prema rečima same umetnice, teže da prenesu suštinu ljudskog bića kroz upotrebu boje i posebnu tehniku koja stvara utisak unutrašnje svetlosti na platnu. Sevil ističe da je cilj njenog slikarstva „da izdvoji neku vrstu esencije onoga što jesmo kao ljudi“, naglašavajući da figurativna umetnost služi za komunikaciju neizrečenog.

Njen proboj na umetničkoj sceni dogodio se početkom 1990-ih, kada je njeno delo „Propped“ privuklo pažnju kolekcionara Čarlsa Sačija tokom završne izložbe na umetničkoj školi. Kasnije je to delo postiglo značajnu cenu na aukciji, što je umetnici omogućilo veću slobodu u daljem radu. Sevil je tada dobila priliku da realizuje ambiciozne projekte, uključujući triptih pod nazivom „Strategy“, koji je nastao kao rezultat saradnje sa Sačijem.

U razgovoru o svom procesu rada, Sevil navodi da je slikanje velikih formata omogućava da istražuje odnos između tela i prostora, oslanjajući se na detaljno posmatranje modela i lično iskustvo. Njen pristup podrazumeva eksperimentisanje sa slojevima boje i teksturom, čime nastoji da stvori vizuelni efekat koji podseća na pejzaž, ali kroz prikaz ljudskog oblika.

Sevilina dela karakteriše izražena figurativnost, dok su portreti često monumentalnih dimenzija, sa fokusom na izrazu lica i strukturi tela. Umetnica smatra da je upravo slikarstvo medij koji može preneti osećaj prisutnosti i introspekcije, za razliku od drugih umetničkih formi. Prema njenim rečima, boja i način nanošenja na platno omogućavaju prikaz „unutrašnje svetlosti“, što smatra jedinstvenim za ovu tehniku.

Rad Dženi Sevil prepoznat je na međunarodnoj umetničkoj sceni, a njene slike izložene su u različitim galerijama i muzejima. Njena dela često su predmet analize zbog načina na koji tretira ljudsku figuru, kao i zbog uticaja koji ima na savremeno figurativno slikarstvo. Sevil naglašava da je za nju umetnost sredstvo za komunikaciju i istraživanje identiteta, dok veliku pažnju posvećuje samom procesu stvaranja svakog dela.

Ovim pristupom, Sevil nastavlja da istražuje mogućnosti prikaza tela kao pejzaža, ističući univerzalne teme prisutne u savremenom društvu. Njeni radovi ostaju primer savremenog figurativnog slikarstva, sa posebnim fokusom na odnos između umetnika, modela i posmatrača.

Pročitaj još

Svet

Blanche: Javne aktivnosti predsednika neće biti promenjene posle incidenta u Vašingtonu

Vlasti su potvrdile da pokušaj napada tokom večere nije uticao na bezbednosne protokole, zvaničnici nastavljaju sa planiranim javnim nastupima

Published

on

By

Vlasti su potvrdile da pokušaj napada tokom večere nije uticao na bezbednosne protokole, zvaničnici nastavljaju sa planiranim javnim nastupima

Vršilac dužnosti američkog državnog tužioca Todd Blanche izjavio je da pokušaj napada tokom večere Udruženja dopisnika iz Bele kuće u Vašingtonu neće uticati na javne aktivnosti predsednika Donalda Trampa ni članova administracije. Incident se dogodio u subotu uveče u hotelu Washington Hilton, kada je, prema zvaničnim navodima, došlo do pucnjave tokom događaja na kojem su prisustvovali predsednik, potpredsednik JD Vance i drugi visoki zvaničnici.

Prema saopštenju nadležnih organa, predsednik i potpredsednik su ubrzo evakuisani sa bine od strane bezbednosnih službi. Ostali članovi kabineta i predstavnici Kongresa sklonili su se na pod i ispod stolova dok je trajala intervencija. Vlasti su navele da je osumnjičeni, identifikovan kao 31-godišnji Cole Allen, postupao samostalno, a istraga o motivima i okolnostima incidenta je u toku.

Tokom intervjua za “Face the Nation” Blanche je naglasio da napad neće promeniti planirane aktivnosti zvaničnika. “Nastavićemo sa javnim nastupima kao i do sada. Ovakvi pojedinačni incidenti neće uticati na rad predsednika, potpredsednika ni članova kabineta”, izjavio je Blanche. On je dodao da je bezbednost zvaničnika prioritet, ali da događaji poput ovog neće zaustaviti obavljanje njihovih dužnosti.

“Predsednik je sinoć jasno rekao da se ovakva dela neće tolerisati i da neće dozvoliti da ugroze njegov rad ili javni život. Svi članovi administracije, uključujući i novinare, nastaviće sa svojim obavezama”, rekao je Blanche. On je potvrdio da se reakcija bezbednosnih službi odvijala prema protokolu i da su svi prisutni zvaničnici bezbedno evakuisani.

Prema dostupnim informacijama, nije bilo potvrđenih izveštaja o žrtvama među zvaničnicima ili gostima na događaju. Nadležne službe su preuzele istragu, a osumnjičenom će biti podignute optužnice. Incident se desio u trenutku kada su u istoj prostoriji prisustvovali lideri više državnih institucija, što je izazvalo dodatnu zabrinutost zbog bezbednosti na javnim okupljanjima visokih funkcionera.

Blanche je istakao da su svi bezbednosni protokoli poštovani i da će se javne aktivnosti predsednika i drugih zvaničnika nastaviti planiranim tempom. Događaj je podsetio na važnost bezbednosti tokom velikih političkih skupova, ali nadležni navode da ne očekuju promene u načinu organizacije budućih javnih nastupa.

Pročitaj još

Svet

SAD i Kuba: Decenije napetosti i promena u bilateralnim odnosima

Američka administracija potvrdila nove mere prema Kubi, diplomatski pregovori u toku, situacija ostaje neizvesna

Published

on

By

Američka administracija potvrdila nove mere prema Kubi, diplomatski pregovori u toku, situacija ostaje neizvesna

Sjedinjene Američke Države i Kuba nalaze se u periodu pojačanih tenzija, što su potvrdile izjave zvaničnika i aktuelne ekonomske mere. Prema poslednjim informacijama, predsednik SAD je u svom obraćanju 13. aprila pomenuo mogućnost daljih akcija prema Kubi nakon završetka vojne operacije u Iranu. Izjave su usledile nakon što su SAD blokirale gotovo sve isporuke nafte prema Kubi, što je značajno uticalo na privrednu situaciju ostrva. Zvaničnih detalja o budućim koracima još nema, ali su najavljeni nastavak diplomatskih razgovora na visokom nivou.

Predsednik SAD je u više navrata istakao da je pitanje odnosa sa Kubom aktuelno već decenijama, navodeći: “Ceo život slušam o odnosima SAD i Kube: kada će SAD nešto preduzeti? Verujem da ću imati čast da budem taj koji će učiniti nešto po tom pitanju.” Zvaničnih saopštenja o mogućim vojnim ili drugim konkretnim merama nije bilo, dok su diplomatski izvori potvrdili nastavak pregovora.

Istorijski gledano, Kuba je imala značajnu ulogu u američkoj spoljnoj politici tokom poslednjih sedam decenija. Tokom 1950-ih, ostrvo je bilo poznato kao turistička destinacija za građane SAD, ali su, prema rečima istoričara i svedoka tog vremena, postojali izraženi socijalni i ekonomski problemi među lokalnim stanovništvom. Značajan deo kubanske privrede bio je pod uticajem američkih kompanija, dok su turisti iz SAD činili važan deo ekonomije ostrva.

Prema rečima kubansko-američkog istoričara sa Miami Dade koledža, “Kuba je tada bila mesto gde su dolazile poznate ličnosti i turisti, ali je među lokalnim stanovništvom raslo nezadovoljstvo zbog ekonomske situacije.” Navedeno nezadovoljstvo kasnije je doprinelo političkim promenama u zemlji, što je uticalo na tok američko-kubanskih odnosa.

U trenutnoj situaciji, blokada isporuka nafte iz SAD prema Kubi izazvala je dodatne ekonomske izazove za ostrvo. Istovremeno, diplomatski kanali su i dalje otvoreni, a visoki predstavnici obe strane učestvuju u razgovorima o budućim potezima. Prema dostupnim informacijama, strane razmenjuju stavove, ali detalji tih razgovora nisu javno objavljeni.

Pitanje Kube ostaje značajno u kontekstu američke spoljne politike, posebno imajući u vidu geografski položaj ostrva i njegovu istorijsku ulogu u odnosima sa SAD. Dalji razvoj situacije zavisiće od rezultata pregovora i potencijalnih novih mera koje bi mogle biti preduzete od strane američke administracije.

Pročitaj još

U Trendu