Connect with us

Domaće

Saobraćajna policija u Srbiji uvodi dronove za kontrolu i najavljuje strože kazne

Dronovi će u narednih godinu dana nadgledati saobraćaj, dok novi zakon donosi pooštrene sankcije za najteže prekršaje

Objavljeno pre

,

Saobraćajna policija u Srbiji uvodi dronove za kontrolu i najavljuje strože kazne – dronovi u kontroli saobraćaja Foto Izvor: Pixabay / sandip44

Dronovi će u narednih godinu dana nadgledati saobraćaj, dok novi zakon donosi pooštrene sankcije za najteže prekršaje

Saobraćajna policija Srbije planira da uvede dronove u kontrolu saobraćaja u narednih godinu dana. Ova tehnologija, koja već ima ključnu ulogu u nekim evropskim državama, omogućiće preciznije evidentiranje saobraćajnih prekršaja. Kako je najavio Slaviša Lakićević, načelnik Uprave saobraćajne policije, dronovi će registrovati rizične radnje kao što su preticanje na punoj liniji, prelazak ulice van pešačkog prelaza i prolazak na crveno svetlo. Ideja je da dronovi postanu standardni deo opreme policije, uporedo sa postojećim kamerama i radarima.

Upotreba dronova i novi zakon o saobraćaju

Prema rečima Slaviše Lakićevića, uvođenje dronova zavisiće od procesa nabavke i testiranja. On je istakao: „To je nešto što ćemo verovatno da ispitujemo i da isprobamo.” U nekim zemljama, uviđaji saobraćajnih nezgoda se obavljaju uz pomoć dronova, što znatno skraćuje vreme obrade mesta nezgode. Na taj način se povećava efikasnost rada policije i ubrzava normalizacija saobraćaja nakon incidenta. Osim toga, nova rešenja u Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima predviđaju strože kazne za najteže prekršaje. Zakon će prema najavi biti završen u septembru ove godine.

Strože sankcije za vozače i izmene za probne dozvole

Stroža kaznena politika odnosiće se na vozače koji grubo krše propise, voze pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, višestruko prekoračuju brzinu ili ugrožavaju bezbednost drugih učesnika. „Niko ko grubo krši propise ne treba da očekuje blago postupanje”, izjavio je Slaviša Lakićević. Ipak, on je dodao da represija sama po sebi nije dovoljna za poboljšanje bezbednosti. Kao rezultat crnih statistika, zakonodavac je razmotrio i ograničenja vezana za brzinu i vreme upravljanja vozilom, posebno za vozače sa probnim dozvolama. Planirana je izmena vremenskog ograničenja, koje će, najverovatnije, biti od ponoći do pet sati ujutru, umesto sadašnjih od 23 časa do šest sati. Takođe, mladi vozači će umesto probne dozvole imati standardni obrazac vozačke dozvole sa posebnom oznakom za početnike.

Tehnološki napredak i uticaj na bezbednost

Uvođenje dronova za kontrolu saobraćaja u Srbiji predstavlja deo šireg tehnološkog unapređenja policijskog rada. Ova inovacija ima potencijal da smanji broj saobraćajnih nezgoda i poveća odgovornost vozača. Pored toga, strože kazne za najteže prekršaje šalju jasnu poruku o važnosti poštovanja saobraćajnih propisa. Uporedo sa tim, prilagođavanje pravila za nove vozače ima za cilj povećanje bezbednosti najmlađih učesnika u saobraćaju. Praksa iz drugih država potvrđuje efikasnost ovakvog pristupa, što može doprineti boljoj statistici i većoj zaštiti svih učesnika u saobraćaju.

Pročitaj još

Domaće

Multitasking smanjuje produktivnost i kvalitet rada kod zaposlenih

Zaposleni pod pritiskom multitaskinga češće prave greške i teže ostvaruju fokus na radnom mestu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Multitasking smanjuje produktivnost i kvalitet rada kod zaposlenih

Zaposleni pod pritiskom multitaskinga češće prave greške i teže ostvaruju fokus na radnom mestu

Multitasking smanjuje produktivnost i kvalitet rada kod zaposlenih, pokazuju stavovi stručnjaka i istoričara iz oblasti ekonomije i tehnologije. Očekivanje da zaposleni istovremeno obavljaju više zadataka dovodi do gubitka koncentracije i površnog obavljanja poslova, što dugoročno negativno utiče na poslovne rezultate i organizacionu efikasnost.

Efekti multitaskinga na radnu efikasnost

Prema analizama stručnjaka, ljudski mozak nije u mogućnosti da paralelno kvalitetno obradi dva složena zadatka. Umesto toga, pažnja se preusmerava sa jednog zadatka na drugi, što rezultira nižim kvalitetom izvršenja i povećanom verovatnoćom grešaka. Zaposleni koji su izloženi pritisku da stalno žongliraju između različitih aktivnosti često ne uspevaju da postignu očekivane rezultate. Kao rezultat, kompanije se suočavaju sa padom produktivnosti, dok zaposleni postaju hronično nezadovoljni i izloženi stresu. Površnost u radu postaje uobičajena pojava, što dodatno smanjuje konkurentnost organizacije.

Kultura nestrpljenja i tehnološki uticaji

U savremenom radnom okruženju, koncept multitaskinga preuzet je iz sveta računara i proširen na ljude, posebno sa razvojem digitalnih tehnologija. Iako je ideja bila da tehnologija omogući brže izvršavanje zadataka, realnost je pokazala suprotno. Naime, kako navodi američki naučnik i publicista Džejms Glajk u svojoj knjizi, došlo je do razvoja „kulture nestrpljenja“ gde zaposleni pokušavaju da obave što više aktivnosti u što kraćem roku. Kao rezultat, vreme se meri milisekundama, a pritisak na radnike konstantno raste. To dovodi do povećanog stresa, nemogućnosti opuštanja i sve češće pojave površnosti u radu.

Promena radnih očekivanja i posledice za tržište rada

Na tržištu rada danas se forsira pravilo „široko, a ne duboko“, gde se od zaposlenih očekuje da budu stalno dostupni i spremni za više zadataka. Naučnica sa Univerziteta Stanford Kristin Rozen ističe da poslodavci favorizuju mobilnost i fleksibilnost, dok se dubinska posvećenost jednom zadatku percipira kao slabost. Međutim, takav pristup vodi ka površnom obavljanju poslova i smanjenju inovativnosti. Istorijski gledano, najuspešniji naučnici i preduzetnici, poput Isaka Njutna, uspeh su postizali zahvaljujući strpljenju i fokusiranosti na jedan problem, a ne pokušajima da obuhvate što više zadataka istovremeno. Takođe, pritisak na multitasking stvara dodatni stres kod zaposlenih, što može imati negativne posledice na njihovo zdravlje i dugoročnu produktivnost.

Pročitaj još

Domaće

Total Enerdžis preuzima Šelove evropske obnovljive izvore i prodaje portfolijo KKR-u za 1,8 milijardi evra

Francuski energetski gigant širi kapacitet 500 MW preuzimanjem Šelovih projekata i prodaje 50% udela KKR-u u portfoliju od 1,2 GW

Objavljeno pre

,

Objavio:

Total Enerdžis preuzima Šelove evropske obnovljive izvore i prodaje portfolijo KKR-u za 1,8 milijardi evra

Francuski energetski gigant širi kapacitet 500 MW preuzimanjem Šelovih projekata i prodaje 50% udela KKR-u u portfoliju od 1,2 GW

Total Enerdžis preuzima Šelove evropske obnovljive izvore energije i prodaje deo svog portfolija američkom fondu KKR za 1,8 milijardi evra. Kompanija je saopštila da će akvizicija i prodaja biti završene do kraja 2026. godine, uz odobrenje regulatornih tela. Ovaj potez uključuje preuzimanje svih aktivnosti Šel kompanije u oblasti kopnenih obnovljivih izvora energije u Evropi.

Detalji transakcija i finansijski podaci

Prva transakcija odnosi se na kupovinu Šelovih aktivnosti u oblasti solarne i vetroenergije. Portfolio koji preuzima Total Enerdžis obuhvata oko 500 megavata (MW) solarnih i vetroelektrana koje su već u radu ili izgradnji, sa posebnim fokusom na Italiju i Holandiju. Osim toga, uključeno je i oko 3,5 gigavata (GW) budućih projekata iz solarne energije, vetra i skladištenja energije u baterijama u Italiji, Velikoj Britaniji i Španiji. Druga transakcija podrazumeva prodaju 50 odsto udela u portfoliju obnovljivih projekata američkom fondu KKR za 1,8 milijardi evra. Ovaj portfolio obuhvata već razvijene projekte solarne i vetroenergije ukupne snage 1,2 GW u Nemačkoj, Španiji, Francuskoj i Poljskoj.

Strategija i značaj za evropsko tržište obnovljivih izvora

Kao rezultat ovih transakcija, Total Enerdžis dodatno jača svoju poziciju na ključnim evropskim tržištima obnovljive energije. Preuzimanje Šelovih kapaciteta omogućava kompaniji da proširi prisustvo u Italiji i Holandiji, dok budući projekti u Italiji, Velikoj Britaniji i Španiji doprinose dugoročnom rastu portfolija. S druge strane, prodaja udela u postojećim projektima američkom fondu KKR donosi značajan kapital. Time kompanija može da reinvestira u razvoj novih kapaciteta i inovacije u sektoru zelene energije. Obe transakcije pokazuju trend partnerstava i ulaganja u obnovljive izvore u Evropi, gde kompanije traže optimalan balans između razvoja, vlasništva i finansiranja energetskih projekata. Prema najavi, završetak procesa zavisi od regulatornih odobrenja i predviđa se do kraja 2026. godine. Očekuje se da će ova kombinacija akvizicije i prodaje dodatno uticati na dinamiku konkurencije i investicija u evropskom sektoru obnovljive energije.

Pročitaj još

Domaće

Rumunija uvodi TollRo sistem, naplata putarine po kilometru za kamione od 1. oktobra 2026.

Promena putarine utiče na prevoznike iz Srbije, cena zavisi od kilometara, mase i ekološke klase vozila

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rumunija uvodi TollRo sistem, naplata putarine po kilometru za kamione od 1. oktobra 2026.

Promena putarine utiče na prevoznike iz Srbije, cena zavisi od kilometara, mase i ekološke klase vozila

Rumunija uvodi novi sistem naplate putarine po kilometru za kamione teže od 3,5 tone, poznat kao TollRo, sa planiranim početkom primene od 1. oktobra 2026. godine. Ova promena zamenjuje dosadašnje vremenske vinjete, a naplata će zavisiti od broja pređenih kilometara, vrste vozila, njegove mase i EURO emisijske kategorije, prema zvaničnim informacijama.

Uticaj TollRo sistema na prevoznike iz Srbije

Nova pravila neće važiti samo za rumunske prevoznike, već za sva teretna vozila koja koriste puteve obuhvaćene TollRo sistemom. Takođe, to znači da će naplata putarine po kilometru obuhvatiti i srpske transportne kompanije koje koriste tranzit kroz Rumuniju prema Mađarskoj, Moldaviji, Ukrajini ili crnomorskim lukama. Kao rezultat, prevoznici iz Srbije moraće da planiraju rute i troškove prema novim pravilima, jer je cena putarine direktno povezana sa pređenom udaljenošću i ekološkom klasom vozila. Prema važećem zakonu, uvođenje sistema predviđeno je za 1. oktobar 2026, ali izmene usvojene krajem jula pomeraju početak na 31. avgust, uz napomenu da to još nije konačno potvrđeno dok zakonodavna procedura ne bude završena.

Determinante cene i tehnički detalji naplate

Za razliku od ranijeg sistema, gde je bilo dovoljno kupiti vinjetu za određeni vremenski period, TollRo uvodi naplatu prema stvarno pređenoj kilometraži. Naknada se računa množenjem pređenih kilometara odgovarajućom tarifom, pri čemu tarife zavise od mase vozila, emisijske EURO klase i vrste puta. Na primer, jedinična naknada za državne puteve biće upola niža nego za autoputeve i brze saobraćajnice. Uporedo sa tim, moderniji kamioni sa višim ekološkim standardima plaćaće niže naknade, dok će starija vozila i ona sa većim emisijama biti opterećena višim troškovima. Važno je naglasiti da se obaveza naplate odnosi na sva teretna i kombinovana vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 3,5 tone, dok putnički automobili i laka vozila ostaju pri postojećem sistemu vinjeta.

Elektronska naplata i nove obaveze za prevoznike

TollRo će funkcionisati bez tradicionalnih naplatnih rampi, uz elektronsko praćenje vozila putem uređaja ugrađenih u kamione ili digitalnih rešenja za automatsko određivanje rute. Povremeni korisnici, kao što su strani prevoznici iz Srbije, moći će unapred prijaviti trasu, što im omogućava korišćenje sistema bez dodatne opreme. Međutim, kompanije će biti odgovorne za tačnost prijave i ispravno funkcionisanje uređaja, jer pogrešno prijavljena ruta ili neplaćena putarina može dovesti do novčanih kazni. Pored toga, planiranje transporta postaje zahtevnije, jer najjeftinija putarina ne znači nužno i najniži ukupni trošak, zbog mogućeg povećanja potrošnje goriva ili dužeg vremena isporuke.

Implementacija i praktične posledice po srpske prevoznike

Iako je zvaničan rok za početak primene TollRo sistema 1. oktobar 2026, postoji mogućnost pomeranja na 31. avgust, što zavisi od završetka zakonodavne procedure. Prevoznici iz Srbije treba već sada da analiziraju koje rute koriste, kojoj emisijskoj klasi pripadaju njihova vozila i da provere mogućnosti registracije u TollRo sistemu. Kada novi sistem počne da važi, vinjeta više neće biti dovoljna za prolazak kroz Rumuniju, već će se svaki pređeni kilometar naplaćivati. To će povećati troškove transporta, posebno za starija i teža teretna vozila. Kao rezultat, srpske kompanije suočiće se sa nužnošću efikasnijeg planiranja logistike i optimizacije voznog parka, kako bi minimizovale dodatne troškove koji proističu iz naplate putarine po kilometru.

Pročitaj još

U Trendu