Connect with us

Zdravlje

Optimalan dnevni unos maslinovog ulja za zdravlje žena: stručni vodič

Kardiolog otkriva: do 20 grama maslinovog ulja dnevno donosi koristi, ali preterivanje može imati posledice

Published

on

Foto Izvor:

Kardiolog otkriva: do 20 grama maslinovog ulja dnevno donosi koristi, ali preterivanje može imati posledice

Maslinovo ulje se često ističe kao ključan deo uravnotežene ishrane, posebno za žene koje žele da očuvaju zdravlje srca i krvnih sudova. Najnovija istraživanja pokazuju da umeren unos maslinovog ulja može znatno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, kao i određenih vrsta raka, ali je važno znati koja količina je preporučena.

Jedna opsežna studija koja je trajala čak 28 godina i obuhvatila oba pola, potvrdila je da je unos od najmanje 7 grama maslinovog ulja dnevno – što je oko pola supene kašike – povezan sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti i određenih maligniteta. Posebno žene starije od 40 godina često se pitaju koja je idealna količina i kada unos prelazi u preterivanje.

Prema rečima dr Aniruda Balčandrana, iskusnog kardiologa, najbolji izbor je ekstra devičansko maslinovo ulje zbog minimalne prerade i bogatstva korisnih sastojaka. On naglašava: “Zamena zasićenih masti biljnim, nezasićenim mastima poput maslinovog ulja donosi jasne zdravstvene koristi. Preporučujemo minimalan dnevni unos od oko 7 grama, ali ne bi trebalo prelaziti 20 grama dnevno, što je otprilike jedna i po supena kašika.”

Studija o mediteranskoj ishrani pokazala je i da svaki dodatnih 10 grama maslinovog ulja (ali unutar preporučene dnevne granice) smanjuje rizik od bolesti srca za oko 10%. Ovo je naročito važno za žene sa porodičnom istorijom srčanih oboljenja ili one koje su u menopauzi.

Zašto je važno ne preterivati? Dr Balčandran objašnjava: “Iznad 20 grama dnevno nema dodatno dokazanih koristi za zdravlje srca i krvnih sudova. Višak unetih kalorija, čak i iz zdravih masti, može doprineti povećanju telesne mase i drugim zdravstvenim problemima.”

Ženama koje žele da uvedu maslinovo ulje u svakodnevnu rutinu savetuje se da ga koriste kao zamenu za druge izvore masti, recimo u salatama ili kao dodatak gotovim jelima, ali da obrate pažnju na ukupnu količinu u toku dana. Ekstra devičansko maslinovo ulje je najvrednije kada se koristi neprerađeno, bez termičke obrade.

Svaka žena bi trebalo da prilagodi unos maslinovog ulja svojim individualnim potrebama, uzimajući u obzir ukupan unos kalorija i preporuke lekara, posebno ukoliko ima neka hronična oboljenja. Za precizne savete i dijagnozu, obavezno konsultujte svog lekara.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Četiri vrste voća za jače srce: kardiološki vodič za žene

Jabuka, avokado, narandža i borovnica su izbor broj jedan za zdravlje krvnih sudova i prevenciju srčanih bolesti

Published

on

Jabuka, avokado, narandža i borovnica su izbor broj jedan za zdravlje krvnih sudova i prevenciju srčanih bolesti

Kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti među ženama u Srbiji, a svakodnevne prehrambene navike igraju presudnu ulogu u sprečavanju ovih oboljenja. Stručnjaci ističu da određene vrste voća mogu značajno smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara. Kardiolog dr David Min posebno naglašava važnost da žene vode računa o zdravlju svojih krvnih sudova i preporučuje četiri voćke koje štite srce: jabuku, avokado, narandžu i borovnicu. Svaka od njih ima jedinstven doprinos zdravlju.

Jabuka je odličan svakodnevni izbor, a istraživanja pokazuju da jedna do dve jabuke dnevno mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti. Bogata je vlaknima i antioksidansima, a najviše koristi daje ako se konzumira sa korom. Vlakna iz jabuke pomažu u snižavanju holesterola, što je posebno važno ženama posle četrdesete godine.

Avokado je izvor zdravih mononezasićenih masnih kiselina, koje snižavaju “loš” (LDL), a podižu “dobar” (HDL) holesterol u organizmu. Dr David Min ističe: “Zamena putera ili sira avokadom može smanjiti rizik od srčanih bolesti za čak 22 odsto.” Ova informacija posebno je značajna za sve žene koje brinu o ishrani i zdravlju srca.

Narandža, poznata po obilju vitamina C, sadrži i biljna jedinjenja flavanone poput hesperidina i naringina. Ove supstance pomažu u regulaciji krvnog pritiska i smanjenju upala. Bitno je napomenuti da grejpfrut, iako je srodan narandži, može uticati na dejstvo nekih lekova, pa se savetuje konsultacija sa lekarom pre redovne konzumacije.

Borovnice i drugo bobičasto voće (kao što su jagode i brusnice) bogate su antioksidansima, koji štite ćelije srca i poboljšavaju cirkulaciju i elastičnost krvnih sudova. Redovno konzumiranje borovnica smanjuje rizik od povišenog pritiska i drugih kardiovaskularnih problema kod žena.

Uključivanje ovih voćki u dnevnu ishranu je jednostavan korak ka boljem zdravlju srca: jabuku možete pojesti kao užinu, avokado ubaciti u salatu, a narandžu i borovnicu jesti za doručak ili užinu. Svaka promena ishrane treba biti prilagođena individualnim potrebama i zdravstvenom stanju. Dr David Min savetuje: “Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.” Pravilna prehrana i redovne medicinske kontrole su najbolja zaštita za žene svih generacija.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako hormoni nakon porođaja oblikuju vašu kilažu: Izazovi i rešenja

Hormonski disbalans, insulinska rezistencija i problemi sa štitnom žlezdom mogu otežati mršavljenje posle porođaja. Evo šta treba znati i kako reagovati.

Published

on

Hormonski disbalans, insulinska rezistencija i problemi sa štitnom žlezdom mogu otežati mršavljenje posle porođaja. Evo šta treba znati i kako reagovati.

Nakon porođaja, brojne žene suočavaju se sa promenama telesne težine koje često iznenađuju, a mogu biti posledica hormonskog disbalansa, insulinske rezistencije ili poremećaja rada štitne žlezde. Jedna žena iz Beograda podelila je svoje iskustvo – posle porođaja, i pored dijagnoza insulinske rezistencije, PCOS-a i kasnijeg problema sa štitnom žlezdom, brzo je izgubila deset kilograma tokom prvog meseca, iako je dojila samo 20 dana. Međutim, kada je otkriven problem sa štitnom žlezdom, kilogrami su joj se naglo vratili.

Tokom lekarskog pregleda, endokrinolog joj je rekao: „Dobro je što nisi dojila, jer da jesi, sad bi sigurno imala 100 kila.“ Ova izjava često zbunjuje, jer je uvreženo mišljenje da dojenje pomaže u mršavljenju, ali realnost je nešto složenija. Istraživanja pokazuju da dok neke mame tokom dojenja gube na težini, kod drugih se kilogrami zadržavaju ili povećavaju.

Glavni razlog zašto dojenje kod mnogih žena ne dovodi do mršavljenja je hormon prolaktin. On podstiče proizvodnju mleka, ali istovremeno zadržava masti kao rezervu za bebu. Žene koje imaju PCOS ili insulinsku rezistenciju često lakše dobijaju na težini tokom dojenja, jer visok nivo insulina pogoduje skladištenju masti, naročito u predelu stomaka. Povišen prolaktin dodatno usporava metabolizam, pa telo troši manje energije.

Psihološki i životni faktori takođe mogu uticati na povećan apetit – manjak sna, česta buđenja i umor često navode majke da jedu više, iz straha da neće imati dovoljno mleka. Nedostatak sna povisuje hormon grelin (odgovoran za osećaj gladi), a smanjuje leptin (hormon sitosti), što otežava kontrolu unosa hrane.

Upotreba lekova za stimulaciju laktacije može dovesti do pojačane gladi, a produžena upotreba ovih preparata doprinosi povećanju telesne mase. Stres nakon porođaja i povišen kortizol dodatno usporavaju metabolizam i ubrzavaju nakupljanje masti, posebno u prvoj godini nakon rođenja deteta.

Dr Ana Petrović, endokrinolog, ističe: „Kod žena sa insulinskom rezistencijom ili policističnim jajnicima, hormonska slika može potpuno promeniti uobičajene procese u organizmu. Zato dojenje nije uvek garancija za gubitak težine. Važno je pratiti individualne reakcije tela i posavetovati se sa stručnjakom.“

Stručnjaci savetuju da nakon porođaja izbegavate restriktivne dijete, posebno dok dojite. Umesto toga, preporučuje se intuitivna ishrana – slušajte signale svog tela, birajte nutritivno bogate namirnice i nemojte biti prestrogi prema sebi. Redovno proveravajte hormonski status, naročito ako imate prethodne endokrine probleme, kako biste mogli pravovremeno da reagujete.

Za tačnu dijagnozu i savete obavezno se obratite svom lekaru. Ako primetite nagle promene u težini, umor, promene raspoloženja ili probleme sa kožom i kosom, preporuka je da zakažete pregled kod endokrinologa što pre.

Pročitaj još

Zdravlje

Alergije kod žena: Kako izbeći kašnjenje sa pravom reakcijom u sezoni polena

Rana prevencija i pametna rutina mogu olakšati simptome alergije, uz stručne savete i prirodne preparate

Published

on

Rana prevencija i pametna rutina mogu olakšati simptome alergije, uz stručne savete i prirodne preparate

Sa dolaskom proleća, mnoge žene u Srbiji suočavaju se sa neprijatnim simptomima alergije – svrabom očiju, zapušenim nosem i učestalim kijanjem. Ove tegobe, koje pogađaju svaku četvrtu ženu tokom prolećnih meseci, često otežavaju dnevne aktivnosti i brigu o porodici. Iako simptomi deluju kao prvi znak problema, stručnjaci upozoravaju da je imuni sistem zapravo bio izložen alergenima, poput polena i prašine, mnogo pre nego što su se pojavili prvi znaci alergije. Najčešća greška je čekanje na simptome, umesto da se preduzmu preventivne mere na vreme. Kada tegobe postanu izražene, alergijska reakcija već traje, a kasno započeta terapija često ne donosi očekivano olakšanje.

Stručnjaci ističu da svrab očiju, curenje nosa i izražen umor označavaju uznapredovalu fazu alergije, kada je histamin već pokrenuo niz neprijatnih reakcija u telu. Zato se savetuje ženama koje su sklone alergijama da prevenciju započnu najmanje dve nedelje pre očekivanog početka sezone polena. “Najveća greška je čekati da simptomi postanu izraženi. Kada žene znaju da su sklone alergijama, savetujemo da započnu preventivne mere najmanje dve nedelje pre očekivanog početka sezone. To može značiti raniju upotrebu propisanih lekova ili prirodnih preparata, ali i izbegavanje boravka na otvorenom u jutarnjim satima kada je koncentracija polena najviša.”, objašnjava prim. dr Marija Ilić, specijalista alergologije.

Alergija, osim fizičkih simptoma, često utiče na kvalitet sna, smanjuje koncentraciju i izaziva osećaj iscrpljenosti. Mnoge žene izbegavaju aktivnosti na otvorenom ili prilagođavaju dnevnu rutinu zbog straha od pogoršanja simptoma. Kao posledica, celokupni kvalitet života može značajno opasti, posebno tokom proleća i leta, dok svakodnevne obaveze i briga o porodici postaju još zahtevniji.

Prevencija pre pojave simptoma može smanjiti potrebu za većim dozama lekova i omogućiti ženama da lakše funkcionišu. Osim konvencionalnih terapija, dostupni su i prirodni preparati sa sastojcima poput kvercetina, resveratrola i vitamina C, koji mogu doprineti jačanju imunog sistema. Pravilna upotreba ovih proizvoda treba da se uskladi sa savetom lekara, posebno kod žena koje imaju hronične bolesti ili uzimaju terapiju.

Važno je i pratiti kalendar cvetanja biljaka u mestu stanovanja i konsultovati se sa lekarom pre početka sezone. Redovno provetravanje doma, korišćenje filtera za vazduh i izbegavanje otvaranja prozora rano ujutru mogu značajno smanjiti unos polena. Pranje kose i odeće nakon boravka napolju dodatno pomaže u smanjenju alergena u kući.

Na kraju, ni u jednom trenutku ne treba ignorisati prve tegobe. Samostalno lečenje nije preporučljivo, naročito za žene sa izraženim simptomima ili one koje su u specifičnom zdravstvenom stanju, poput trudnoće. Pravovremena reakcija je ključ za lakšu sezonu alergija i više energije tokom toplih meseci.

Pročitaj još

U Trendu