Connect with us

Domaće

Veštačka inteligencija može ubrzati rast BDP-a SAD do 10 odsto do 2050

Nuriel Rubini očekuje univerzalni osnovni dohodak ili javno vlasništvo nad AI kompanijama zbog tehnoloških promena

Objavljeno pre

,

Veštačka inteligencija može ubrzati rast BDP-a SAD do 10 odsto do 2050 Foto Izvor: Pixabay / geralt

Nuriel Rubini očekuje univerzalni osnovni dohodak ili javno vlasništvo nad AI kompanijama zbog tehnoloških promena

Veštačka inteligencija može ubrzati rast BDP-a Sjedinjenih Američkih Država na čak 10 odsto godišnje do 2050. godine, smatra ekonomista Nuriel Rubini. On je u intervjuu za Bloomberg ocenio da će razvoj veštačke inteligencije i robota tokom narednih 20 do 25 godina dovesti do zamene velikog broja radnih mesta. Tradicionalna rešenja, kao što je povećanje starosne granice za penziju, prema njegovom mišljenju, neće biti dovoljna za očuvanje socijalnog sistema.

AI tehnologija i rast BDP-a SAD

Rubini procenjuje da bi godišnja stopa rasta BDP-a SAD do kraja decenije mogla da se poveća na između dva i četiri odsto, zatim do 2040. na oko šest odsto, a do 2050. na čak 10 odsto. Ove brojke nisu konsenzusna ekonomska prognoza, već optimističan scenario zasnovan na pretpostavci da će veštačka inteligencija izazvati istorijski skok produktivnosti. Međutim, prema zvaničnom izveštaju Uprave za socijalno osiguranje SAD, fond za penzije mogao bi da iscrpi rezerve u poslednjem kvartalu 2032. godine, dok su objedinjene rezerve fonda i fonda invalidskog osiguranja dovoljne do 2034. godine.

Univerzalni osnovni dohodak ili socijalizacija AI profita

Rubini smatra da bi masovno uvođenje veštačke inteligencije moglo da dovede do univerzalnog osnovnog dohotka. To je redovna novčana isplata svim građanima, bez obzira na zaposlenje ili visinu zarade. On navodi da bi podrška građanima bila potrebna ne samo posle penzionisanja, već i tokom radnog veka, jer AI smanjuje tražnju za ljudskim radom. Kao rezultat, ekonomska nužnost mogla bi da ubrza političke odluke o univerzalnom dohotku, a ne samo socijalni motivi.

Modeli preraspodele profita tehnoloških kompanija

Rubini vidi dva moguća modela preraspodele koristi od AI. Prvi je naknadna, „ex-post“ preraspodela kroz oporezivanje profita tehnoloških kompanija i isplatu univerzalnog dohotka. Drugi je unapred uspostavljena, „ex-ante“ preraspodela kroz javno vlasništvo nad delom najvrednijih AI kompanija. Ova opcija podrazumeva da država postane suvlasnik kompanija koje kontrolišu ključnu AI infrastrukturu i modele, što Rubini opisuje kao „neki oblik socijalizma“.

Primeri iz prakse i reakcije tržišta

Prema informacijama Financial Timesa, kompanija OpenAI je razmatrala mogućnost da američkoj državi ustupi vlasnički udio od pet odsto. Cilj je da javnost posredno učestvuje u rastu vrednosti i ekonomskim koristima koje donosi AI. Slične predloge mogle bi da usvoje i druge vodeće američke AI kompanije, iako su razgovori u ranoj fazi. Sem Altman, direktor OpenAI-ja, ranije je bio poznat zagovornik univerzalnog osnovnog dohotka. Tokom 2026. godine, Altman je revidirao stav i naglasio da same novčane isplate nisu dovoljne, već da građani treba da dobiju vlasničke udjele u kapitalu i bogatstvu koje stvaraju AI kompanije.

Društveni i ekonomski uticaji veštačke inteligencije

Veštačka inteligencija može izazvati promene u osnovnim ekonomskim odnosima. Kao rezultat, tržište rada, raspodela kapitala i socijalna sigurnost biće pod pritiskom da se prilagode. Očekuje se da će političke debate o univerzalnom dohotku i javnom vlasništvu nad AI kompanijama biti sve aktuelnije. Kako se AI razvija i stvara novu vrednost, pitanje preraspodele prihoda i kapitala postaće ključno za ekonomsku stabilnost i društvenu koheziju.

Pročitaj još

Domaće

SDK kontrolisao svaki dinar u Jugoslaviji, centralizovana finansijska moć države

Služba društvenog knjigovodstva objedinila je bankarske, kontrolne i revizorske funkcije, obezbeđujući potpun uvid u finansijske tokove privrede

Objavljeno pre

,

Objavio:

SDK kontrolisao svaki dinar u Jugoslaviji, centralizovana finansijska moć države

Služba društvenog knjigovodstva objedinila je bankarske, kontrolne i revizorske funkcije, obezbeđujući potpun uvid u finansijske tokove privrede

Služba društvenog knjigovodstva (SDK) predstavljala je ključnu instituciju u ekonomskom sistemu SFR Jugoslavije. Kroz SDK kontrolisao se svaki dinar u Jugoslaviji, jer su sve firme, fabrike i državne institucije morale poslovati preko ove službe. To je omogućilo državi gotovo potpun uvid u finansijske tokove cele privrede.

SDK kao finansijski kontrolor i banka

Za razliku od današnjeg sistema, gde preduzeća biraju poslovne banke, SDK je imao ulogu banke, finansijskog kontrolora i državnog revizora u isto vreme. Praktično, nijedna ozbiljna transakcija nije mogla proći bez odobrenja SDK. Ako preduzeće nije imalo dovoljno sredstava ili je pokušalo nepropisnu isplatu, SDK je mogao odmah da blokira plaćanje. Zbog toga je disciplina naplate obaveza bila znatno veća nego danas, a pravo finansijsko stanje firme bilo je teško prikriti. SDK je ujedno prikupljao i obrađivao finansijske izveštaje svih društvenih preduzeća, što je omogućavalo državi da prati stanje privrede gotovo u realnom vremenu.

Centralizacija i tranzicija platnog prometa

Osim što je kontrolisao platni promet, SDK je imao značajnu ulogu u održavanju likvidnosti. Dugovanja i blokade računa sprovodile su se brzo, zahvaljujući direktnoj kontroli nad transakcijama. Međutim, ovakav centralizovan sistem značio je i veliku državnu kontrolu nad privredom, dok su preduzeća imala ograničenu slobodu upravljanja svojim finansijama. Svaka promena prolazila je kroz složene administrativne procedure, što je usporavalo poslovanje i otežavalo prilagođavanje tržišnim uslovima. Početkom devedesetih godina, sa raspadom Jugoslavije, uloga SDK je postepeno slabila. Platni promet je prešao u poslovne banke, a nadležnosti SDK podeljene su na više institucija. U Srbiji je SDK najpre transformisan u Zavod za obračun i plaćanja (ZOP), a od 2003. godine platni promet u potpunosti je prenet na komercijalne banke.

Ekonomski značaj i nasleđe SDK

Ekonomisti i danas raspravljaju o opravdanosti ukidanja ovako centralizovane kontrole. Jedni tvrde da je SDK obezbeđivao veću finansijsku disciplinu i transparentnost, dok drugi ističu nužnost prelaska na savremeni bankarski sistem radi razvoja tržišne ekonomije i konkurencije. Ipak, nesporno je da je SDK bio finansijski nervni sistem nekadašnje Jugoslavije. Kroz njegove račune prolazio je gotovo svaki dinar privrede, što je činilo SDK jednim od najmoćnijih mehanizama planskog upravljanja ekonomijom. Danas, funkcije koje je imala SDK obavljaju različite institucije poput Poreske uprave, Narodne banke Srbije i Državne revizorske institucije. Na taj način, kontrola finansija u Srbiji sada je podeljena, a privreda posluje po principima tržišne ekonomije.

Pročitaj još

Domaće

Američki BDP porastao 1,5 odsto u drugom kvartalu, domaća tražnja ubrzala rast

Rast američke privrede usporio zbog većeg uvoza, dok lična potrošnja beleži skok na 3,2 odsto zahvaljujući snažnom tržištu rada

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američki BDP porastao 1,5 odsto u drugom kvartalu, domaća tražnja ubrzala rast – američka privreda usporila rast

Rast američke privrede usporio zbog većeg uvoza, dok lična potrošnja beleži skok na 3,2 odsto zahvaljujući snažnom tržištu rada

Sjedinjene Američke Države zabeležile su rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,5 odsto u drugom kvartalu ove godine, prema prvoj proceni Ministarstva trgovine SAD. Ključni podatak, rast BDP-a, pokazuje da američka privreda usporila rast u odnosu na prvo tromesečje, kada je iznosio 2,1 odsto. Usporavanje je pre svega posledica povećanog trgovinskog deficita, odnosno većeg uvoza koji negativno utiče na izračunavanje BDP-a.

Ipak, lična potrošnja, koja predstavlja više od dve trećine ukupne ekonomske aktivnosti, ubrzala je rast na 3,2 odsto, sa svega 0,5 odsto u prethodnom kvartalu. Ovaj rast lične potrošnje rezultat je većih izdataka domaćinstava i kontinuirano snažnog tržišta rada. Poslovna ulaganja u opremu, naročito u infrastrukturu za veštačku inteligenciju, ostala su visoka tokom analiziranog perioda.

Detalji ekonomske aktivnosti i struktura rasta

Ključni pokazatelj domaće tražnje, realna finalna prodaja domaćim kupcima, porastao je 3,9 odsto. To je najbrža stopa rasta tog indikatora u više od tri godine. Ovaj podatak ukazuje na solidne temelje domaće tražnje, čak i u uslovima usporavanja ukupnog BDP-a. S druge strane, rast uvoza povećao je trgovinski deficit, što je ograničilo ukupni rast privrede.

Zbog toga, i pored usporenja ukupnog BDP-a, unutrašnja potrošnja i ulaganja nastavljaju da pružaju stabilnost najvećoj svetskoj ekonomiji. Osim toga, poslovna ulaganja u sektore vezane za napredne tehnologije dodatno su podržala ekonomske aktivnosti.

Tržišni kontekst i faktori rizika

Ekonomisti napominju da bi rast mogao da oslabi u drugoj polovini godine. Kao rezultat, više cene goriva, smanjene ušteđevine domaćinstava i trajno povišena inflacija predstavljaju ključne izazove za američku privredu. Federalne rezerve (FED) zadržale su referentne kamatne stope nepromenjenim tokom ove nedelje. Međutim, tržišta i dalje procenjuju da postoji mogućnost povećanja kamata već u septembru ukoliko inflacija ostane visoka.

Pored toga, geopolitički rizici i promena globalnih ekonomskih tokova dodatno utiču na privrednu neizvesnost. Ipak, snažna domaća tražnja i stabilno tržište rada za sada amortizuju spoljne šokove.

Implikacije za američku privredu i širi ekonomski značaj

Usporavanje rasta BDP-a u Sjedinjenim Američkim Državama ističe značaj domaće tražnje kao ključnog pokretača ekonomske aktivnosti. Istovremeno, povećan trgovinski deficit podseća na ranjivost privrednog rasta u uslovima promena globalne trgovine. Lična potrošnja i ulaganja ostaju glavni stubovi otpornosti.

Prema procenama, održavanje snažne domaće tražnje može ublažiti potencijalne negativne efekte spoljnog okruženja. Takođe, prilagođavanje monetarne politike biće od presudnog značaja za nastavak stabilnog rasta privrede SAD.

Pročitaj još

Domaće

Stočni sektor u Srbiji pogođen afričkom kugom svinja, 33.850 životinja uginulo ili eutanazirano

Afrička kuga svinja potvrđena na 821 gazdinstvu u osam okruga, najveće posledice u Mačvi, Sremu i Južnobanatskom okrugu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stočni sektor u Srbiji pogođen afričkom kugom svinja, 33.850 životinja uginulo ili eutanazirano – afrička kuga svinja u Južnobanatskom okrugu

Afrička kuga svinja potvrđena na 821 gazdinstvu u osam okruga, najveće posledice u Mačvi, Sremu i Južnobanatskom okrugu

Ministarstvo poljoprivrede Srbije potvrdilo je da je afrička kuga svinja u Južnobanatskom okrugu izazvala značajne gubitke u stočnom sektoru. Od početka godine, afrička kuga svinja je zabeležena u osam okruga, 13 opština i 61 naseljenom mestu. Na ukupno 821 gazdinstvu, uginulo je i eutanazirano 33.850 svinja, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede Srbije. Najteža situacija registrovana je u Mačvi, Sremu i opštini Obrenovac u Beogradu, dok se novi slučaj pojavio na malom gazdinstvu u Sefkerinu, gde su nadležne službe reagovale brzo i efikasno.

Osim toga, ministar poljoprivrede Dragan Glamočić istakao je da dosledno sprovođenje biosigurnosnih mera ostaje ključna strategija za suzbijanje širenja virusa. Takođe, naveo je da je afrička kuga svinja jedan od najozbiljnijih izazova za stočarstvo ne samo u Srbiji, već i u celom regionu i brojnim evropskim državama. Važno je napomenuti da virus afričke kuge svinja nije opasan za ljude, ali neodgovorno ponašanje može doprineti njegovom širenju. „Posebno je važno da se ostaci hrane, naročito oni koji mogu poticati od zaraženog svinjskog mesa, nikada ne koriste za ishranu svinja, jer se na taj način virus može ponovo uneti na gazdinstva“, poručio je Glamočić.

Afrička kuga svinja u Južnobanatskom okrugu i ekonomske posledice

Zbog širenja afričke kuge svinja u Južnobanatskom okrugu, stočarski proizvođači suočavaju se sa ozbiljnim ekonomskim gubicima. Broj uginulih i eutanaziranih svinja ukazuje na značajan pad proizvodnog kapaciteta u pogođenim regionima. Kao rezultat, to može dovesti do poremećaja u lancu snabdevanja svinjskim mesom, kao i do povećanih troškova za nadoknadu štete i sprovođenje biosigurnosnih mera. S druge strane, nadležne službe su uspele da brzo lokalizuju žarišta, što je sprečilo dalji rast broja zaraženih životinja.

Uporedo sa tim, Ministarstvo poljoprivrede Srbije navelo je da žarišta boginja ovaca i koza, koja su detektovana u Raškoj, više nisu aktivna. Zaraženo stado je u izolaciji, 27 ovaca i jagnjadi je eutanazirano, a inkubacija bolesti traje sedam do osam dana. Ministar Glamočić naglasio je da su boginje ovaca i koza manje zarazne od afričke kuge svinja, ali se i kod njih primenjuje eutanazija radi sprečavanja širenja virusa.

Preventivne mere i značaj stočarstva za ekonomiju

Biosigurnosne mere, koje uključuju strogu kontrolu ishrane životinja i dezinfekciju prostora, ostaju najvažniji alat za suzbijanje afričke kuge svinja u Južnobanatskom okrugu i drugim pogođenim oblastima. Nadležne institucije, u saradnji sa javnim preduzećem „Vojvodinašume“ i drugim službama, intenzivno rade na informisanju proizvođača i sprovođenju kontrole. Kao rezultat, očekuje se da će ove mere doprineti stabilizaciji situacije u stočarskoj proizvodnji.

Pored toga, sektor stočarstva ima veliki uticaj na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji. Svaki poremećaj, poput afričke kuge svinja, može izazvati lančane posledice na tržište mesa i prateće industrije. Zato je očuvanje zdravlja životinja i efikasno reagovanje na epidemije od suštinskog značaja za ekonomski oporavak i dugoročnu održivost sektora.

Pročitaj još

U Trendu