Connect with us

Zdravlje

Melatonin kao pomoć kod nesanice: šta zaista treba da znate

Sve više žena koristi melatonin, ali važno je znati ograničenja i pravilnu upotrebu ovog suplementa

Published

on

Close-up of a woman getting a facial treatment with a massager and face cream in a spa setting. Kerim Eveyik

Sve više žena koristi melatonin, ali važno je znati ograničenja i pravilnu upotrebu ovog suplementa

Nesanica je čest problem koji pogađa brojne žene, naročito u stresnim periodima, tokom menopauze ili usled promena u svakodnevici. U poslednje vreme, melatonin kao suplement postaje sve popularniji izbor kod žena u Srbiji i regionu, jer ga je moguće kupiti bez recepta u apotekama. Mnogi se nadaju boljem i lakšem snu uz pomoć ovog hormona, ali postavlja se pitanje koliko je melatonin zaista efikasan, kako funkcioniše i na šta treba obratiti pažnju pre upotrebe.

Melatonin je hormon koji u telu proizvodi pinealna žlezda u mozgu i zadužen je za regulaciju ciklusa spavanja i budnosti, odnosno tzv. biološkog sata. U toku noći, kada je mrak, nivo melatonina u organizmu raste i šalje signal da je vreme za spavanje, dok se na svetlu njegova proizvodnja smanjuje i tako nas održava budnim.

Iako se u apotekama može nabaviti bez recepta, važno je znati da melatonin nije klasičan lek za uspavljivanje. On ne deluje tako što vas direktno uspava, već pomaže telu da prepozna pravo vreme za san. Zbog toga ne garantuje dubok i neprekidan san, pa bi žene koje razmišljaju o njegovoj upotrebi trebalo da budu informisane o prednostima, ali i ograničenjima ovog suplementa.

Prema rečima farmaceuta dr Ane Petrović: „Melatonin može biti koristan kod poremećaja ritma spavanja, na primer kod putovanja kroz više vremenskih zona ili kod žena koje rade noćne smene. Međutim, nije čudotvoran lek za svaku vrstu nesanice. Važno je obratiti pažnju na doziranje i konsultovati se sa lekarom, posebno ako se koriste drugi lekovi.”

Studije su pokazale da melatonin može olakšati uspavljivanje osobama koje imaju problem da zaspu, dok kod hronične nesanice ili čestih buđenja tokom noći njegova efikasnost varira. Takođe, ne postoji univerzalna doza – najčešće se koristi između 1 i 5 mg, ali individualno određivanje količine je posebno važno.

Važno je zapamtiti da melatonin nije zamena za zdrave navike spavanja. Preporučuje se izbegavanje ekrana pred spavanje, odlazak na počinak u isto vreme svake večeri i stvaranje umirujuće atmosfere u spavaćoj sobi. Ako se odlučite za melatonin, najbolje je da ga koristite povremeno i uz savet stručnjaka.

Dr Petrović naglašava: „Melatonin je u većini slučajeva bezbedan, ali osobe sa hroničnim bolestima, trudnice i dojilje treba da budu posebno oprezne. Takođe, može doći do interakcija sa pojedinim lekovima, zato je savet lekara neophodan.”

Ako nesanica potraje ili značajno utiče na kvalitet vašeg života, preporučuje se da potražite pomoć lekara radi precizne dijagnoze i pronalaženja najboljeg rešenja. Za tačnu dijagnozu i savet uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Kako olakšati upalu mišića nakon treninga: saveti za brži oporavak kod žena

Praktične tehnike i preporuke stručnjaka koje pomažu ženama da lakše prebrode bolove i nastave sa fizičkom aktivnošću

Published

on

Praktične tehnike i preporuke stručnjaka koje pomažu ženama da lakše prebrode bolove i nastave sa fizičkom aktivnošću

Neprijatna ukočenost i bol u mišićima posle treninga česta su pojava kod mnogih žena, posebno kada u rutinu uvodite nove vežbe ili pojačavate intenzitet. Ova odložena mišićna bol (DOMS) obično se javlja između 12 i 48 sati nakon fizičke aktivnosti i znak je da se vaši mišići prilagođavaju i jačaju, a ne da ste pretrpeli povredu. Upala mišića zapravo nastaje kada telo prilagođava mišićna vlakna novom opterećenju, što je posebno često kod žena koje menjaju trening rutinu ili se vraćaju vežbanju posle duže pauze. Simptomi upale uključuju bol, zategnutost i otežano kretanje, ali u najvećem broju slučajeva nestaju sami u roku od nekoliko dana.

Prvi korak u olakšavanju ovih simptoma jeste nastavak lagane fizičke aktivnosti. Umesto da potpuno mirujete, preporučuju se šetnje, vožnja bicikla ili blago istezanje, kako biste poboljšali cirkulaciju i ubrzali oporavak mišića. Lagano istezanje, bez forsiranja i bola, dodatno pomaže mišićima da povrate fleksibilnost. Toplota je još jedan saveznik – topli tuš, obloga ili blaga masaža mogu opustiti mišiće i smanjiti osećaj zategnutosti. Ne zaboravite na dovoljan unos vode i proteina, jer su oni ključni za regeneraciju mišića – obroci bogati proteinima nakon treninga nikako ne bi trebalo da se preskaču.

Kako biste sprečili ponovnu učestalu upalu mišića i sačuvali kontinuitet treninga, savetuje se postepeno povećavanje intenziteta vežbi. Novi pokreti, poput čučnjeva, uvodite pažljivo, uz pravilnu tehniku i dovoljno vremena za odmor kako bi se telo adaptiralo i tako smanjila učestalost i intenzitet upala. Redovan trening pomaže organizmu da razvije otpornost na ovakve bolove.

Specijalista fizikalne medicine, dr Snežana Paunović, ističe: „Upala mišića je normalna reakcija organizma na pojačano naprezanje. Najvažnije je da žene slušaju svoje telo, izbegavaju nagle promene i obrate pažnju na signale koje im mišići šalju.“

Ukoliko bol traje duže od pet dana ili se pogoršava, obavezno se obratite lekaru radi precizne dijagnoze i saveta. Pravilna briga o telu i postepeno povećavanje opterećenja omogućiće vam bezbedan i zdrav povratak omiljenim aktivnostima.

Pročitaj još

Zdravlje

ARFID: poremećaj ishrane koji sve češće pogađa žene

Sve više žena suočava se sa ARFID-om, poremećajem koji nije vezan za težinu, već za svakodnevni život i mentalno zdravlje

Published

on

Sve više žena suočava se sa ARFID-om, poremećajem koji nije vezan za težinu, već za svakodnevni život i mentalno zdravlje

U poslednjih nekoliko godina, dijagnoza izbegavajućeg/restriktivnog poremećaja unosa hrane (ARFID) beleži rast od čak 305 odsto. Iako je ARFID najpre bio prepoznat kod dece, sve više odraslih žena prepoznaje kod sebe simptome ovog poremećaja. Ono što ARFID razlikuje od drugih poremećaja ishrane jeste činjenica da nije povezan sa željom za mršavljenjem ili slikom o telu. Umesto toga, osobe koje imaju ARFID često osećaju snažan stres, strah ili nelagodnost zbog ukusa, teksture ili izgleda određene hrane.

Jedna od njih je Cassidy Arvidson, koja je godinama izbegavala hranu koja joj nije delovala sigurno, pa je često preskakala druženja ili jela unapred. Iako su je okolina i porodica doživljavali kao izbirljivu, tek sa 25 godina je saznala da zapravo ima ARFID, a dijagnozu je dobila tek tada. Pre toga nije ni znala da ovakav poremećaj postoji.

Razlika između obične izbirljivosti i ARFID-a je u posledicama. Dok je izbirljivost često prolazna faza, ARFID može dovesti do značajnog gubitka težine, nedostatka hranljivih materija i socijalnog povlačenja. Psihološkinja Angela Derrick objašnjava: „Dugo nismo imali naziv za ovakvo stanje. Ljudi su često slušali da su preosetljivi ili da bi trebalo samo da ‘pojedu to što im je ponuđeno’. Sada znamo da je u pitanju ozbiljan poremećaj koji zahteva razumevanje i podršku.”

Ovaj poremećaj značajno utiče na svakodnevno funkcionisanje, narušava zdravlje i može imati i fizičke i emocionalne posledice. Žene najčešće simptome prepoznaju tek u odraslom dobu, kada problemi postanu izraženiji. Ako izbegavate određenu hranu zbog neprijatnosti, straha ili nelagodnosti, važno je da znate da niste same.

Psihijatrica Christina Ni naglašava: „ARFID nije hir, već realan problem mentalnog zdravlja. Potrebno je stručnu pomoć tražiti što ranije, kako bi posledice po zdravlje bile što blaže.” Stručnjaci preporučuju kombinaciju psihoterapije i podrške porodice i prijatelja. Takođe, savetuje se vođenje dnevnika ishrane, praćenje obrazaca izbegavanja hrane i razgovor sa lekarom ukoliko sumnjate na ARFID. Pravovremeno prepoznavanje i podrška mogu značajno poboljšati kvalitet života. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Rana terapija i podrška: ključ uspeha u borbi žena protiv depresije

Pravovremeno prepoznavanje simptoma i podrška porodice presudni su za oporavak žena koje se suočavaju sa depresijom

Published

on

Pravovremeno prepoznavanje simptoma i podrška porodice presudni su za oporavak žena koje se suočavaju sa depresijom

U Srbiji sve više žena prolazi kroz izazove koje donosi depresija, ozbiljno zdravstveno stanje koje pogađa više od 250.000 građana. Tokom Nacionalnog meseca mentalnog zdravlja, koji se svake godine obeležava u junu, stručnjaci naglašavaju važnost brzog prepoznavanja simptoma i traženja pomoći na vreme. Depresija se ne može svesti na prolaznu tugu ili običan umor – ona značajno utiče na svakodnevni život, međuljudske odnose i radnu sposobnost. Nažalost, stigma i nerazumevanje okoline često ženama otežavaju da otvoreno potraže podršku, zbog čega su razumevanje i pomoć porodice i šire zajednice ključni za oporavak.

Simptomi depresije kod žena mogu uključivati gubitak interesovanja za omiljene aktivnosti, osećaj bezvrednosti, smanjenu energiju, promene u apetitu i snu, kao i pojačanu razdražljivost ili povlačenje iz društva. Ovaj poremećaj može se javiti u bilo kom životnom periodu – tokom trudnoće, nakon porođaja ili u menopauzi. Dobra vest je da je uz pravovremenu i odgovarajuću terapiju, kao i istinsku podršku okoline, oporavak moguć za veliki broj žena. Udruženje psihijatara Srbije pokrenulo je kampanju „Pomoć je tu, odmah pored tebe – Zajedno u borbi protiv depresije“, uz podršku udruženja „Herc“ i „Videa“, kako bi ohrabrili žene da otvoreno govore o svojim teškoćama i potraže stručnu pomoć bez odlaganja.

Porodica ima posebno važnu ulogu u procesu lečenja, što potvrđuje i dr Marija Jovanović, psihijatar: „Podrška porodice je često presudna za oporavak žene sa depresijom. Kada okolina pokaže razumevanje, osoba se lakše otvara i prihvata pomoć. Važno je ne umanjivati tuđa osećanja ili govoriti da je sve stvar volje. Depresija je bolest koja se leči, a pravovremena reakcija donosi najbolje rezultate.“ Uprkos tome, mnoge žene se i dalje suočavaju sa osećajem srama ili strahom od nerazumevanja. Ohrabruje činjenica da je razgovor o mentalnom zdravlju u Srbiji sve otvoreniji i da se predrasude postepeno razbijaju. Niko ne treba da ostane sam sa svojim problemom – pomoć je dostupna.

Ako prepoznajete simptome depresije kod sebe, važno je da o tome razgovarate sa bliskim osobama ili se obratite svom izabranom lekaru. Psiholozi i psihijatri u domovima zdravlja i udruženja za mentalno zdravlje nude besplatnu podršku i savetovanje. Najvažniji korak je da ne odlažete traženje pomoći, jer rana intervencija značajno ubrzava oporavak. Depresija je izlečiva bolest, a uz odgovarajuću terapiju i podršku moguće je vratiti kvalitet života. Za preciznu dijagnozu i savet, obratite se svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu