Connect with us

Domaće

Beogradska berza prikupila 3,8 miliona evra kroz petu emisiju akcija

Kapital Beogradske berze povećan na 719,9 miliona dinara, država pojačala vlasničku dominaciju nakon upisa 14.876 novih akcija

Objavljeno pre

,

Beogradska berza prikupila 3,8 miliona evra kroz petu emisiju akcija – peta emisija akcija Foto Izvor: Pixabay / pictavio

Kapital Beogradske berze povećan na 719,9 miliona dinara, država pojačala vlasničku dominaciju nakon upisa 14.876 novih akcija

Beogradska berza a.d. sprovela je petu emisiju akcija, čime je kroz dokapitalizaciju prikupila 3,8 miliona evra. Ova emisija podrazumevala je upis 14.876 novih akcija po nominalnoj vrednosti od 30.200 dinara, što je ukupno više od 449 miliona dinara dodatnog kapitala. Upis pete emisije akcija registrovan je 24. jula 2026. godine u Centralnom registru, depou i kliringu hartija od vrednosti (CRHoV), a ukupan kapital berze sada iznosi 719.907.600 dinara, odnosno 23.838 akcija.

Struktura akcionara i vlasničko učešće države

Nova emisija sprovedena je bez obaveze objavljivanja prospekta, u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala. Prethodno je Republika Srbija bila jedini kupac četvrte emisije akcija, kada je povećala svoj vlasnički udeo sa 51,71% na 77,58%. Budući da je i peta emisija registrovana po istom osnovu, vrlo je verovatno da država ponovo ima ključnu ulogu kao kupac. Uporedo sa tim, pojedini manjinski akcionari nisu u potpunosti pratili dokapitalizaciju, što je dovelo do daljeg smanjenja njihovog procentualnog udela u ukupnom kapitalu berze. Kao rezultat, Atinska berza (Athens Exchange Group) je nakon četvrte emisije smanjila svoj udeo sa 10,2% na približno 4,75%, dok su procenti ostalih akcionara takođe opali.

Istorijat dokapitalizacije i značaj emisija akcija

Istorija dokapitalizacije Beogradske berze obuhvata pet emisija akcija. Prve dve emisije iz perioda 1989–1990. realizovane su prilikom osnivanja društva, sa ukupno 416 akcija po nominali od 102.000 dinara. Treća emisija iz 2008. godine sprovedena je kao „splitovanje“ akcija, povećavši broj sa 416 na 4.160 i promenivši nominalu na 30.200 dinara. Četvrta emisija, odlučena krajem 2023. godine, donela je upis 4.802 nove akcije, kada je država postala dominantni akcionar sa preko 77% udela. Peta emisija iz jula 2026. godine povećala je kapital na aktuelnih 719.907.600 dinara, što ukazuje na kontinuirano jačanje kapitalne osnove berze.

Implikacije za tržište kapitala i manjinske akcionare

Osim toga, povećanje kapitala kroz petu emisiju omogućava Beogradskoj berzi da obezbedi sredstva za dalji razvoj i tehnološku modernizaciju. Struktura akcionara biće poznata nakon vanredne sednice Skupštine, koja je zakazana dan nakon upisa akcija. U međuvremenu, dominacija države u vlasničkoj strukturi postavlja nova pitanja o ulozi manjinskih akcionara i budućim pravcima razvoja berze. S obzirom na tok prethodnih dokapitalizacija, može se očekivati nastavak trenda smanjenja udela privatnih i institucionalnih investitora, dok država jača svoj uticaj u upravljanju tržištem kapitala. Na ovaj način, peta emisija akcija Beogradske berze predstavlja važan korak u procesu konsolidacije vlasničke strukture i daljem jačanju njene finansijske stabilnosti.

Pročitaj još

Domaće

Evrozona: 70% kompanija koristi veštačku inteligenciju, produktivnost još bez značajnijeg rasta

Prema istraživanju Evropske centralne banke, AI koriste uglavnom IT i R&D sektori, ali efekti na efikasnost i prihode ostaju ograničeni

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evrozona: 70% kompanija koristi veštačku inteligenciju, produktivnost još bez značajnijeg rasta – veštačka inteligencija Evrozona

Prema istraživanju Evropske centralne banke, AI koriste uglavnom IT i R&D sektori, ali efekti na efikasnost i prihode ostaju ograničeni

Evropska centralna banka objavila je izveštaj koji pokazuje da oko 70% kompanija u Evrozoni koristi veštačku inteligenciju u poslovanju. Međutim, samo 7% tih firmi ocenjuje da je veštačka inteligencija značajno uključena u njihove poslovne procese, navodi ECB na svojoj veb stranici. Najaktivniji su sektori informacionih tehnologija i istraživanja i razvoja, dok građevinarstvo zaostaje po stepenu primene.

Najčešći motivi i prepreke uvođenja veštačke inteligencije

Glavni razlog koji kompanije navode za uvođenje veštačke inteligencije jeste unapređenje poslovnih procesa. Osim toga, AI se koristi za smanjenje troškova rada, podršku inovacijama i razvoj novih proizvoda i usluga. Ipak, najveća prepreka za šire korišćenje AI je nedostatak stručnog kadra, koji bi mogao da prenese znanje i iskustvo upotrebe ove tehnologije. Kao rezultat, firme ističu i izazove u vezi sa zaštitom podataka, etičkim dilemama i teškoćama integracije novih AI sistema sa postojećim informacionim okruženjem. Male kompanije češće navode da ne vide jasnu korist od uvođenja veštačke inteligencije ili da nemaju dovoljno informacija o njenoj primeni.

Veštačka inteligencija u Evrozoni: razlike među sektorima i zemljama

ECB ističe da primena veštačke inteligencije varira između država Evrozone. Najveću stopu usvajanja beleže Holandija, Finska i Austrija, gde više od 80% firmi koristi AI. S druge strane, u Italiji i Irskoj manje od 65% kompanija primenjuje ove tehnologije. U sektorima informacionih tehnologija i istraživanja i razvoja, čak i manje intenzivna upotreba veštačke inteligencije donosi veću produktivnost. Za razliku od toga, većina preduzeća u drugim sektorima još ne beleži rast produktivnosti kao direktan rezultat primene AI.

Efekti na zaposlenost i budući razvoj veštačke inteligencije

Istraživanje pokazuje da kompanije koje koriste veštačku inteligenciju u većem obimu očekuju brži rast prihoda i veća ulaganja u osnovna sredstva. Međutim, nema dokaza da primena AI automatski dovodi do smanjenja broja zaposlenih. Naprotiv, firme koje uvode veštačku inteligenciju češće predviđaju povećanje zaposlenosti. Prema zaključku Evropske centralne banke, za širu i efikasniju primenu AI u Evrozoni biće ključna ulaganja u obrazovanje i razvoj veština zaposlenih. Takođe, potrebni su unapređenja digitalne infrastrukture, bolji pristup finansiranju i jasnije informisanje kompanija o mogućnostima i izazovima koje donosi veštačka inteligencija.

Pročitaj još

Domaće

Ominimo postao prvi srpski jednorog sa vrednošću od 1,6 milijardi dolara

Startap iz Srbije privukao investiciju EBRD-a, posluje profitabilno i ima milion korisnika na četiri tržišta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ominimo postao prvi srpski jednorog sa vrednošću od 1,6 milijardi dolara – Ominimo jednorog

Startap iz Srbije privukao investiciju EBRD-a, posluje profitabilno i ima milion korisnika na četiri tržišta

Ominimo, insurtech startap iz Srbije, postao je prvi srpski jednorog sa procenjenom vrednošću od 1,6 milijardi dolara. Ovaj rezultat postignut je nakon investicione runde Serije B, u kojoj je učestvovao i investicioni ogranak Evropske banke za obnovu i razvoj. Kompanija razvija digitalna rešenja za osiguravajuću industriju, a fokusira se na primenu veštačke inteligencije u proceni rizika i određivanju cena polisa.

Ominimo jednorog i inovacije u osiguranju

Ominimo su 2024. godine osnovali Dušan Komar i Laslo Horvat iz Srbije, kao i Denis Vajnbender iz Nemačke. Većina osnivača ima iskustvo u Mekinsiju, gde su razvijali digitalne proizvode za evropske osiguravače. Uvideli su da tradicionalne osiguravajuće kuće imaju visoke troškove i zastarele IT sisteme, što dovodi do visokih cena osiguranja za niskorizične vozače. Kao rezultat, osmislili su model kojim se polise određuju prema individualnim profilima rizika klijenata. Kompanija koristi veštačku inteligenciju, analizu podataka i matematičke modele da optimizuje procenu rizika, prvenstveno u oblasti auto-osiguranja, a sarađuje sa osiguravajućim društvima širom Evrope.

Finansijski rezultati i ekspanzija na nova tržišta

Ominimo trenutno posluje u četiri evropske države i planira širenje na još šest tržišta Evropske unije, kao i ulazak na tržište Sjedinjenih Američkih Država tokom sledeće godine. Kompanija zapošljava više od 100 ljudi, uglavnom softverskih inženjera i stručnjaka za nauku o podacima, sa timovima u Novom Sadu i Beogradu. Ima gotovo milion korisnika i ostvaruje godišnji obim poslovanja od preko 350 miliona dolara. Posluje profitabilno od osnivanja, što je retkost među startapima koji koriste rizični kapital.

Izjave rukovodstva i značaj za srpski ekosistem

Izvršni direktor Dušan Komar istakao je značaj ovog uspeha za domaći tehnološki sektor: „Ovo je važna prekretnica ne samo za Ominimo već i za čitav srpski startap ekosistem. Prvi jednorog iz jedne zemlje menja način na koji globalni investitori posmatraju to tržište.“ Osim toga, ulazak EBRD-a kao investitora dodatno potvrđuje poverenje međunarodnih finansijskih institucija u inovacije iz Srbije.

Širi kontekst i uticaj na industriju osiguranja

Ominimo jednorog signalizuje promene u načinu kako se tehnologija koristi u osiguranju širom Evrope. Korišćenje veštačke inteligencije i digitalnih modela omogućava preciznije određivanje rizika i može dovesti do nižih premija za krajnje korisnike. S druge strane, uspeh Ominima pokazuje da i kompanije iz Srbije mogu privući pažnju međunarodnog kapitala i konkurisati na globalnom tržištu inovacija.

Pročitaj još

Domaće

Srpske kompanije plaćaju 140 miliona evra zbog CBAM takse Evropske unije

CBAM obaveze pogađaju oko 1.000 izvoznika iz Srbije, najviše iz energetike, metala i cementa, uz procenjeni rast troškova do 161 milion evra do 2029.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpske kompanije plaćaju 140 miliona evra zbog CBAM takse Evropske unije – CBAM taksa Evropske unije

CBAM obaveze pogađaju oko 1.000 izvoznika iz Srbije, najviše iz energetike, metala i cementa, uz procenjeni rast troškova do 161 milion evra do 2029.

CBAM taksa Evropske unije pogađa oko 1.000 kompanija iz Srbije koje izvoze na tržište EU, a ukupni efekat ove regulative procenjuje se na približno 140 miliona evra u 2026. godini. Prema analizi Ministarstva finansija, najveći uticaj CBAM mehanizma beleži se u sektorima električne energije, gvožđa i čelika, kao i u industriji cementa. Uvođenje CBAM obaveza znači da srpske firme sada moraju platiti dodatne takse na emisije CO2 ugrađene u svoje proizvode, što direktno utiče na njihovu konkurentnost.

CBAM taksa Evropske unije i njen uticaj na izvoz

CBAM taksa Evropske unije može predstavljati više od 50 odsto vrednosti proizvoda za pojedine izvoznike iz Srbije. Osim toga, očekuje se da ukupni trošak poraste do 161 milion evra do 2029. godine. U alternativnom scenariju, uz puno priznavanje domaće cene ugljenika, efekat bi mogao biti između 127 i 148 miliona evra godišnje. Radman Šelmić, savetnik predsednika Privredne komore Srbije za zelenu i cirkularnu ekonomiju, ističe da količina ugrađenih emisija postaje ključni faktor konkurentnosti proizvoda iz ovih sektora. „Emisije CO2 više nisu samo ekološka, već i monetarna kategorija, jer će uvoznici to plaćati“, navodi Šelmić. Kao rezultat, deo kompanija iz EU mogao bi tražiti alternativna rešenja i promeniti dobavljačke lance.

Sposobnost prilagođavanja i podrška domaćim kompanijama

Prema podacima Ministarstva finansija, direktni efekat CBAM takse u 2026. iznosi oko 0,16 odsto BDP-a Srbije. Međutim, analiza upozorava da šire makroekonomske posledice, poput mogućeg pada izvoza, investicija ili relokacije proizvodnje, mogu biti značajnije. Da bi domaće kompanije smanjile izloženost, Privredna komora Srbije pokreće besplatni savetodavni program podrške dekarbonizaciji. Odabrana mala i srednja preduzeća iz prerađivačkog sektora dobiće stručnu podršku, a deo njih i bespovratnu finansijsku pomoć, pod uslovom da investiraju isti iznos iz sopstvenih sredstava. Prijave za ovaj program otvorene su do kraja jula, a broj mesta je ograničen.

CBAM taksa Evropske unije kao izazov i prilika za investitore

Kao rezultat novih ekoloških standarda, strani investitori sve više uvažavaju mogućnost brzog prelaska na obnovljive izvore energije, korišćenje industrijskog otpada i razvoj cirkularne ekonomije. Kompanije iz EU koje posluju u Srbiji često imaju naprednije tehnologije, što im olakšava prilagođavanje CBAM regulativi. Dugoročno, usklađivanje sa evropskim propisima može doprineti očuvanju konkurentnosti srpskih firmi i olakšati zadržavanje mesta u dobavljačkim lancima EU. Takođe, identifikacija izvora emisija i unapređenje energetske efikasnosti pomažu kompanijama da umanje buduće troškove, ali i da iskoriste priliku za ostvarivanje ušteda i dodatnu vrednost proizvoda.

Pročitaj još

U Trendu