Connect with us

Srbija

Ognjena Marija obeležava se u četvrtak: običaji, zabrane i značenje praznika

Praznik Ognjena Marija donosi posebna narodna verovanja i zabrane, a u srpskoj tradiciji ima važno mesto među letnjim svetiteljima.

Objavljeno pre

,

Ognjena Marija obeležava se u četvrtak: običaji, zabrane i značenje praznika – Ognjena Marija običaji Foto Izvor: Pixabay.com

Praznik Ognjena Marija donosi posebna narodna verovanja i zabrane, a u srpskoj tradiciji ima važno mesto među letnjim svetiteljima.

Praznik Ognjena Marija obeležava se u četvrtak, 30. jula, kao dan Svete velikomučenice Marine, koja je poznata po narodnim običajima i posebnim zabranama. Prema predanju, na Ognjenu Mariju ne sme se ni konac u iglu udenuti, a veruje se da rad na ovaj dan može izazvati nezadovoljstvo svetiteljke.

Osim toga, mnogi izbegavaju sve poslove u domaćinstvu i polju tokom ovog praznika, kako bi izbegli njen gnev. Ognjena Marija zauzima značajno mesto među letnjim praznicima Srpske pravoslavne crkve, iako njen dan nije crvenim slovima u crkvenom kalendaru. Ipak, tradicija joj dodeljuje ulogu zaštitnice seljaka, polja, njiva, trudnica i samrtnika.

Ognjena Marija u narodnoj tradiciji i ikonografiji

Najčešće je predstavljena na ikonama sa krstom i palmom, simbolima mučeništva, dok je zmaj pod njenim nogama. Nekada je okružena i kućama u plamenu, što dodatno naglašava njenu vezu sa vatrom. Prema predanju, Ognjena Marija kažnjava ognjem one koji se ne pridržavaju običaja, zbog čega je kod vernika prisutno strahopoštovanje.

Praznik Ognjena Marija slavi se usred leta i ubraja se među “ognjevite” svetitelje, zajedno sa Svetim Ilijom i Blagom Marijom. Takođe, veruje se da rad na njen dan može izazvati nesreću, požar ili grom, posebno ako se prekrše zabrane.

Život i mučeništvo svete Marine

Sveta velikomučenica Marina rođena je u Antiohiji, u porodici mnogobožačkog sveštenika. Krstila se u 12. godini, što je izazvalo nezadovoljstvo njenog oca koji ju je predao na pokoru. Ipak, Marina nije odustala od svoje vere. Zbog odanosti Hristu bila je izložena mnogim mukama, uključujući davljenje i spaljivanje, ali je ostala nepokolebljiva. Na kraju je pogubljena odsecanjem glave, a njene mošti postale su čudotvorne.

Prema predanju, nakon njene smrti oko 15.000 ljudi prešlo je u hrišćanstvo. Deo moštiju nalazi se u manastiru Vatoped na Atosu, dok su drugi delovi sačuvani u Albaniji, iznad Ohridskog jezera.

Običaji i verovanja za Ognjenu Mariju

Za Ognjenu Mariju vezuju se brojni običaji. Pored toga što se ne radi u kući i na polju, veruje se da se onima koji prekrše zabrane može desiti nesreća, kao što je požar na žitu, sijenu ili domu. Ako se čuje grmljavina na ovaj dan, narod veruje da to može nagovestiti sušnu godinu ili probleme sa zdravljem i imanjem.

Takođe, mnoge porodice slave Ognjenu Mariju kao krsnu slavu. Vernici se često zavetuju ovoj svetiteljki radi zaštite od nesreće i letnjih oluja. U narodnoj svesti ona ima moć da štiti, ali i da opominje.

Ognjena Marija u hrišćanskom svetu

Ognjena Marija poštuje se ne samo u pravoslavnoj, već i u katoličkoj i anglikanskoj crkvi. U zapadnoj tradiciji poznata je kao Sveta Margareta Antiohijska, a njen kult je bio naročito izražen tokom epidemija kuge. Posvećeno joj je više od 250 hramova u Engleskoj, uključujući i Vestminstersku opatiju.

Na kraju, proslava Ognjene Marije donosi duboko ukorenjena narodna verovanja i običaje. Praznik upozorava na poštovanje tradicije, ali i na važnost zaštite doma i porodice u periodu letnjih oluja.

Pročitaj još

Srbija

Boban Đurović najčlan NALED-a: Kako reforme u Vrnjačkoj Banji menjaju Srbiju

Predsednik opštine Vrnjačka Banja dobio je priznanje NALED-a za doprinos reformama i modernizaciji poslovnog ambijenta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Boban Đurović najčlan NALED-a: Kako reforme u Vrnjačkoj Banji menjaju Srbiju

Predsednik opštine Vrnjačka Banja dobio je priznanje NALED-a za doprinos reformama i modernizaciji poslovnog ambijenta

Boban Đurović, predsednik opštine Vrnjačka Banja, izabran je za najčlana NALED-a za 2026. godinu. Ovo prestižno priznanje dodeljeno mu je zbog ključnog doprinosa reformama i unapređenju rada lokalnih samouprava, što potvrđuje važnost reformi u Vrnjačkoj Banji za širu zajednicu. Priznanje je uručeno na svečanoj ceremoniji, a odluku su doneli zaposleni i članovi ove organizacije.

Đurović je član NALED-a od 2018. godine, najpre kao deo nadzornih, a zatim i upravnih tela. Tokom tog perioda aktivno je učestvovao u gotovo svim reformskim procesima u Srbiji, posebno u oblastima modernizacije poslovnog ambijenta i unapređenja rada lokalne samouprave. Prema njegovim rečima, svaki projekat u Vrnjačkoj Banji realizovan je do kraja, što je omogućilo razvoj turizma i privrede u ovom mestu.

Reforme u Vrnjačkoj Banji donose konkretne promene

Jedan od ključnih doprinosa Bobana Đurovića jesu upravo reforme u Vrnjačkoj Banji, koje su često bile pionirske na nacionalnom nivou. Opština je među prvima uvodila elektronsko izdavanje građevinskih dozvola, uvođenje eUprave i unapređenje transparentnosti rada. Zbog toga su reforme u Vrnjačkoj Banji postale uzor i za druge lokalne samouprave u Srbiji.

Đurović ističe da je Vrnjačka Banja postala nacionalni turistički proizvod, sa značajnim investicijama u hotele, velnes i spa-centre, kao i u izgradnju novih atrakcija. „Nijedan projekat započet u Banji nije ostao nezavršen“, naglašava on. Pored toga, turistička sezona traje tokom cele godine, a cilj opštine je da broj noćenja sa sadašnjih 1.200.000 poveća na oko 2.000.000.

Veliki razvojni projekti i podrška zajednici

U planu je i nekoliko značajnih projekata koji bi dodatno unapredili turističku ponudu i poslovni ambijent. Među njima se izdvaja projekat “Od reke do vrha”, koji obuhvata uređenje prostora od Zapadne Morave do auto-puta, izgradnju dokova, umetničke arene, kao i izmestanje dela manifestacija iz centra Banje. Takođe, u planu je i izgradnja gondole koja bi povezala centar Vrnjačke Banje sa planinom Goč. Prema rečima Đurovića, gondola bi bila duga 7,1 kilometar, sa kabinama od 12 sedišta, i prolazila bi kroz najšumovitije delove Goča.

Još jedan važan projekat je Park cveća na prostoru gde se danas održava Lav Fest. Reč je o interaktivnom prostoru na dva hektara, po uzoru na slične projekte u svetu, koji bi dodatno obogatio ponudu mesta.

Socijalna podrška i ulaganje u lokalnu zajednicu

Osim razvoja infrastrukture i turizma, Vrnjačka Banja i dalje ulaže u socijalne programe i podršku građanima. Budžet opštine danas iznosi oko 2,7 milijardi dinara, što je gotovo pet puta više nego 2012. godine. Zbog toga su povećana izdvajanja za socijalne i razvojne programe, uključujući pomoć za svako rođeno dete, besplatne užine i prevoz za treće dete u porodici, kao i podršku za ekskurzije i socijalno ugrožene kategorije.

Posebna pažnja posvećena je i deci sa smetnjama u razvoju, za koju su obezbeđeni lični asistenti i dodatna podrška. Svi ovi koraci jasno pokazuju kako reforme u Vrnjačkoj Banji donose konkretne promene ne samo za lokalnu zajednicu, već i kao primer za druge sredine u Srbiji.

Pročitaj još

Srbija

Dečji sajam u Beogradu: Dva dana igre, radionica i humanitarni bazar

Savski park 19. i 20. septembra postaje mesto okupljanja dece, roditelja i više od 60 izlagača

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dečji sajam u Beogradu: Dva dana igre, radionica i humanitarni bazar

Savski park 19. i 20. septembra postaje mesto okupljanja dece, roditelja i više od 60 izlagača

Najmlađe i njihove roditelje ovog septembra očekuje 42. Dečji sajam u Beogradu, koji se održava 19. i 20. septembra u Savskom parku na Beogradu na vodi. Sajam traje oba dana od 10 do 19 časova, dok je program na velikoj bini planiran od 11 do 19 sati, prema saopštenju organizatora. Ove godine, posetioce očekuje besplatan ulaz i bogat sadržaj namenjen deci različitih uzrasta.

Program Dečjeg sajma u Beogradu

Tokom dva sajamska dana, Savski park će biti ispunjen raznovrsnim događajima. Na sceni će nastupati dečji horovi, baletske i folklorne grupe, a program će upotpuniti animatori i omiljeni dečji junaci. Osim toga, mališani će moći da uživaju u predstavama, učestvuju u radionicama, igraju se i takmiče u zanimljivim disciplinama.

Više od 60 izlagača predstaviće proizvode, igre i aktivnosti prilagođene deci i roditeljima. Ideja organizatora je da deca ne budu samo publika, već da se aktivno uključe u program, isprobaju nove veštine, steknu nova znanja i, u nekim slučajevima, osvoje nagrade. Takođe, roditelji će moći da se informišu o novitetima vezanim za dečji razvoj, edukaciju i slobodno vreme.

Humanitarni aspekt i podrška porodicama

Ovogodišnji Dečji sajam u Beogradu ima i poseban humanitarni segment. Organizovan je bazar za HISBAS Centar, koji pruža podršku deci sa razvojnim, neurološkim i motoričkim izazovima, kao i njihovim porodicama. Na taj način, posetioci sajma mogu da doprinesu zajednici pružajući podršku ovom centru dok uživaju u zabavi i druženju.

Pored toga, izložbeni prostor sajma biće prilika za upoznavanje sa različitim organizacijama i inicijativama koje rade sa decom i za decu. Učesnici i izlagači će se potruditi da svi posetioci pronađu program ili aktivnost po svojoj meri.

Praktične informacije za posetioce

Ulaz na Dečji sajam u Beogradu je besplatan za sve posetioce. Program traje oba dana, 19. i 20. septembra, od 10 do 19 časova u Savskom parku na Beogradu na vodi. Organizatori pozivaju roditelje da zajedno sa decom provedu kvalitetno vreme, nauče nešto novo i podrže humanitarnu akciju. Sajam je namenjen porodicama sa decom različitih uzrasta, a raznovrstan sadržaj garantuje zanimljiv vikend prepun igre, kreativnosti i druženja.

Pročitaj još

Srbija

Promena vremena u Srbiji: Temperature od 17 do 38 stepeni u istom danu

Sever i zapad Srbije zahvatili su jesenji uslovi i kiša, dok je jug zadržao tropske vrućine i jak vetar.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Promena vremena u Srbiji: Temperature od 17 do 38 stepeni u istom danu

Sever i zapad Srbije zahvatili su jesenji uslovi i kiša, dok je jug zadržao tropske vrućine i jak vetar.

Nagli prodor hladnog fronta i temperaturna razlika obeležili su današnje vreme u Srbiji. U pojedinim delovima zemlje zabeleženo je čak više od 20 stepeni razlike u samo nekoliko desetina kilometara, što je retka pojava i za klimatske prilike ovog regiona. Prema saopštenju, u Vojvodini je danas izmereno jesenjih 17 stepeni, dok u Kruševcu i Ćupriji temperatura dostiže 38 stepeni. Ova promena vremena u Srbiji izazvala je veliko interesovanje među građanima, ali i stručnjacima.

Na severu i zapadu zemlje, crni oblaci stigli su sa zapada regiona, donoseći kišu, pljuskove sa grmljavinom i jak severozapadni vetar. Zbog toga su temperature u Vojvodini i delovima Mačve i Podrinja znatno niže nego u ostatku Srbije. Tako je u Subotici i Novom Sadu izmereno samo 2 stepena, dok je Beograd danas imao 8 stepeni. U Nišu i Čačku temperature su se kretale oko 4 stepena, a u Leskovcu je izmereno svega 1 stepen.

Promena vremena u Srbiji podelila zemlju na dva klimatska područja

U isto vreme, južni, centralni i istočni delovi zemlje ostali su pod uticajem tople vazdušne mase i pojačanog južnog vetra. U tim krajevima temperature su prelazile 35 stepeni, pa su građani u Kruševcu i Ćupriji zabeležili čak 38 stepeni. Ovakva nagla promena nije uobičajena za ovo doba godine, što dodatno naglašava ozbiljnost situacije.

Zbog izraženog hladnog fronta, došlo je do značajnog pada temperature na malom rastojanju. Dok su neki uživali u pravim jesenjim uslovima, drugi su se još borili sa poslednjim tropskim talasom u Srbiji. Promena vremena u Srbiji posebno je pogodila one koji su se zatekli na putu, jer su se u kratkom roku susretali sa potpuno različitim vremenskim uslovima.

Dalji razvoj situacije i prognoza

Hladni front očekuje se da će do kraja dana i tokom večeri preći i preko centralne Srbije. Tako će i jug i istok zemlje biti zahvaćeni kišom, pljuskovima sa grmljavinom i jakim severozapadnim vetrom. Prognoza navodi da će se temperature postepeno izjednačavati, ali i dalje ostaje mogućnost kratkotrajnih lokalnih nepogoda.

U Beogradu je zabeleženo prijatnijih 30 stepeni, uz pojačan vetar i najavu prolaznih padavina. Ipak, građani su spremni na nove promene, jer je i narednih dana moguće dalje zahlađenje. Ovakvi ekstremi podsećaju na sve izraženije klimatske promene koje iz godine u godinu postaju sve vidljivije i u našim krajevima.

Pročitaj još

U Trendu