Connect with us

Svet

Administracija Trampa uvodi nove carine zbog prisilnog rada

Carine do 12,5% na uvoz iz 60 zemalja stupaju na snagu ovog petka

Objavljeno pre

,

Administracija Trampa uvodi nove carine zbog prisilnog rada Foto Izvor: Pexels / Markus Winkler

Carine do 12,5% na uvoz iz 60 zemalja stupaju na snagu ovog petka

Uvođenje novih carina

Administracija predsednika Trampa najavila je uvođenje carina do 12,5% na uvozne proizvode iz 60 zemalja, koje se optužuju za nedovoljne mere protiv prisilnog rada. Ove mere stupaju na snagu već ovog petka. Vijetnam i Kina su među zemljama koje će se suočiti sa najvišom stopom od 12,5%, dok će 17 zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu i Meksiko, imati nešto niže stope od 10% zbog postojećih zabrana prisilnog rada. Dodatne tarife će se primeniti i na pet drugih trgovinskih partnera, uključujući Evropsku uniju, kako bi se dostigla ukupna povlašćena tarifna stopa od 10% ili 12,5%.

Odgovor na globalni problem

Viši zvaničnik administracije opisao je ovu akciju kao ‘najobuhvatniju međunarodnu akciju o pravima radnika ikada preduzetu’. Tarife su uvedene ne samo zbog ljudskih prava, već i zbog ‘nepravedne prednosti’ koje imaju zemlje koje ne sprovode zabrane prisilnog rada. Ova mera ima za cilj da podstakne trgovinske partnere da usvoje i efikasno sprovode zabrane uvoza koje postoje u SAD.

Pročitaj još

Svet

Neočekivani simptom i neobičan pregled otkrili rak jajnika u četvrtoj fazi

Kate Ping je dijagnostikovan rak jajnika nakon što je CT sken otkrio bolest u poodmakloj fazi.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Neočekivani simptom i neobičan pregled otkrili rak jajnika u četvrtoj fazi – dijagnoza raka jajnika

Kate Ping je dijagnostikovan rak jajnika nakon što je CT sken otkrio bolest u poodmakloj fazi.

Kate Ping, 69-godišnja žena koja je vodila dva porodična biznisa, nije bila zabrinuta zbog nadutosti u stomaku sve dok simptomi nisu postali izraženiji dva meseca nakon operacije njenog sina. Očekujući da će joj biti zakazana kolonoskopija, iznenađena je kada joj je medicinska sestra umesto toga naredila CT sken.

Šokantna dijagnoza

Rezultati CT skena pokazali su da Kate boluje od raka jajnika četvrte faze, sa metastazama po celom telu. Prognoze su sumorne, s obzirom na to da pacijenti u ovoj fazi imaju oko 30% šanse za preživljavanje duže od pet godina.

“Bila sam potpuno šokirana”, rekla je Kate. “Nisam mogla ni da izgovorim sve te medicinske termine, a kamoli da ih razumem.”

Opcije za lečenje i podrška

Nakon početnog šoka, Kate i njena porodica počeli su da istražuju opcije za lečenje. Uz pomoć rođaka, uspela je da zakaže termin kod Dr. Premal Thakera, onkologa na Univerzitetu u Vašingtonu.

Rak jajnika često se dijagnostikuje u poodmaklim fazama jer ne postoji specifičan test za njegovo otkrivanje, a simptomi su suptilni i lako se mogu zameniti za manje ozbiljne probleme.

Pročitaj još

Svet

UPOZORENJE VLADIMIRA PUTAINA: Ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi rat sa Rusijom

Ruski predsednik izjavio da Moskva ne preti evropskim zemljama i da su zapadne elite odgovorne za trenutnu situaciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vladimir Putin upozorio da bi ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio rat sa Rusijom

Ruski predsednik izjavio da Moskva ne preti evropskim zemljama i da su zapadne elite odgovorne za trenutnu situaciju

Ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi direktan sukob sa Rusijom, izjavio je Vladimir Putin u svojoj najnovijoj izjavi. On je naglasio da Rusija ne želi rat sa Evropom, niti namerava da preti evropskim državama. Prema njegovim rečima, evropske elite šire strah među stanovništvom, predstavljajući Rusiju kao izmišljenu pretnju.

Putin: Ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi rat sa Rusijom

U osvrtu na trenutne političke tokove, Putin je istakao da bi ulazak evropskih trupa u Ukrajinu bila ozbiljna eskalacija. “Oni sada govore da razmišljaju o tome kako da uvedu trupe na teritoriju Ukrajine. To znači rat sa Rusijom”, izjavio je ruski predsednik. Takođe, dodao je da Rusija nema interesa za sukobe sa evropskim državama i da ne planira da ugrožava njihove interese.

Osim toga, Putin je izneo stav da zapadne elite, kako je opisao, plaše sopstveno stanovništvo navodnom ruskom pretnjom. On smatra da su sistemske greške koje su zapadne “globalističke elite” napravile u sferama politike, bezbednosti i ekonomije dovele do trenutne nestabilnosti u Evropi.

Uzroci sukoba i stav Rusije prema Evropi

Govoreći o ratu u Ukrajini, Putin je ponovio da je pokušaj Zapada da Ukrajinu uvede u NATO nakon promene vlasti u Kijevu 2014. godine bio osnovni uzrok sadašnjeg sukoba. Prema njegovim rečima, te greške su se tokom godina dodatno uvećavale, što je, kako navodi, dovelo do trenutne situacije.

Putin je naglasio: “U sferi bezbednosti je jasno o čemu je reč. To je pokušaj da se dotuče Ruska Federacija, najpre uz pomoć terorista na Kavkazu, separatista, zatim uz pomoć drugih instrumenata, a sada uz pomoć neonacističkog režima u Ukrajini. To se ne prekida.”

Ipak, on je još jednom istakao da Rusija ne želi rat sa evropskim državama i da nije pretnja za njihove interese. Ruski predsednik smatra da je aktuelna klima nepoverenja posledica odluka donetih na Zapadu, a ne zbog ruskih postupaka.

Odjek izjave i razvoj situacije

Putinove izjave dolaze u trenutku kada se u Evropi vode intenzivne rasprave o mogućem angažovanju evropskih trupa u Ukrajini. Ipak, prema njegovim rečima, takav potez značio bi direktan vojni sukob sa Rusijom. On je pozvao evropske lidere da preispitaju svoje politike i izbegnu odluke koje mogu dovesti do još većih tenzija.

Konačno, Putin je ocenio da bi dalji razvoj situacije zavisio od odluka koje donesu evropske elite, te da Rusija ostaje pri stavu da nije pretnja za Evropu. Sve izjave ruskog predsednika usmerene su na upozorenje protiv eskalacije i potrebu za oprezom u donošenju političkih odluka vezanih za Ukrajinu.

Pročitaj još

Svet

Sećanje na heroje leta 93: Dvadeset pet godina od tragičnog 11. septembra

Gordon Felt ističe važnost učenja o hrabrosti putnika leta 93 koji su se suprotstavili teroristima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sećanje na heroje leta 93: Dvadeset pet godina od tragičnog 11. septembra – sećanje na Flight 93

Gordon Felt ističe važnost učenja o hrabrosti putnika leta 93 koji su se suprotstavili teroristima.

Godišnjica tragičnog događaja

Na Nacionalnom memorijalu leta 93 u Shanksvilleu, Pensilvanija, održana je ceremonija kojom se obeležava 25 godina od terorističkog napada 11. septembra. Više od 300,000 ljudi godišnje poseti ovo mesto kako bi odali počast i saznali više o događajima tog dana.

Poruka porodica žrtava

Gordon Felt, koji je izgubio brata Edwarda na letu 93, prisustvovao je ceremoniji. “Značajno je što ljudi izdvoje vreme da dođu ovde i nauče o hrabrosti putnika i posade koji su se borili protiv terorista”, rekao je Felt. Njegova poruka naglašava važnost sećanja na one koji su se žrtvovali kako bi spasili druge.

Priča koja se pamti

Događaji vezani za let 93 ostaju važan deo američke istorije. Na osnovu telefonskih poziva sa leta, saznalo se da su putnici planirali da se suprotstavljaju otmičarima, što je ultimativno dovelo do toga da avion ne stigne do cilja terorista u Vašingtonu. “Dobri momci su pobedili tog dana”, zaključio je Felt.

Pročitaj još

U Trendu