Connect with us

Zdravlje

Osam koraka za očuvanje mentalnog zdravlja žena u zrelim godinama

Stručnjaci preporučuju navike koje smanjuju rizik od demencije i poboljšavaju kvalitet života žena posle 60.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Stručnjaci preporučuju navike koje smanjuju rizik od demencije i poboljšavaju kvalitet života žena posle 60.

Demencija postaje sve češća zdravstvena briga, naročito kod žena starijih od 60 godina. Statistike pokazuju da žene imaju veću verovatnoću da obole od Alchajmerove bolesti u poređenju sa muškarcima. Iako ne možemo promeniti godine ili genetske predispozicije, stručnjaci ističu da postoji mnogo praktičnih navika koje svaka žena može uvesti kako bi sačuvala zdravlje mozga i smanjila rizik od kognitivnih problema.

Neurolog dr Nilüfer Ertekin-Taner i dr Skot Kajzer, specijalista za gerijatrijsku kognitivnu medicinu, objašnjavaju da je briga o mozgu nastavak brige o celokupnom zdravlju organizma. Savremena istraživanja pokazuju da visok nivo „lošeg“ holesterola, gubitak vida, preterana konzumacija alkohola i pušenje povećavaju rizik od razvoja demencije. Zbog toga su redovne kontrole zdravlja, laboratorijske analize i preventivni pregledi naročito bitni za žene.

Kako navodi dr Ertekin-Taner: „Postoje navike koje možemo uvesti već danas i koje mogu znatno smanjiti rizik od demencije kasnije u životu.“ Dr Kajzer dodaje: „Rana detekcija kognitivnih promena i otvoren razgovor sa lekarom su ključni. Ne oklevajte da potražite savet ako primetite bilo kakve poteškoće sa pamćenjem ili svakodnevnim funkcionisanjem.“

Preporučuje se sledećih osam koraka za očuvanje zdravlja mozga kod žena:

1. Redovno proveravajte i održavajte zdravlje srca – nivo holesterola, pritisak i šećer direktno utiču i na mozak.
2. Održavajte fizičku aktivnost – vežbanje poboljšava cirkulaciju i podstiče rast novih moždanih ćelija.
3. Negujte društvene kontakte – razgovor i druženje stimulišu mozak i smanjuju osećaj usamljenosti.
4. Pratite zdravlje vida i sluha – gubitak ovih čula može ubrzati kognitivno propadanje, zato su redovni pregledi važni.
5. Pazite na ishranu – uravnotežen jelovnik bogat povrćem, voćem i zdravim mastima doprinosi boljoj funkciji mozga.
6. Izbegavajte preterani alkohol i prestanite sa pušenjem – ove navike su povezane sa većim rizikom od demencije.
7. Uključite mentalne aktivnosti – čitanje, učenje, rešavanje zagonetki i novi hobiji pomažu da mozak ostane aktivan.
8. Ne zanemarujte san – kvalitetan san igra važnu ulogu u pamćenju i koncentraciji.

Za žene u srednjim i starijim godinama, ovih osam navika predstavljaju jednostavne, ali izuzetno važne korake za očuvanje mentalnog zdravlja. Ukoliko primetite zaboravnost, dezorijentisanost ili promene u razmišljanju, važno je da što pre potražite savet lekara radi stručne procene. Za tačnu dijagnozu i preporuku, obratite se svom izabranom lekaru.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Lepa&Zdrava

Zašto nam trne ruka tokom spavanja? Evo šta se dešava u telu dok spavate

Objavljeno pre

,

Objavio:

woman, asleep, girl, sleep, bed, cozy, tired, rest, resting, sleeping, sleeping woman, dreams, young woman, pillow, blanket, bedroom, sleeping beauty, morning, relax, sleep, sleep, sleep, sleep, sleep, sleeping, sleeping

Mnogi su se bar jednom probudili usred noći sa neprijatnim osećajem utrnulosti u ruci. Taj osećaj može da bude praćen peckanjem, slabošću ili osećajem kao da ruka „nije vaša“. Iako najčešće nije razlog za zabrinutost, trnjenje može da ukaže i na određene zdravstvene probleme ako se često ponavlja.

Najčešći uzrok je pritisak na nerv

Tokom spavanja često menjamo položaj tela, a ponekad ostanemo duže vreme u pozi koja vrši pritisak na nerve ili krvne sudove u ruci. Kada se to dogodi, prenos nervnih impulsa privremeno se usporava, pa se javlja osećaj utrnulosti i peckanja.

Čim promenite položaj i pritisak popusti, nerv ponovo normalno funkcioniše, a neprijatan osećaj uglavnom nestaje za nekoliko minuta.

Da li je problem u cirkulaciji?

Mnogi misle da je za utrnulost isključivo kriva slaba cirkulacija, ali u većini slučajeva glavni uzrok je privremeni pritisak na nerv. Ipak, položaj tela može istovremeno da utiče i na protok krvi, što dodatno doprinosi osećaju trnjenja.

Kada trnjenje nije bezazleno?

Ako se utrnulost javlja gotovo svake noći, traje dugo nakon buđenja ili je praćena bolom, slabošću mišića ili gubitkom osećaja u prstima, potrebno je obratiti se lekaru.

Takvi simptomi mogu biti povezani sa stanjima kao što su sindrom karpalnog tunela, problemi sa vratnom kičmom, dijabetes ili druga oboljenja koja utiču na nerve.

Kako smanjiti trnjenje tokom noći?

Stručnjaci savetuju da izbegavate spavanje sa rukom ispod glave ili tela i da pokušate da pronađete položaj koji ne opterećuje ramena i zglobove. Odgovarajući jastuk i dušek takođe mogu doprineti pravilnijem položaju tela tokom sna.

Redovna fizička aktivnost, istezanje i pravljenje pauza od dugotrajnog rada za računarom mogu pomoći da se smanji opterećenje nerava i zglobova.

Povremeno trnjenje ruke tokom spavanja najčešće je bezazlena posledica pritiska na nerv i prolazi samo od sebe. Međutim, ako se problem često ponavlja ili je praćen drugim simptomima, ne treba ga zanemariti, već potražiti savet lekara kako bi se utvrdio tačan uzrok.

Pročitaj još

Lepa&Zdrava

Stalno zaboravljate gde ste ostavili ključeve? Psiholozi objašnjavaju šta vam mozak poručuje

Objavljeno pre

,

Objavio:

key, keychain, door key, house keys, close up, locking system, beard key, close, shut off, key, key, key, key, keychain, keychain, house keys, house keys, house keys, house keys, house keys

Gotovo svima se bar jednom dogodilo da užurbano traže ključeve, iako su ih ostavili pre samo nekoliko minuta. Ako vam se to dešava često, možda pomislite da vam pamćenje slabi. Međutim, stručnjaci kažu da u većini slučajeva razlog nije ozbiljan, već je povezan sa načinom na koji mozak obrađuje informacije.

Problem nije u pamćenju, već u pažnji

Kada ostavljamo ključeve, novčanik ili telefon, često to radimo potpuno automatski, razmišljajući o nečemu drugom. Mozak tada ne registruje dovoljno jasno gde je predmet ostavljen, pa kasnije nema „zapis“ koji može lako da pronađe.

Drugim rečima, nije problem što ste zaboravili, već što informacija nije bila dovoljno obrađena u trenutku kada ste spustili ključeve.

Stres i umor otežavaju koncentraciju

Kada smo pod stresom, imamo mnogo obaveza ili smo neispavani, pažnja se rasipa na više zadataka istovremeno. Upravo tada raste verovatnoća da ćemo zaboraviti gde smo ostavili svakodnevne predmete.

Zbog toga se ovakve situacije češće dešavaju u periodima pojačanog tempa života nego kada smo odmorni i opušteni.

Rutina može da „prevari“ mozak

Ako svakog dana radite iste stvari istim redosledom, mozak mnoge radnje obavlja automatski. To štedi energiju, ali ima i jednu manu – kasnije je teško prisetiti se gde ste ostavili određeni predmet, jer taj trenutak nije ostao jasno zabeležen u sećanju.

Zato nije neobično da nekoliko minuta tražite ključeve koji su sve vreme bili na mestu na koje ih inače ostavljate.

Kada bi trebalo obratiti pažnju?

Povremeno zaboravljanje gde su ključevi ili naočare sasvim je normalna pojava i nije razlog za zabrinutost. Međutim, ako su zaboravnost i problemi sa pamćenjem sve češći, ometaju svakodnevni život ili su praćeni drugim simptomima, preporučljivo je razgovarati sa lekarom kako bi se utvrdio uzrok.

Kako smanjiti ovakve situacije?

Stručnjaci savetuju da ključeve i druge važne stvari uvek ostavljate na isto mesto. Takođe, korisno je da na trenutak zastanete i svesno obratite pažnju kada spuštate predmet. Ova jednostavna navika pomaže mozgu da bolje zapamti informaciju.

Ako često zaboravljate gde ste ostavili ključeve, to najčešće nije znak lošeg pamćenja, već posledica užurbanog načina života, stresa i automatizovanih navika. Malo više pažnje u svakodnevnim situacijama može biti dovoljno da se potraga za ključevima znatno proredi.

Pročitaj još

Zdravlje

Lokacija bola u stomaku posle jela otkriva pravi uzrok tegoba

Razumevanje mesta bola može pomoći ženama da lakše prepoznaju važna zdravstvena stanja i pravovremeno reaguju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Lokacija bola u stomaku posle jela otkriva pravi uzrok tegoba

Razumevanje mesta bola može pomoći ženama da lakše prepoznaju važna zdravstvena stanja i pravovremeno reaguju

Bol u stomaku posle obroka često zabrinjava žene svih uzrasta. Lokacija bola u stomaku posle jela igra ključnu ulogu u otkrivanju pravog uzroka tegoba. Ova pojava može ukazivati na različite probleme sa organima za varenje, kao što su želudac, žučna kesa ili creva. Pravilno prepoznavanje simptoma pomaže ženama da na vreme potraže stručnu pomoć i dobiju odgovarajući tretman.

Kao rezultat toga, lekari ističu koliko je važno da žene obrate pažnju na to gde se bol javlja. Na primer, žarenje u gornjem delu stomaka često se povezuje sa **gastritisom** (upala sluzokože želuca), refluksom kiseline ili čirem. S druge strane, oštar bol u gornjem desnom delu stomaka nakon masnog obroka može ukazivati na problem sa **žučnom kesom**. Bolovi oko pupka često su povezani sa disfunkcijom tankog creva, dok nelagodnost u donjem delu stomaka može signalizirati probleme sa debelim crevom.

Kako lokacija bola u stomaku posle jela olakšava dijagnozu

Pre svega, način na koji telo reaguje na hranu može otkriti mnogo o zdravlju organa za varenje. Takođe, važno je obratiti pažnju na vreme pojave bola i njegov karakter. „Postoji mnogo aspekata bola koji nam pomažu da identifikujemo uzrok i omogućimo odgovarajuće lečenje. To uključuje karakter bola, lokaciju, koliko dugo nakon jela se javlja i postoje li neke specifične namirnice koje pogoršavaju bol“, ističe dr Harshavardhan Rao B., gastroenterolog iz Ramaya Memorial Hospital iz Bengalurua.

Žene koje osećaju žarenje ispod grudne kosti neposredno posle jela često imaju **gastroezofagilnu refluksnu bolest (GERB)**, stanje u kojem se želudačna kiselina vraća u jednjak. „Ako osetite bol odmah nakon gutanja hrane, to je obično znak nekoliko specifičnih gastrointestinalnih problema. Ukoliko se donji jednjački sfinkter ne zatvori pravilno, želudačna kiselina se vraća u jednjak, uzrokujući oštar, žareći bol odmah ispod grudne kosti čim hrana dospe u želudac“, objašnjava dr B. Mohammed Noufal, gastroenterolog iz Apollo Adlux Hospital u Kerali.

Najčešći uzroci bola u stomaku posle jela kod žena

Međutim, nije svaki bol u stomaku posledica problema sa želucem. Oštar bol u gornjem desnom delu stomaka koji traje nekoliko sati nakon masnog obroka može značiti da je žučna kesa upaljena zbog kamena. Pre svega, grčevi ili nelagodnost oko pupka mogu ukazivati na poremećaj tankog creva. Osim toga, intolerancija na hranu, najčešće na laktozu (šećer iz mleka), može izazvati nadutost, gasove i bol jer organizam teško vari ovu supstancu.

Bol u donjem delu stomaka često nastaje kada debelo crevo pokušava da napravi mesta za novu hranu, što može pogoršati postojeća stanja kao što su kolitis (upala debelog creva) ili divertikularna bolest (džepovi u zidu creva). Pored toga, **sindrom iritabilnog creva** (funkcionalni poremećaj praćen bolom i promenom ritma pražnjenja) češće pogađa žene i može biti uzrok bola.

Kada potražiti pomoć i kako pratiti simptome

Osim bola, žene bi trebalo da obrate pažnju i na druge simptome. Nadutost, mučnina i promena ritma pražnjenja mogu ukazivati na ozbiljnije probleme. Na taj način, pažljivo praćenje i beleženje simptoma omogućava lekarima da brže postave tačnu dijagnozu. Pravilno vođenje dnevnika tegoba može biti od velike koristi tokom lekarskog pregleda.

Na kraju, važno je znati da samostalno prepoznavanje uzroka bola nije dovoljno za postavljanje dijagnoze. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu