Connect with us

Svet

Tramp najavljuje 100% carine na uvozne generičke lekove od 2028. godine

Eksperti skeptični prema efektima carina na preseljenje proizvodnje u SAD

Objavljeno pre

,

Tramp najavljuje 100% carine na uvozne generičke lekove od 2028. godine – carine na generičke lekove Foto Izvor: Pexels / Etatics Inc.

Eksperti skeptični prema efektima carina na preseljenje proizvodnje u SAD

Uvod u nove ekonomske mere

Predsednik Tramp najavio je uvođenje 100% carina na uvozne generičke lekove počev od avgusta 2028. godine, sa ciljem da podstakne proizvođače da preseljenje svoju proizvodnju u Sjedinjene Američke Države. Ova odluka mogla bi značajno uticati na industriju generičkih lekova, koja čini 90% svih propisanih lekova u SAD-u, prema podacima Uprave za hranu i lekove.

Reakcije stručnjaka i implikacije

Stručnjaci za zdravstvenu politiku izrazili su skepsu da će same carine biti dovoljne da motivišu proizvođače da premeste proizvodnju. Marta Wosińska, viši saradnik na Institutu Brookings, istakla je da “carina može biti deo šire strategije, ali sama po sebi neće dovesti do preseljenja proizvodnje.” Dodatno, planirano povećanje carina na 200% nakon godinu dana moglo bi dodatno zakomplikovati situaciju na tržištu generičkih lekova.

Pozadina i dalji koraci

Generička proizvodnja lekova sve više se seli van granica SAD-a tokom proteklih decenija, pri čemu Indija sada snabdeva više od 50% generičkih recepata ispunjenih u SAD-u. Osim toga, SAD se u velikoj meri oslanjaju na Kinu koja isporučuje veliki deo uvoza ibuprofena i acetaminofena. Bela kuća, preko portparola Kuša Desaija, naglasila je da administracija ima dodatne politike koje bi trebale pomoći u tranziciji, uključujući potpuno otpisivanje opreme.

Pročitaj još

Svet

Sabotaža izazvala iskliznuće voza u Francuskoj, 44 osobe povređene

Policija istražuje incident nakon pronalaska dela šine na pruzi

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sabotaža izazvala iskliznuće voza u Francuskoj, 44 osobe povređene – sabotaža voza u Francuskoj

Policija istražuje incident nakon pronalaska dela šine na pruzi

Detalji incidenta

U severozapadnoj Francuskoj, u mestu Cleon, došlo je do iskliznuća regionalnog voza koji je prevozio 186 putnika iz Rouena za Caen. Incident se dogodio u petak uveče, a jedan vagon je prevrnut dok su četiri druga izašla iz šina. Policija sumnja na sabotažu kao uzrok nesreće nakon što je na pruzi pronađen deo šine.

Istraga u toku

Portparolka nacionalne policijske službe za komunikacije, koja je želela da ostane anonimna, izjavila je za Associated Press da je pronađeni deo šine “verovatno” povezan sa iskliznućem. “Razlozi njegove prisutnosti su nepoznati i moraće da se utvrde tokom istrage”, rekao je tužilac iz Rouena, Sebastien Gallois.

Stanje povređenih

Melanie Delacour, gradonačelnica Cleona, izjavila je da su žrtve bile u stanju šoka. “Prozori vagona koji su ostali uspravni su se razbili i zbog brzine voza kamenje je letelo unutar vagona”, rekla je ona za Agence France-Presse. Među povređenima je i 18-godišnja žena koja je helikopterom prevezena u Univerzitetsku bolnicu u Rouenu.

Pročitaj još

Svet

UPOZORENJE VLADIMIRA PUTAINA: Ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi rat sa Rusijom

Ruski predsednik izjavio da Moskva ne preti evropskim zemljama i da su zapadne elite odgovorne za trenutnu situaciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vladimir Putin upozorio da bi ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio rat sa Rusijom

Ruski predsednik izjavio da Moskva ne preti evropskim zemljama i da su zapadne elite odgovorne za trenutnu situaciju

Ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi direktan sukob sa Rusijom, izjavio je Vladimir Putin u svojoj najnovijoj izjavi. On je naglasio da Rusija ne želi rat sa Evropom, niti namerava da preti evropskim državama. Prema njegovim rečima, evropske elite šire strah među stanovništvom, predstavljajući Rusiju kao izmišljenu pretnju.

Putin: Ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi rat sa Rusijom

U osvrtu na trenutne političke tokove, Putin je istakao da bi ulazak evropskih trupa u Ukrajinu bila ozbiljna eskalacija. “Oni sada govore da razmišljaju o tome kako da uvedu trupe na teritoriju Ukrajine. To znači rat sa Rusijom”, izjavio je ruski predsednik. Takođe, dodao je da Rusija nema interesa za sukobe sa evropskim državama i da ne planira da ugrožava njihove interese.

Osim toga, Putin je izneo stav da zapadne elite, kako je opisao, plaše sopstveno stanovništvo navodnom ruskom pretnjom. On smatra da su sistemske greške koje su zapadne “globalističke elite” napravile u sferama politike, bezbednosti i ekonomije dovele do trenutne nestabilnosti u Evropi.

Uzroci sukoba i stav Rusije prema Evropi

Govoreći o ratu u Ukrajini, Putin je ponovio da je pokušaj Zapada da Ukrajinu uvede u NATO nakon promene vlasti u Kijevu 2014. godine bio osnovni uzrok sadašnjeg sukoba. Prema njegovim rečima, te greške su se tokom godina dodatno uvećavale, što je, kako navodi, dovelo do trenutne situacije.

Putin je naglasio: “U sferi bezbednosti je jasno o čemu je reč. To je pokušaj da se dotuče Ruska Federacija, najpre uz pomoć terorista na Kavkazu, separatista, zatim uz pomoć drugih instrumenata, a sada uz pomoć neonacističkog režima u Ukrajini. To se ne prekida.”

Ipak, on je još jednom istakao da Rusija ne želi rat sa evropskim državama i da nije pretnja za njihove interese. Ruski predsednik smatra da je aktuelna klima nepoverenja posledica odluka donetih na Zapadu, a ne zbog ruskih postupaka.

Odjek izjave i razvoj situacije

Putinove izjave dolaze u trenutku kada se u Evropi vode intenzivne rasprave o mogućem angažovanju evropskih trupa u Ukrajini. Ipak, prema njegovim rečima, takav potez značio bi direktan vojni sukob sa Rusijom. On je pozvao evropske lidere da preispitaju svoje politike i izbegnu odluke koje mogu dovesti do još većih tenzija.

Konačno, Putin je ocenio da bi dalji razvoj situacije zavisio od odluka koje donesu evropske elite, te da Rusija ostaje pri stavu da nije pretnja za Evropu. Sve izjave ruskog predsednika usmerene su na upozorenje protiv eskalacije i potrebu za oprezom u donošenju političkih odluka vezanih za Ukrajinu.

Pročitaj još

Svet

Sećanje na heroje leta 93: Dvadeset pet godina od tragičnog 11. septembra

Gordon Felt ističe važnost učenja o hrabrosti putnika leta 93 koji su se suprotstavili teroristima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sećanje na heroje leta 93: Dvadeset pet godina od tragičnog 11. septembra – sećanje na Flight 93

Gordon Felt ističe važnost učenja o hrabrosti putnika leta 93 koji su se suprotstavili teroristima.

Godišnjica tragičnog događaja

Na Nacionalnom memorijalu leta 93 u Shanksvilleu, Pensilvanija, održana je ceremonija kojom se obeležava 25 godina od terorističkog napada 11. septembra. Više od 300,000 ljudi godišnje poseti ovo mesto kako bi odali počast i saznali više o događajima tog dana.

Poruka porodica žrtava

Gordon Felt, koji je izgubio brata Edwarda na letu 93, prisustvovao je ceremoniji. “Značajno je što ljudi izdvoje vreme da dođu ovde i nauče o hrabrosti putnika i posade koji su se borili protiv terorista”, rekao je Felt. Njegova poruka naglašava važnost sećanja na one koji su se žrtvovali kako bi spasili druge.

Priča koja se pamti

Događaji vezani za let 93 ostaju važan deo američke istorije. Na osnovu telefonskih poziva sa leta, saznalo se da su putnici planirali da se suprotstavljaju otmičarima, što je ultimativno dovelo do toga da avion ne stigne do cilja terorista u Vašingtonu. “Dobri momci su pobedili tog dana”, zaključio je Felt.

Pročitaj još

U Trendu