Connect with us

Srbija

Ministarka Sofronijević najavila uspostavljanje voza Beograd–Budimpešta nakon bezbednosnih provera

Završne provere na brzoj pruzi u Mađarskoj su u toku, a precizan datum uspostavljanja saobraćaja očekuje se uskoro

Objavljeno pre

,

Ministarka Sofronijević najavila uspostavljanje voza Beograd–Budimpešta nakon bezbednosnih provera – voz Beograd–Budimpešta Foto Izvor: Pink.rs/S. Kuvekalović

Završne provere na brzoj pruzi u Mađarskoj su u toku, a precizan datum uspostavljanja saobraćaja očekuje se uskoro

Voz Beograd–Budimpešta mogao bi uskoro da počne sa radom, najavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević. Ona je istakla da su u toku završne bezbednosne provere na brzoj pruzi na teritoriji Mađarske, dok je Republika Srbija svoj deo posla već završila. Prema njenim rečima, uspostavljanje putničkog železničkog saobraćaja je u interesu građana obe zemlje.

“Izjave mađarskih zvaničnika ukazuju da je u toku završna provera ETCS-a nivoa 2, što je najviši bezbednosni sistem na železnici”, izjavila je Aleksandra Sofronijević. Ona je dodala da se očekuje sastanak sa mađarskim ministrom saobraćaja, gde će ključna tema biti upravo puštanje u rad putničkog voza na relaciji Beograd–Budimpešta.

Bezbednosne provere i dogovor dve strane

Ministarka Sofronijević istakla je da je određivanje preciznog datuma početka saobraćaja zajednička odluka Srbije i Mađarske. “U narednom kratkom periodu očekujem da imamo i lepe vesti, jer je određivanje datuma stvar zajedničkog dogovora i odluke obe strane”, navela je ona. Takođe, teretni železnički saobraćaj između Beograda i Budimpešte trenutno funkcioniše bez problema.

Pored toga, Sofronijević je naglasila da su završne provere ključan korak za uspostavljanje punog putničkog saobraćaja. Ona je istakla značaj postizanja najviših bezbednosnih standarda, što bi omogućilo nesmetan početak rada voza na ovoj značajnoj međunarodnoj liniji.

Nove železničke linije i infrastrukturni projekti

Osim informacija o vozu Beograd–Budimpešta, ministarka je najavila i očekivano uspostavljanje železničkog koridora ka Trstu. Prema njenim rečima, radovi na domaćoj saobraćajnoj infrastrukturi odvijaju se planiranom dinamikom.

“Trenutno gradimo 434 kilometra saobraćajne infrastrukture, privodimo kraju radove na Moravskom i Dunavskom koridoru, a do kraja godine očekujemo završetak još 115 kilometara novih saobraćajnica”, navela je Sofronijević. Na taj način, Srbija nastavlja da ulaže u modernizaciju svojih železnica i unapređenje međunarodne povezanosti.

Konačno, završetak bezbednosnih provera i uspostavljanje voza Beograd–Budimpešta predstavljaju važan korak za sve putnike koji koriste ovu međunarodnu rutu. Očekuje se da će nakon dogovora dve strane, građani imati dodatne mogućnosti za putovanje između Srbije i Mađarske.

Pročitaj još

Srbija

Nova pravila za putovanja u EU: Šta se menja na granicama i koliko ćete platiti

Putnici iz Srbije i regiona suočavaju se sa digitalizacijom kontrole i novom taksom od 20 evra, a slede izmene do kraja 2026.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nova pravila za putovanja u EU: Šta se menja na granicama i koliko ćete platiti

Putnici iz Srbije i regiona suočavaju se sa digitalizacijom kontrole i novom taksom od 20 evra, a slede izmene do kraja 2026.

Odlazak u države Evropske unije i Šengenskog prostora dobio je nova pravila. Posle uvođenja sistema skeniranja lica i otisaka prstiju, putnici iz Srbije i drugih zemalja van EU uskoro će morati da plate dodatnu taksu od 20 evra. Kako je objavljeno, promena počinje sa primenom automatizovanog sistema kontrole granica i novog elektronskog odobrenja za putovanje.

Sistem ulaska i izlaska (EES) uveden je posle isteka fleksibilnog perioda za prilagođavanje. Od 6. septembra, kontrole su rigoroznije, ali se njihova primena razlikuje u zavisnosti od države i graničnog prelaza. Na nekim aerodromima u gradovima kao što su Rim i Amsterdam, putnici beleže višesatna čekanja. S druge strane, na Balkanu su procedure različite. U Grčkoj, zbog gužvi, nove kontrole se trenutno skoro ne sprovode, dok se u Hrvatskoj provere obavljaju striktno pri ulasku, ali ne i pri izlasku iz zemlje.

Nova digitalizacija granica i biometrijske provere

EES sistem, čija puna primena počinje od aprila 2026. godine, znači potpunu digitalizaciju procesa na granicama. Ručni pečati u pasošima odlaze u istoriju, a zameniće ih automatsko beleženje podataka. Putnici prolaze kroz biometrijsku proveru — obavezno skeniranje lica, uzimanje otisaka prstiju i izlazak iz vozila radi kontrole. Sistem precizno evidentira datume i lokacije ulaska i izlaska, automatski prateći pravilo “90/180” dana boravka u šengenskoj zoni.

Turističke agencije i avio-prevoznici su tražili odlaganje primene EES-a, navodeći mogućnost kolapsa na prelazima. Međutim, Evropska komisija ostala je pri stavu da je digitalizacija nužna i da nema dodatnog odlaganja. Kao rezultat, pojedini putnici se suočavaju sa dužim zadržavanjima na granicama, a iskustva variraju u zavisnosti od države.

ETIAS: nova taksa i elektronsko odobrenje za putovanje

Prava promena za građane Srbije i drugih država sa bezviznim režimom sa EU dolazi krajem 2026. godine, kada će biti uveden ETIAS (Evropski sistem za informacije o putovanjima i odobrenje putovanja). Za razliku od EES-a, ETIAS predstavlja onlajn odobrenje koje treba pribaviti pre samog putovanja. Procedura traje oko 10 minuta i podrazumeva popunjavanje onlajn obrasca sa ličnim podacima, podacima iz pasoša, prvom destinacijom i odgovorima na pitanja o bezbednosti i zdravlju.

Odobrenje važi tri godine ili do isteka pasoša, u zavisnosti šta prvo nastupi, i omogućava neograničen broj ulazaka u EU. Bez odobrenog ETIAS-a, prevoznici neće smeti da dozvole ukrcavanje u avion, autobus ili brod koji vodi ka državama Evropske unije.

Kakvi su troškovi i šta donosi budućnost

Uvođenje ETIAS-a donosi i novu taksu od 20 evra (oko 2.350 dinara) koju putnici moraju uplatiti prilikom apliciranja za odobrenje. Ova taksa važi za sve građane iz zemalja sa bezviznim režimom, uključujući Srbiju, SAD i Veliku Britaniju. Pored toga, sistem je zamišljen da dodatno unapredi bezbednost i efikasnost kontrole granica, ali i da automatski evidentira vreme provedeno u šengenskoj zoni.

Zbog toga, svi koji planiraju putovanja u EU u narednim godinama moraju se upoznati sa novim procedurama i obavezama. Digitalizacija granica, biometrijske provere i taksa od 20 evra postaju deo svakodnevnice za milione putnika iz regiona.

Pročitaj još

Srbija

Blokada srpskih kamiona na 21 granici: Prevoznici traže rešenje zbog manjka vozača

Prevoznici iz Srbije najavljuju blokadu na 21 prelazu ka EU od 14. septembra zbog ograničenja boravka vozača.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Blokada srpskih kamiona na 21 granici: Prevoznici traže rešenje zbog manjka vozača

Prevoznici iz Srbije najavljuju blokadu na 21 prelazu ka EU od 14. septembra zbog ograničenja boravka vozača.

Srpski kamioni od 14. septembra u ponoć blokiraće 21 granični prelaz prema Evropskoj uniji, zbog čega je blokada srpskih kamiona na 21 granici postala centralna tema u sektoru transporta. Ovu meru najavili su prevoznici, ističući da je odluka doneta usled nemogućnosti da rade zbog ograničenja boravka vozača u šengenskim zemljama. Prema rečima predsednika Udruženja za međunarodni transport Srbije, skoro da nema više vozača koji ispunjavaju uslove za vožnju, jer su pravila o boravku dodatno pooštrena.

“To nije naša dobrovoljna odluka. To je jednostavno iznuđeno. Nama skoro da nema više vozača na raspolaganju da mogu da voze, jer većina ima više od 90 dana, a bukvalno sada ne propuštaju. Nekada se malo gledalo kroz prste, propuštali su i kada ima više od 90 dana. Sada ne propuštaju nikoga ni sa 91 danom. Tako da mi praktično ostajemo bez vozača, i sami smo praktično blokirani, jer ne možemo da radimo”, izjavio je Neđo Mandić.

Zašto dolazi do blokade srpskih kamiona na 21 granici?

Prevoznici ističu da je blokada iznuđena zbog problema sa ograničenjem boravka profesionalnih vozača iz Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana u šengenskoj zoni. Prema važećim pravilima, vozači mogu boraviti do 90 dana u periodu od 180 dana. Međutim, u poslednje vreme kontrola je pooštrena, pa više ne postoji tolerancija ni za jedan dodatni dan boravka, što je ranije povremeno bilo moguće.

Zbog toga, mnogi vozači iz Srbije, ali i regiona, sada dobijaju zabrane ulaska, a prevoznici tvrde da se vozači sa Zapadnog Balkana i dalje hapse, deportuju i dobijaju zabrane ulaska zbog prekoračenja dozvoljenog boravka. To stvara ozbiljan problem za transportnu industriju, jer kompanije ostaju bez radne snage i ne mogu da odgovore na zahteve tržišta.

Kako će protest izgledati i ko učestvuje?

Prema saopštenju udruženja, blokada srpskih kamiona na 21 granici biće organizovana zajedno sa prevoznicima iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije. Protest počinje 14. septembra u ponoć i podrazumeva obustavu drumskog transporta na svim glavnim prelazima prema Evropskoj uniji.

Prevoznici su svesni da ovakva blokada može izazvati štetu i njima samima, ali naglašavaju da drugog izbora nemaju. Cilj je da se pritisne nadležne institucije da ubrzaju rešavanje problema sa vizama i dozvolama za profesionalne vozače, kako bi prevoznici mogli da nastave sa radom.

Kakve su posledice za transport i tržište?

Blokada srpskih kamiona na 21 granici može imati značajne posledice za međunarodni transport robe, kako iz Srbije, tako i iz drugih zemalja regiona. Očekuje se da će doći do zastoja u isporuci robe, što bi moglo uticati na poslovanje mnogih kompanija i snabdevanje tržišta. Ipak, prevoznici ističu da bez promene pravila ne mogu da funkcionišu, jer ostaju bez osnovne radne snage.

Situacija se prati, a prevoznici očekuju reakciju nadležnih kako bi se našlo rešenje za ograničenja koja ugrožavaju ceo sektor i izazivaju blokadu srpskih kamiona na 21 granici.

Pročitaj još

Srbija

Stomačni virus u Kragujevcu: Povećan broj intervencija zbog tegoba tokom noći

Ekipe Hitne pomoći u Kragujevcu imale su 52 intervencije u poslednja 24 sata, uz brojne tegobe kod pacijenata.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stomačni virus u Kragujevcu: Povećan broj intervencija zbog tegoba tokom noći

Ekipe Hitne pomoći u Kragujevcu imale su 52 intervencije u poslednja 24 sata, uz brojne tegobe kod pacijenata.

Tokom prethodna 24 sata, stomačni virus u Kragujevcu izazvao je pojačano angažovanje ekipa Hitne pomoći. Prema zvaničnom saopštenju, zabeleženo je ukupno 52 terenskih intervencija, od kojih je 35 obavljeno tokom dana, a 17 u noćnim satima. Najčešće su se javljali pacijenti sa simptomima kao što su visok krvni pritisak i groznica.

Međutim, tokom noći se situacija promenila, pa su ekipe najviše pomagale osobama koje su prijavljivale visok pritisak, mučninu, povraćanje i bolove u stomaku. Takođe su zabeleženi i slučajevi sa sniženim krvnim pritiskom. Zbog toga su lekari imali pune ruke posla tokom noćne smene.

Najčešći simptomi kod stomačnog virusa u Kragujevcu

U ambulanti je ukupno pregledano 30 odraslih osoba, od čega je 12 pregleda obavljeno tokom dana, a 18 tokom noći. Simptomi koji su preovlađivali kod pacijenata bili su groznica, mučnina, povraćanje i bolovi u stomaku. Kako je saopšteno, ovakve tegobe čine najveći deo primljenih slučajeva, posebno u noćnim satima.

Pored toga, intervencija na javnom mestu bilo je ukupno 11. Ovo pokazuje da je stomačni virus u Kragujevcu u prethodnom danu uticao i na svakodnevne aktivnosti građana, koji su pomoć potražili i van svojih domova.

Angažovanje zdravstvenih službi i preporuke

Prema navodima iz saopštenja, ekipe su bile u stalnoj pripravnosti i reagovale su na sve hitne pozive. Iako se broj intervencija povećao, zdravstvene službe su odgovorile na sve potrebe građana. Važno je napomenuti da se građani uvek mogu obratiti nadležnim službama u slučaju pojave težih simptoma.

Na kraju, s obzirom na broj intervencija i karakteristične tegobe, jasno je da stomačni virus u Kragujevcu trenutno predstavlja izazov za zdravstvene radnike. S obzirom na aktuelnu situaciju, nadležni apeluju na sugrađane da prate svoje zdravstveno stanje i u slučaju potrebe pravovremeno potraže pomoć.

Pročitaj još

U Trendu