Connect with us

Srbija

Srpska sela koja vaskrsavaju: Ko su mladi ljudi koji su gradsku kancelariju zamenili plastenicima?

Objavljeno pre

,

forest, path, town, nature, bicycle, nature, nature, nature, nature, nature Thehunter1000

Dok su decenijama kolone autobusa išle samo u jednom smeru – ka Beogradu i inostranstvu – danas svedočimo tihom, ali upornom „kontra-talasu“.

Hiljade mladih parova i digitalnih nomada pakuju svoje laptopove, napuštaju „open space“ kancelarije i vlažan gradski asfalt, birajući tišinu seoskih dvorišta i vrelinu plastenika. Istražili smo: da li je ovo samo romantični beg od stresa ili održiv model života u Srbiji 21. veka?

Kada je Siniša pre dve godine spakovao jednu putnu torbu i napustio Pančevo, njegovi prijatelji su mislili da je reč o privremenom hiru. Danas, Siniša živi u okolini Pirota, u kući okruženoj šumom, gde udiše planinski vazduh umesto smoga. On nije jedini. Prema podacima Ministarstva za brigu o selu, u proteklih pet godina dodeljeno je više od 4.200 seoskih kuća, u koje se uselilo preko 17.000 ljudi. Čak trećina njih su mladi ljudi koji su se svesno preselili iz grada na selo.

carpathians, ukraine, mountains, nature, landscape, village, countryside, rustic, europe, eastern europe, tourism, travel

NadinNandin

Vetar u leđa: Subvencije koje menjaju demografsku kartu

Država je prepoznala ovaj trend i „odrešila kesu“. Program kupovine seoskih kuća sa okućnicom postao je najpopularnija mera, a iznos subvencije je nedavno podignut na 1,5 miliona dinara.

„Subvencije su ključan početni korak jer smanjuju rizik. Mladi dobijaju priliku da započnu proizvodnju sa znatno manje sopstvenih sredstava,“ objašnjavaju mladi poljoprivrednici.

Ali, nije reč samo o krovu nad glavom. Za one koji žele da „zasuču rukave“, konkursi za mlade poljoprivrednike (do 40 godina) nude povraćaj i do 75 odsto investicije za podizanje plastenika, kupovinu mehanizacije ili priplodnih grla. Lokalne samouprave, poput Užica, izdvajaju milione za nabavku plastenika, čime direktno podržavaju mlade u povrtarstvu.

Od „Excel“ tabela do 20 plastenika

Jedan od najsvetlijih primera je mladi par. Radili su za privatne firme u gradu, a onda odlučili da postanu „svoje gazde“. Počeli su sa jednim plastenikom, a danas ih imaju više od 20. Na jednom hektaru zemlje uzgajaju paradajz, papriku i krastavac, a njihovo imanje izgleda „kao apoteka“ – bez kesa, otpada i nereda.

Poželeli su da se upuste u proizvodnju samo pod uslovom da u tome mogu da uživaju. Danas oni ne rade za gazdu, već za sebe, dokazujući da se svaki uloženi dinar u plasteniku brzo vraća ako se radi pametno i pedantno.

agriculture, rapeseed, nature, rapeseed field, flower wallpaper, landscape, spring, yellow, panorama, view, bloom, sky, clouds, flowers, village, flower background, green, dandelion, beautiful flowers, blowball, meadow, grass, rural

fietzfotos

Digitalni nomadi u „Digitalnom selu“

Poseban fenomen su takozvani „hibridni seljaci“ – IT stručnjaci, dizajneri i marketing menadžeri koji su otkrili da internet u Vrmdži ili Mokrinu radi jednako brzo kao na Dorćolu, ali je kafa u dvorištu neuporedivo jeftinija i mirnija.

Mokrin House kod Kikinde postao je globalni fenomen koji je čak i Forbes uvrstio među top 10 „co-living“ prostora na svetu. Ovde digitalni nomadi iz Nemačke, Amerike i Argentine dolaze da rade u modernom ambijentu, dok im kroz prozor puca pogled na banatsku ravnicu.

„U gradu stalno imate taj FONO (Fear of missing out) – strah da ćete propustiti večeru, muzej ili klub. Na selu je fokus na radu i istinskom odmoru. Mokrin je otišao i korak dalje, postavši prvo „Digitalno selo“ u Srbiji, gde poljoprivrednici koriste senzore i digitalne mjerne stanice kako bi pratili vlažnost zemljišta i stanje useva preko mobilnih telefona.

Vrmdža – selo u koje se ljudi doseljavaju, a ne odlaze

Dok mnoga mesta nestaju, selo Vrmdža podno Rtnja cveta. Ovde su svoje domove pronašli ljudi iz Italije, Amerike, ali i Beograda i Novog Sada. Isabela Fernandez iz Argentine zamenila je haos velegrada mirom jugoistočne Srbije. Njena rutina? Joga i čaj ujutru, a zatim rad na laptopu za klijente širom sveta.

Da li je život na selu „med i mleko“?

Ipak, novopečeni seljani upozoravaju – selo nije samo Instagram idila. Izolacija: zimi snegovi znaju da odseku puteve, a druženje se svodi na par komšija, infrastruktura: Iako se situacija popravlja, u mnogim selima i dalje nema prodavnica, apoteka ili škola u blizini, krvav rad: Ako se odlučite za poljoprivredu, odmora nema. Biljka u plasteniku ne zna za subotu i nedelju.

Povratak mladih na selo više nije izolovan slučaj, već trend koji bi mogao da spasi srpski agrar. Kombinacija državne pomoći, modernih tehnologija i želje za zdravijim životom stvara novu klasu srpskog domaćina – onog koji nosi pametni sat, koristi dron za prskanje voćnjaka i prodaje svoje organske proizvode putem Instagrama.

Srbija

Drvo ili odron oštetili su vam automobil? Press.rs vam donosi savete šta odmah da uradite kako biste zaštitili svoja prava

Objavljeno pre

,

Objavio:

A scenic mountain road blocked by large rocks from a landslide with a snowy peak in the background.

Nevreme, jaki vetrovi i odroni mogu u samo nekoliko sekundi ozbiljno oštetiti automobil. U takvim situacijama važno je da ostanete pribrani i preduzmete odgovarajuće korake kako biste olakšali prijavu štete i eventualnu naknadu.

Najpre proverite bezbednost

Ako je moguće, udaljite se od mesta opasnosti. Ukoliko postoji rizik od novih odrona, pada grana ili nestabilnog drveća, nemojte prilaziti vozilu dok nadležne službe ne obezbede teren.

Fotografišite sve

Pre nego što pomerite automobil, napravite fotografije iz više uglova. Zabeležite položaj vozila, oštećenja, oboreno drvo ili odron, kao i širu okolinu. Ove fotografije mogu biti važne prilikom prijave štete.

Obavestite nadležne službe

Ako je drvo palo na javnoj površini ili je odron ugrozio saobraćaj, obavestite policiju ili nadležnu komunalnu službu kako bi uklonili prepreku i sačinili zapisnik kada je to potrebno.

Ne pomerajte vozilo ako nije bezbedno

Ako je automobil ozbiljno oštećen ili postoji opasnost od daljeg urušavanja, sačekajte dolazak nadležnih ili službe za pomoć na putu. Samostalno uklanjanje drveta ili kamenja može biti opasno.

Prijavite štetu osiguravajućem društvu

Ukoliko imate odgovarajuće auto-kasko osiguranje koje pokriva ovakve vrste štete, prijavite događaj što je pre moguće i pripremite svu potrebnu dokumentaciju, uključujući fotografije i zapisnik ako je sačinjen.

Sačuvajte svu dokumentaciju

Računi za šlep službu, popravke i druga prateća dokumentacija mogu biti potrebni tokom postupka ostvarivanja prava na naknadu štete.

Može li se tražiti naknada?

Zavisi od okolnosti u kojima je šteta nastala. Ako je uzrok bilo nevreme, pravo na naknadu često zavisi od uslova vaše polise osiguranja. U pojedinim slučajevima, kada postoji sumnja da je šteta posledica neodržavanja javne površine ili propusta nadležnih, moguće je razmotriti i druge pravne mogućnosti.

Pravovremena reakcija, dobra dokumentacija i poštovanje procedura mogu znatno olakšati rešavanje ovakvih neprijatnih situacija i povećati šanse za uspešnu naknadu štete.

Pročitaj još

Srbija

Velike gužve na graničnim prelazima: Press.rs donosi savete šta treba da uradite kako biste što lakše stigli do odredišta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Letnja sezona tradicionalno donosi pojačan saobraćaj na graničnim prelazima, a višesatna čekanja nisu retkost. Iako na dužinu zadržavanja ne možete uvek da utičete, dobra priprema može da učini putovanje znatno lakšim i bezbednijim.

Pre polaska proverite stanje na granicama

Informišite se o trenutnim gužvama i, ukoliko imate mogućnost, razmotrite alternativni granični prelaz ili pomerite vreme polaska kako biste izbegli najveće saobraćajne talase.

Dokumenta držite pri ruci

Pasoše, lične karte, saobraćajnu dozvolu, zeleni karton (ako je potreban) i ostalu dokumentaciju pripremite unapred. Tako ćete ubrzati prolazak kroz kontrolu i izbeći nepotrebno zadržavanje.

Obezbedite dovoljno vode i hrane

Ako putujete sa decom ili starijim osobama, ponesite dovoljno vode, lagane užine i sve što vam može zatrebati tokom dužeg čekanja. Tokom toplih dana posebno je važno da ostanete hidrirani.

Ne napuštajte kolonu bez potrebe

Pokušaji da se preskoči red ili vožnja zaustavnom trakom mogu dovesti do kazni i dodatnih problema. Pridržavanje pravila doprinosi bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.

Vodite računa o automobilu

Ako čekanje potraje, pratite temperaturu motora i, kada je to moguće i bezbedno, ugasite motor kako biste smanjili potrošnju goriva. Proverite i da li klima uređaj radi ispravno, naročito tokom velikih vrućina.

Budite strpljivi

Gužve na granicama često zavise od velikog broja vozila, pojačanih kontrola ili smene turista. Mirno ponašanje i poštovanje uputstava nadležnih službi pomoći će da putovanje protekne bez dodatnog stresa.

Dobra organizacija, puna dokumentacija i malo strpljenja mogu značajno da olakšaju putovanje. Iako čekanje u kolonama nije prijatno, uz pripremu i odgovorno ponašanje lakše ćete stići do željene destinacije i odmor započeti bez nepotrebnih komplikacija.

Pročitaj još

Srbija

„OVDE SMO PRONAŠLI SLOBODU“: Zašto stranci masovno menjaju Berlin, London i Njujork za život u Srbiji?

Objavljeno pre

,

Objavio:

most na adi, bridge, belgrade, nature, serbia, architecture, europe, river, sky, travel

Dok mnogi sanjaju o odlasku, hiljade stranaca bira Srbiju kao svoj trajni dom.

Nisu u pitanju samo niske cene – oni govore o bezbednosti na ulicama, kafi koja se pije satima i duši koju je Zapad izgubio. „U Srbiji se još uvek živi, u Evropi se samo radi“, poručuju oni.

Kada je Francuz Nikolas pre tri godine odlučio da proda svoj stan u predgrađu Pariza i preseli se u okolinu Topole, njegova porodica je mislila da je poludeo. Danas, on pravi organsko vino, deca mu idu u lokalnu školu, a on kaže da se prvi put u životu oseća – bezbedno.

„U Parizu zaključavate troja vrata i ne znate ime komšije. U Šumadiji mi komšija donese jaja i sir na vrata, a vrata ne zaključavam ni noću. Srbija ima nešto što se ne može kupiti novcem – ljudsku bliskost“, priča Nikolas za Press.rs.

Fenomen „Beograd – novi Berlin“

Beograd je postao magnet za digitalne nomade i kreativce iz celog sveta. Prema istraživanjima platformi za rad na daljinu, srpska prestonica je redovno u top 10 destinacija u Evropi.

Šta ih privlači?

  1. Bezbednost: Roditelji iz Amerike ili zapadne Evrope su fascinirani činjenicom da deca u Srbiji mogu sama da idu u školu ili se igraju u parku do mraka.

  2. Društveni život: Koncept „sedimo na kafi tri sata“ za strance je kulturološki šok koji brzo zavole. Kažu da je to najbolji lek protiv stresa.

  3. Gastronomija: Organska hrana koja na Zapadu košta pravo bogatstvo, kod nas je standard na svakoj pijaci.

belgrade, serbia, river, architecture, city, church, orthodox, town, historical, cityscape, downtown, blue church, blue river, belgrade, belgrade, belgrade, belgrade, belgrade, serbia, serbia, serbia

stevanaksentijevic

Od IT stručnjaka do čuvara tradicije

Nisu samo penzioneri ti koji dolaze. Mladi IT stručnjaci iz Rusije, Izraela i Amerike donose kapital i znanje, ali zauzvrat traže autentičnost. Mnogi od njih ulažu u obnovu starih srpskih kuća, čuvajući arhitekturu koju smo mi počeli da zaboravljamo.

„Srbija ima neverovatnu energiju. Ovde se stalno nešto dešava, ljudi su direktni, srdačni i imaju neverovatan smisao za humor čak i kad je teško. To je zarazno“, kaže Tijago, poznati „srpski Brazilac“ koji je postao jedan od najboljih ambasadora naše zemlje.

Mala zemlja velikih mogućnosti

Srbija se polako pozicionira kao evropski centar za visoke tehnologije (BioSense institut, IT hubovi), ali i kao oaza mira za one koji žele održiv život. Naši festivali, od Exita do Guče, postali su brendovi, ali prava magija se dešava u svakodnevnim interakcijama.

Pročitaj još

U Trendu