Connect with us

Srbija

Oluja u Smederevu srušila krov zgrade i oštetila vozila

Nakon oluje u Smederevu, delovi krova pali su na okolinu, a više automobila je pretrpelo štetu.

Objavljeno pre

,

Oluja u Smederevu srušila krov zgrade i oštetila vozila Foto Izvor: Tanjug/Aleksandra Dražić

Nakon oluje u Smederevu, delovi krova pali su na okolinu, a više automobila je pretrpelo štetu.

Nakon snažne oluje u Smederevu, došlo je do ozbiljne materijalne štete kada je krov jedne zgrade potpuno srušen. Prema objavljenim informacijama na društvenim mrežama, oluja u Smederevu izazvala je pad delova krova na više automobila u okolini, ali prema navodima nema povređenih osoba. Ovu informaciju potvrdila je i lokalna Instagram stranica, koja je objavila snimke prizora nakon oluje u Smederevu.

Oluja u Smederevu prouzrokovala materijalnu štetu

Prema istim izvorima, materijalna šteta je velika, pošto su vozila oštećena usled pada delova krova. Ipak, nema izveštaja o ljudskim žrtvama ili povređenima. Delovi krova ležali su razbacani na više mesta oko zgrade, što je izazvalo zabrinutost među stanovnicima. Osim toga, snimci pokazuju prizore koji podsećaju na posledice posle jakog nevremena.

Aktuelne vremenske prilike i upozorenja

Za širu teritoriju Srbije, Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje na moguće nevreme, sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Takođe, prognozirana je i moguća pojava grada. Trenutne temperature u zemlji variraju od 1°C u Leskovcu do 8°C u Beogradu. Severozapadni vetar duva slabim do umerenim intenzitetom, što dodatno utiče na promene u vremenskim uslovima širom regiona.

U međuvremenu, vreme u Beogradu i drugim gradovima karakteriše smena sunca i oblaka, uz povremene pljuskove. Zbog toga se građanima savetuje oprez, naročito na mestima gde je došlo do oštećenja objekata.

Oluja u Smederevu i posledice po građane

Iako su slike sa lica mesta pokazale ozbiljnu materijalnu štetu, izveštaji potvrđuju da nema povređenih. S obzirom na ranije najave o mogućem nevremenu, nadležne službe prate situaciju i apeluje se na građane da budu oprezni prilikom kretanja u pogođenim delovima grada.

Kao rezultat ove oluje u Smederevu, očekuje se da će nadležne službe nastaviti sa sanacijom štete i utvrđivanjem tačnog obima posledica.

Pročitaj još

Srbija

Ispovest za Press.rs bivšeg zavisnika od kocke: Počelo je sa tiketom od 50 dinara, a završilo se gubitkom stana i porodice

Objavljeno pre

,

Objavio:

blackjack, casino, poker, gambler, gambling, gamble, cards, dealer, chips, table, vegas, croupier, playing, risk, entertainment, leisure, winner, chance, luck, brown winner, brown casino, blackjack, blackjack, blackjack, blackjack, blackjack, casino, casino, gambler

Srbija je druga u Evropi po broju kladionica po glavi stanovnika. Iza svakog svetlećeg natpisa „Slot“ kriju se hiljade uništenih života.

Ovo je priča o Marku (38), čoveku koji je imao sve, a onda je dozvolio da mu „kuglica“ odredi sudbinu. Njegova borba nije samo njegova – to je ogledalo društva koje je kocku normalizovalo.

„Sećam se tog prvog tiketa. Bio je maj, finale Lige šampiona, ja sam imao 17 godina. Uložio sam 50 dinara, čisto da mi utakmica bude zanimljivija. Dobio sam 1.200. Taj osećaj moći, taj ‘lak novac’, bio je udica na koju sam se zakačio, a da nisam ni primetio“, započinje svoju ispovest za Press.rs Marko, koji je danas na rehabilitaciji.

Ono što je počelo kao tinejdžerska zabava, u Markovim dvadesetim pretvorilo se u opsesiju. Sportsko klađenje više nije bilo dovoljno brzo. Prešao je na rulet i aparate.

„Rulet ne jede novac, on jede razum“

„Kockar ne ide u kockarnicu da bi dobio. On ide da bi bio u igri. Onaj adrenalin dok se kuglica vrti… u tom trenutku ne misliš na glad, na dugove, na roditelje. Misliš samo da je sledeći krug ‘taj’“, objašnjava Marko.

Njegov sunovrat počeo je kada je podigao prvi kredit da bi pokrio „minus“ na kocki. Zatim drugi, pa treći. Kada su banke zatvorile vrata, prešao je na „brze keš kredite“, a potom i na pozajmice od sumnjivih ljudi – zelenaša.

„Kada duguješ banci, stižu opomene. Kada duguješ ljudima sa ulice, stiže strah. Više nisam kockao da bih uživao, nego da bih preživeo sutrašnji dan. Laž je postala moj maternji jezik. Lagao sam suprugu da sam izgubio novčanik, lagao sam šefa da mi treba avans za lečenje majke… Svaki dinar koji bih dobio, vratio bih nazad u aparat za pola sata.“

Gubitak krova nad glavom i tišina praznog stana

Prekretnica, koja je Marka umalo koštala života, dogodila se pre dve godine. Stan koji je nasledio od roditelja, u kojem je živeo sa ženom i ćerkom, završio je pod hipotekom. Novac je „progutao“ rulet u jednoj beogradskoj noći.

„Došao sam kući u pet ujutru. Supruga je sedela u kuhinji, nije palila svetlo. Samo mi je pokazala kovertu sa rešenjem o izvršenju. Nije plakala, to me je najviše bolelo. Ta tišina. Rekla je: ‘Marko, ja više nemam muža, a naše dete nema oca. Pakuj se.’ Te noći sam spavao u kolima, sa petsto dinara u džepu i planom da se nikada ne probudim.“

Kocka na svakom ćošku

Markova priča nije usamljena. Prema podacima relevantnih udruženja za borbu protiv patološkog kockanja, u Srbiji postoji preko 300.000 ljudi koji imaju problem sa kockom. Posebno zabrinjava činjenica da su granice sve niže – srednjoškolci masovno provode velike odmore u kladionicama.

Psiholozi upozoravaju da je kocka „tiha bolest“. Za razliku od narkomanije ili alkoholizma, fizički simptomi se ne vide odmah, ali su psihičke posledice i stopa samoubistava među kockarima zastrašujuće visoki.

„Ljudi ne shvataju da je to najteži oblik zavisnosti za lečenje, jer je ‘droga’ u vašoj glavi, a dostupna je na svakom ćošku“, kažu stručnjaci iz jedne klinike za odvikavanje.

Put ka svetlu: Rehabilitacija i kajanje

Marko je danas „čist“ već 18 meseci. Prošao je kroz pakao apstinencijalne krize, psihoterapije i grupne sastanke. Radi dva posla kako bi vratio dugove koji će ga pratiti još godinama. Porodicu nije vratio, ali je dobio priliku da viđa ćerku vikendom.

„Najteže je oprostiti sebi. Svaki put kad prođem pored kladionice i čujem onaj zvuk aparata, prođe me jeza. Moja poruka svima koji misle da imaju kontrolu je: Nemate je. Rulet je dizajniran da dobije, a vi ste dizajnirani da izgubite sve. Počinje sa 50 dinara, a završava se u potpunom mraku.“

Pročitaj još

Srbija

Narodna verovanja o grmljavini na Prokopije i simbolika praznika

Prokopovdan u narodnoj tradiciji nosi posebnu simboliku, a vremenske prilike tumače se kao poruke svetitelja.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Narodna verovanja o grmljavini na Prokopije i simbolika praznika – grmljavina na Prokopije

Prokopovdan u narodnoj tradiciji nosi posebnu simboliku, a vremenske prilike tumače se kao poruke svetitelja.

Prokopovdan, praznik posvećen svetom velikomučeniku Prokopiju, zauzima važno mesto u narodnim verovanjima. Pitanje šta znači grmljavina na Prokopije često se postavlja u srpskoj tradiciji, a običaji i tumačenja vezani za ovaj dan čuvaju se generacijama. Prema narodnom kalendaru, vremenski uslovi na ovaj praznik, posebno grmljavina i oluje, imaju posebno značenje i smatraju se porukom sa neba.

Šta znači grmljavina na Prokopije prema narodnom verovanju

U srpskoj tradiciji, grmljavina na Prokopovdan tumači se kao upozorenje. Veruje se da ovakvo nevreme na dan svetog Prokopija predstavlja opomenu onima koji ne poštuju praznik i obavljaju teške poslove, naročito radove u polju kao što je kopanje zemlje. Takođe, kada se pojavi takozvana „suva grmljavina“, to je znak mogućih nepovoljnih meseci, što uključuje sušu ili olujni grad. Ovakav događaj narod vidi kao izraz svetiteljevog gneva i jasan signal da treba poštovati tradiciju.

Simbolika kiše i vrućina na Prokopovdan

Pored grmljavine na Prokopije, narodna verovanja poklanjaju pažnju i drugim vremenskim pojavama tog dana. Kiša na ovaj praznik nosi potpuno drugačiju simboliku. Mirna letnja kiša doživljava se kao blagoslov, a običaj nalaže da se deca puste da pokisnu, sa verovanjem da će im to doneti zdravlje i snagu. Ova pojava „gasi oganj“ u zemlji i najavljuje rodnu jesen. U slučaju tropskih vrućina, narod upozorava na „usijane glave“, a postoji i zabrana kupanja, što je deo šireg običajnog nasleđa.

Prokopovdan kroz narodnu tradiciju

Prokopovdan pripada redu „ognjevitih svetaca“, zajedno sa svetim Ilijom, Ognjenom Marijom i svetim Pantelijom. Zbog toga je ovaj praznik posebno značajan u seoskim zajednicama, gde ljudi pažljivo prate vremenske prilike na dan svetitelja. Prema predanjima, svaka pojava na nebu tog dana ima dublje značenje i može uticati na očekivanja za naredne mesece. Na taj način, grmljavina na Prokopije postaje centralni deo narodnog tumačenja sudbine i roda.

Uticaj prazničnih običaja na svakodnevni život

Običaji vezani za Prokopovdan oblikuju ponašanje ljudi u mnogim krajevima. Ljudi izbegavaju teške poslove, posebno rad u polju, kako ne bi izazvali svetiteljevu ljutnju. Takođe, roditelji dozvoljavaju deci da pokisnu na kiši, verujući u zaštitu sveca. Na kraju, narodna verovanja o grmljavini na Prokopije ostaju snažan deo kulturne baštine i podsećaju na važnost poštovanja tradicije i praznika.

Pročitaj još

Srbija

Institut za transfuziju krvi upozorava: kritične rezerve A i O krvne grupe

Nedostatak krvi u Institutu za transfuziju krvi mogao bi da dovede do odlaganja operacija, upozoravaju stručnjaci

Objavljeno pre

,

Objavio:

Institut za transfuziju krvi upozorava: kritične rezerve A i O krvne grupe

Nedostatak krvi u Institutu za transfuziju krvi mogao bi da dovede do odlaganja operacija, upozoravaju stručnjaci

Rezerve krvi u Institutu za transfuziju krvi trenutno su na izuzetno niskom nivou, a posebno su ugrožene rezerve A i O krvne grupe. Prema zvaničnoj izjavi, zalihe su pale na jednoipodnevni nivo, dok su A i O grupe na samo jedan dan. Upravo ovakva situacija dovodi pacijente i zdravstvene radnike u težak položaj.

„Idealno bi bilo da svaki dan prikupimo 300-400 jedinica krvi. To je generalno težak zadatak, a pogotovo tokom leta, kada i visoke temperature utiču na davaoce da dođu da daju krv, a pacijenti ne mogu da čekaju“, izjavila je Mirjana Knežević iz Instituta za transfuziju krvi.

Apel građanima zbog niskih rezervi A i O krvne grupe

Trenutni nedostatak krvi, naročito A i O grupa, stvara rizik za nastavak redovnog rada zdravstvenih ustanova. Zbog toga iz Instituta apeluju na sve građane koji ispunjavaju uslove da daju krv. Tokom letnjih meseci, kada su temperature visoke, broj dobrovoljnih davalaca se značajno smanjuje. Ipak, potrebe pacijenata ostaju iste, što dodatno otežava situaciju.

Ukoliko se rezerve krvi ne povećaju, postoji realna mogućnost da dođe do odlaganja planiranih hirurških zahvata. Ovo bi moglo da utiče na veliki broj pacijenata širom zemlje. Zbog toga je odziv građana ključan za normalno funkcionisanje zdravstvenog sistema.

Uslovi za dobrovoljno davanje krvi prema Institutu

Institut podseća da krv mogu dati sve zdrave osobe uzrasta od 18 do 65 godina. Neophodno je da davalac bude potpuno zdrav, bez terapije i lekova, i da nije imao hirurške intervencije u poslednjih šest meseci. Takođe, krv je moguće donirati sedam dana nakon vađenja zuba ili manjih stomatoloških zahvata.

Pored toga, građani se ohrabruju da se informišu o svim detaljima na zvaničnim kanalima Instituta. Osim toga, važno je ponoviti da jedan davalac može spasiti više života, posebno kada su rezerve krvi ugrožene.

Važnost redovnog davanja krvi u letnjem periodu

Letnji meseci predstavljaju izazov za prikupljanje dovoljne količine krvi. Nažalost, tokom ovog perioda, rezerve A i O krvne grupe često su najniže. Na taj način, svaka donacija ima poseban značaj i direktno doprinosi očuvanju zdravlja pacijenata.

Institut za transfuziju krvi apeluje na sve građane da, ukoliko mogu, daju krv i tako pomognu u prevazilaženju trenutne krize.

Novo Jutro – Renata i Sarapa – Filip Maksimovic, Mirjana Knezevic – 21.07.2026.


Pročitaj još

U Trendu