Connect with us

Svet

Turska i Azerbejdžan traže UNESCO zaštitu baklave, region izražava negodovanje

Inicijativa za upis baklave kao nematerijalnog nasleđa izazvala je reakcije država Balkana i Bliskog istoka

Objavljeno pre

,

Turska i Azerbejdžan traže UNESCO zaštitu baklave, region izražava negodovanje – Turska i Azerbejdžan baklava Foto Izvor: Pixabay.com

Inicijativa za upis baklave kao nematerijalnog nasleđa izazvala je reakcije država Balkana i Bliskog istoka

Zajednička inicijativa Turske i Azerbejdžana za zaštitu baklave kod UNESCO-a izazvala je negodovanje u regionu. Prema saopštenju, zahtev je podnet sa ciljem da baklava bude uvrštena na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa. Ovaj potez izazvao je reakcije brojnih zemalja, uključujući Grčku i države Balkana, koje baklavu smatraju delom svog gastronomskog identiteta.

Baklava kao simbol gastronacionalizma

Turska i Azerbejdžan navode da baklava ima posebno mesto u njihovoj kulturi. Turska posebno ističe da je savremeni oblik baklave nastao u osmanskom Istanbulu. Sa druge strane, Grčka tvrdi da poreklo baklave potiče iz vremena Vizantijskog carstva. Zbog toga je već pokrenuta rasprava u međunarodnim institucijama. Grčki poslanici su još u januaru 2025. godine podneli prigovor Evropskom parlamentu, izražavajući zabrinutost zbog pokušaja da baklava bude priznata kao isključivo tursko-azerbejdžanska poslastica.

Međutim, baklava je danas rasprostranjena u više od dvadeset zemalja, od Balkana i Bliskog istoka do Kavkaza i Azije. Svaka od njih ima vlastitu verziju recepta i način pripreme. Ipak, borba za “vlasništvo” nad ovim slatkišem traje godinama i često prelazi granice kulinarstva.

Gastronacionalizam i politički značaj kulinarskog nasleđa

Pojava označena kao gastronacionalizam podrazumeva korišćenje porekla hrane kao sredstva za političko pozicioniranje i izgradnju nacionalnog identiteta. Antropološkinja Kjara Bortoloto navodi da države koriste kulturno nasleđe radi međunarodne vidljivosti i prestiža. Oznaka UNESCO-a, prema njenim rečima, ne donosi direktnu finansijsku korist, već osigurava globalnu prepoznatljivost.

Turska je posebno posvećena ovakvom predstavljanju svoje kuhinje. Tokom NATO samita u Ankari, gosti su imali priliku da probaju regionalne specijalitete predstavljene kao deo turskog nasleđa. Vrhunski kuvari su osam meseci radili na autentičnom turskom meniju upravo za ovaj događaj. Ova strategija se uklapa u širi diplomatsko-kulinarski pristup, koji Turska i Azerbejdžan gaje kroz formulu “jedna nacija, dve države”.

Regionalne reakcije i nastavak sporenja

Odluka Turske i Azerbejdžana da podnesu zajednički zahtev UNESCO-u naišla je na oštar odgovor susednih zemalja. Osim Grčke, negodovanje su izrazile i druge države u kojima je baklava deo tradicije. U prošlosti su se slični sporovi vodili i oko drugih jela, kao što je grčka “patsa”, za koju Turska tvrdi da je zapravo turski “iškembe”.

Konačna odluka o tome da li će baklava biti priznata kao deo azerbejdžansko-turskog nasleđa pod okriljem UNESCO-a biće poznata nakon zasedanja ove organizacije u decembru. Do tada, gastronacionalizam ostaje važna tema u odnosima zemalja koje dele slične kulinarske tradicije.

Pročitaj još

Svet

Sabotaža izazvala iskliznuće voza u Francuskoj, 44 osobe povređene

Policija istražuje incident nakon pronalaska dela šine na pruzi

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sabotaža izazvala iskliznuće voza u Francuskoj, 44 osobe povređene – sabotaža voza u Francuskoj

Policija istražuje incident nakon pronalaska dela šine na pruzi

Detalji incidenta

U severozapadnoj Francuskoj, u mestu Cleon, došlo je do iskliznuća regionalnog voza koji je prevozio 186 putnika iz Rouena za Caen. Incident se dogodio u petak uveče, a jedan vagon je prevrnut dok su četiri druga izašla iz šina. Policija sumnja na sabotažu kao uzrok nesreće nakon što je na pruzi pronađen deo šine.

Istraga u toku

Portparolka nacionalne policijske službe za komunikacije, koja je želela da ostane anonimna, izjavila je za Associated Press da je pronađeni deo šine “verovatno” povezan sa iskliznućem. “Razlozi njegove prisutnosti su nepoznati i moraće da se utvrde tokom istrage”, rekao je tužilac iz Rouena, Sebastien Gallois.

Stanje povređenih

Melanie Delacour, gradonačelnica Cleona, izjavila je da su žrtve bile u stanju šoka. “Prozori vagona koji su ostali uspravni su se razbili i zbog brzine voza kamenje je letelo unutar vagona”, rekla je ona za Agence France-Presse. Među povređenima je i 18-godišnja žena koja je helikopterom prevezena u Univerzitetsku bolnicu u Rouenu.

Pročitaj još

Svet

UPOZORENJE VLADIMIRA PUTAINA: Ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi rat sa Rusijom

Ruski predsednik izjavio da Moskva ne preti evropskim zemljama i da su zapadne elite odgovorne za trenutnu situaciju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vladimir Putin upozorio da bi ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio rat sa Rusijom

Ruski predsednik izjavio da Moskva ne preti evropskim zemljama i da su zapadne elite odgovorne za trenutnu situaciju

Ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi direktan sukob sa Rusijom, izjavio je Vladimir Putin u svojoj najnovijoj izjavi. On je naglasio da Rusija ne želi rat sa Evropom, niti namerava da preti evropskim državama. Prema njegovim rečima, evropske elite šire strah među stanovništvom, predstavljajući Rusiju kao izmišljenu pretnju.

Putin: Ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi rat sa Rusijom

U osvrtu na trenutne političke tokove, Putin je istakao da bi ulazak evropskih trupa u Ukrajinu bila ozbiljna eskalacija. “Oni sada govore da razmišljaju o tome kako da uvedu trupe na teritoriju Ukrajine. To znači rat sa Rusijom”, izjavio je ruski predsednik. Takođe, dodao je da Rusija nema interesa za sukobe sa evropskim državama i da ne planira da ugrožava njihove interese.

Osim toga, Putin je izneo stav da zapadne elite, kako je opisao, plaše sopstveno stanovništvo navodnom ruskom pretnjom. On smatra da su sistemske greške koje su zapadne “globalističke elite” napravile u sferama politike, bezbednosti i ekonomije dovele do trenutne nestabilnosti u Evropi.

Uzroci sukoba i stav Rusije prema Evropi

Govoreći o ratu u Ukrajini, Putin je ponovio da je pokušaj Zapada da Ukrajinu uvede u NATO nakon promene vlasti u Kijevu 2014. godine bio osnovni uzrok sadašnjeg sukoba. Prema njegovim rečima, te greške su se tokom godina dodatno uvećavale, što je, kako navodi, dovelo do trenutne situacije.

Putin je naglasio: “U sferi bezbednosti je jasno o čemu je reč. To je pokušaj da se dotuče Ruska Federacija, najpre uz pomoć terorista na Kavkazu, separatista, zatim uz pomoć drugih instrumenata, a sada uz pomoć neonacističkog režima u Ukrajini. To se ne prekida.”

Ipak, on je još jednom istakao da Rusija ne želi rat sa evropskim državama i da nije pretnja za njihove interese. Ruski predsednik smatra da je aktuelna klima nepoverenja posledica odluka donetih na Zapadu, a ne zbog ruskih postupaka.

Odjek izjave i razvoj situacije

Putinove izjave dolaze u trenutku kada se u Evropi vode intenzivne rasprave o mogućem angažovanju evropskih trupa u Ukrajini. Ipak, prema njegovim rečima, takav potez značio bi direktan vojni sukob sa Rusijom. On je pozvao evropske lidere da preispitaju svoje politike i izbegnu odluke koje mogu dovesti do još većih tenzija.

Konačno, Putin je ocenio da bi dalji razvoj situacije zavisio od odluka koje donesu evropske elite, te da Rusija ostaje pri stavu da nije pretnja za Evropu. Sve izjave ruskog predsednika usmerene su na upozorenje protiv eskalacije i potrebu za oprezom u donošenju političkih odluka vezanih za Ukrajinu.

Pročitaj još

Svet

Sećanje na heroje leta 93: Dvadeset pet godina od tragičnog 11. septembra

Gordon Felt ističe važnost učenja o hrabrosti putnika leta 93 koji su se suprotstavili teroristima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sećanje na heroje leta 93: Dvadeset pet godina od tragičnog 11. septembra – sećanje na Flight 93

Gordon Felt ističe važnost učenja o hrabrosti putnika leta 93 koji su se suprotstavili teroristima.

Godišnjica tragičnog događaja

Na Nacionalnom memorijalu leta 93 u Shanksvilleu, Pensilvanija, održana je ceremonija kojom se obeležava 25 godina od terorističkog napada 11. septembra. Više od 300,000 ljudi godišnje poseti ovo mesto kako bi odali počast i saznali više o događajima tog dana.

Poruka porodica žrtava

Gordon Felt, koji je izgubio brata Edwarda na letu 93, prisustvovao je ceremoniji. “Značajno je što ljudi izdvoje vreme da dođu ovde i nauče o hrabrosti putnika i posade koji su se borili protiv terorista”, rekao je Felt. Njegova poruka naglašava važnost sećanja na one koji su se žrtvovali kako bi spasili druge.

Priča koja se pamti

Događaji vezani za let 93 ostaju važan deo američke istorije. Na osnovu telefonskih poziva sa leta, saznalo se da su putnici planirali da se suprotstavljaju otmičarima, što je ultimativno dovelo do toga da avion ne stigne do cilja terorista u Vašingtonu. “Dobri momci su pobedili tog dana”, zaključio je Felt.

Pročitaj još

U Trendu