Connect with us

Svet

Ajkula blizu obale ostrva Lipsi izazvala paniku među kupačima u Grčkoj

Na plaži Kacadija snimljena je ajkula iz roda Mustelus, koja se smatra bezopasnom za ljude

Objavljeno pre

,

Ajkula blizu obale ostrva Lipsi izazvala paniku među kupačima u Grčkoj Foto Izvor: Pixabay.com

Na plaži Kacadija snimljena je ajkula iz roda Mustelus, koja se smatra bezopasnom za ljude

Prisutnost ajkule blizu obale ostrva Lipsi u Grčkoj izazvala je nemir među kupačima na plaži Kacadija. Prema dostupnim informacijama, manja ajkula iz roda Mustelus prišla je na svega nekoliko metara od peska, što je izazvalo kratkotrajnu paniku.

Neki kupači su zbog toga odmah izašli iz vode, dok su drugi sa ležaljki ustali kako bi snimili ovaj neuobičajen prizor. Snimak prikazuje kako ajkula pliva u veoma plitkoj vodi, na maloj udaljenosti od ljudi na plaži.

Vrsta ajkule zabeležena u plićaku

Prema procenama lokalnih stručnjaka, ajkula koja je primećena pripada rodu Mustelus, iz porodice Triakidae. Ova vrsta, poznatija kao galeo u Grčkoj, retko pokazuje agresivno ponašanje prema ljudima. Zapravo, do sada nije zabeležen nijedan potvrđen smrtonosan napad ove vrste na čoveka.

Iako pojava ajkule blizu obale ostrva Lipsi izaziva uznemirenost, stručnjaci naglašavaju da se ove ajkule uglavnom dezorijentišu ili prate plen, a ne približavaju se ljudima s namerom napada. Pored toga, njihova prisutnost u plićaku često je kratkotrajna i bez posledica po kupače.

Reakcije kupača i značaj za bezbednost

Na snimku se jasno vidi da su kupači bili iznenađeni, ali je situacija brzo vraćena pod kontrolu. Takođe, izveštaji ukazuju da ajkule iz roda Mustelus ne predstavljaju realnu opasnost za ljude, što je potvrdilo i lokalno stanovništvo.

Zbog toga stručnjaci apeluju na smirenost i ističu da je važno razlikovati vrste ajkula koje mogu biti opasne od onih koje to nisu. Na kraju, pojava ajkule blizu obale ostrva Lipsi ostala je zabeležena samo kao neobičan prizor, bez posledica po kupače.

Pročitaj još

Svet

Zemljotres jačine 7,3 pogodio Meksiko, tlo se treslo i u Gvatemali

Epicentar zemljotresa bio je 103 kilometra od Tapačule, a potres se osetio i više od 200 kilometara dalje.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zemljotres jačine 7,3 pogodio Meksiko, tlo se treslo i u Gvatemali – zemljotres u Meksiku

Epicentar zemljotresa bio je 103 kilometra od Tapačule, a potres se osetio i više od 200 kilometara dalje.

Snažan zemljotres u Meksiku jačine 7,3 stepena Rihterove skale zabeležen je, prema saopštenju seizmoloških službi. Epicentar je bio na dubini od 10 kilometara, udaljen 103 kilometra od grada Tapačula. Pored toga, potres je bio toliko snažan da su ga osetili i stanovnici u gradovima susedne Gvatemale, na udaljenosti većoj od 200 kilometara od epicentra.

Zemljotres u Meksiku uznemirio građane

Kako je objavljeno, zemljotres u Meksiku izazvao je strah među stanovnicima pogođenih područja. Zbog jačine potresa, mnogi građani su napustili svoje domove i izašli na ulice. Ipak, prema dosadašnjim informacijama, nisu prijavljene štete ili povređeni. Zvanične službe prate situaciju i apeluju na stanovništvo da ostane oprezno.

Potres osetili i stanovnici Gvatemale

Zemljotres u Meksiku nije pogodio samo lokalno stanovništvo. Naime, potres je registrovan i u gradovima Gvatemale, iako su udaljeni više od 200 kilometara od epicentra. Takođe, seizmolozi navode da ovakvi potresi mogu imati šire posledice u regionu, a moguće su i naknadne slabije vibracije tla.

Za sada, vlasti u Meksiku i Gvatemali nastavljaju da prate razvoj situacije. Osim toga, građanima se preporučuje da prate uputstva nadležnih službi dok se ne utvrdi potpuna bezbednost. Konačno, seizmološke službe nastavljaju sa monitoringom mogućih novih potresa.

Pročitaj još

Svet

Naučni pristup razvoju prirodnog travnjaka za Svetsko prvenstvo

FIFA zahteva prirodnu travu za utakmice, naučnici prilagođavaju uslove

Objavljeno pre

,

Objavio:

Naučni pristup razvoju prirodnog travnjaka za Svetsko prvenstvo – razvoj prirodnog travnjaka

FIFA zahteva prirodnu travu za utakmice, naučnici prilagođavaju uslove

Ovogodišnje Svetsko prvenstvo u fudbalu donosi izazove u održavanju prirodnih travnjaka, posebno u stadionima sa veštačkom podlogom. Dr. John Sorochan iz Univerziteta u Tenesiju predvodi tim koji razvija specijalne vrste trave koje mogu izdržati različite klimatske uslove i intenzitet igre.

Specifičnosti naučnog pristupa

Tim koristi napredne tehnike kako bi osigurao da trava ostane otporna tokom celog turnira. Razvijene su posebne sorte koje se mogu brzo regenerisati i prilagoditi specifičnim uslovima na terenu.

Za više informacija o projektu i uključenim stručnjacima, posetite zvaničnu stranicu Univerziteta u Tenesiju ili FIFA-in centar za istraživanje travnjaka.

Shania Twain – Dirty Rosie (Lyric Video)


Pročitaj još

Svet

Rusija povlači ratnu flotu iz Mediterana, prvi put bez brodova posle 13 godina

Stalno prisustvo ruske mornarice u Sredozemnom moru je okončano, a površinska flota se suočava sa ozbiljnim izazovima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rusija povlači ratnu flotu iz Mediterana, prvi put bez brodova posle 13 godina – ratni brod u Mediteranu

Stalno prisustvo ruske mornarice u Sredozemnom moru je okončano, a površinska flota se suočava sa ozbiljnim izazovima

Po prvi put od 2013. godine, prema saopštenju, Rusija više nema ni jedan ratni brod u Sredozemnom moru. Ovaj potez označava potpuni slom na moru za rusku mornaricu i završava dugogodišnje stalno prisustvo na ovom strateškom području. Povlačenje dolazi u trenutku kada se ruska površinska flota suočava sa brojnim izazovima, uključujući tehničke probleme i sankcije koje ograničavaju pristup ključnim tehnologijama.

Potpuni slom na moru i stanje površinske flote

Stalno prisustvo ruskih ratnih brodova u Mediteranu bilo je deo šire strategije održavanja uticaja u regionu. Međutim, sada je, kako je objavljeno, ova flota praktično nestala iz Sredozemnog mora. Istovremeno, jedini ruski nosač aviona, Admiral Kuznjecov, navodno je u tako lošem stanju da bi mogao biti poslat na otpad. Devet godina pokušaja popravki i više od milijardu dolara nisu uspeli da vrate brod u operativno stanje. Prema izveštajima, niko ne želi ni da ga otkupi kao staro gvožđe, što dodatno ilustruje težinu problema sa kojima se suočava ruska mornarica.

Uticaj sankcija na napredne tehnologije i podmorničku flotu

Zbog rigoroznih sankcija Zapada, Rusija više ne može da uvozi napredne visokotehnološke legure, preciznu elektroniku i druge ključne komponente. Održavanje podmornica postaje sve teže jer su potrebni specijalizovani delovi, što utiče na operativnu sposobnost podmorničke flote. Povlačenje ratne flote iz Mediterana dodatno ukazuje na izazove u održavanju vojne moći van sopstvenih obala. Površinski brodovi i podmornice sada su izloženi sistemskim problemima, a ruska brodogradilišta ne mogu da odgovore na potrebe za popravkama i modernizacijom.

Sve teži uslovi rada i kompromisi sa bezbednošću

Brodogradilišta, zbog hroničnog nedostatka novca i resursa, često prave kompromise sa bezbednosnim protokolima. Ovakva praksa je posebno rizična kada su u pitanju nuklearni reaktori na podmornicama. Osim toga, ruske podmornice postaju sve bučnije, što olakšava lociranje od strane NATO snaga. Kao rezultat, nekadašnja samoproglašena pomorska supersila svedena je na mornaricu koja može da operiše uglavnom u blizini sopstvenih obala, sa zarđalim trupovima i praznim dokovima.

Situacija u kojoj je Rusija ostala bez ijednog ratnog broda u Mediteranu, prema saopštenju, ima dugoročne posledice za stratešku poziciju zemlje u regionu. Ovaj razvoj događaja predstavlja značajnu promenu u balansu snaga u Sredozemlju i postavlja pitanje mogućnosti obnove ruske pomorske moći u budućnosti.

Pročitaj još

U Trendu