Connect with us

Domaće

Energoprojekt akcije prodate za 42 miliona evra, promet na berzi ispod 6 miliona

Država prodala 34% udela u Energoprojektu po ceni od 452 dinara, uz prinudni otkup manjinskih akcionara i nisku likvidnost tržišta

Objavljeno pre

,

Energoprojekt akcije prodate za 42 miliona evra, promet na berzi ispod 6 miliona Foto Izvor: Pexels / Following NYC

Država prodala 34% udela u Energoprojektu po ceni od 452 dinara, uz prinudni otkup manjinskih akcionara i nisku likvidnost tržišta

Energoprojekt akcije prodate su za 42 miliona evra, dok je ukupni promet na domaćem finansijskom tržištu pao ispod 6 miliona evra u prvoj polovini godine. Fokus_keyphrase „Energoprojekt akcije prodate“ potvrđuje centralni ekonomski događaj na Beogradskoj berzi. Država je pristala da proda 34% vlasničkog udela u Energoprojekt holdingu, što je izazvalo značajnu reakciju investitora i akcionara.

Detalji prodaje Energoprojekt akcija i posledice po berzu

Prodaja je realizovana po ceni od 452 dinara po akciji, čime je vrednost Energoprojekta procenjena na oko 42 miliona evra. Ova transakcija uključila je i prinudni otkup preostalih manjinskih akcionara, s obzirom na to da je kompanija Napred prešla prag od 90% vlasništva. Zanimljivo je da samo zemljište Energoprojekta u Bloku 26 u Beogradu, koje se nalazi preko puta Palate Srbija, vredi višestruko više od ukupne iznosa za koji je kompanija kupljena.Odabrana cena značajno je niža od one iz 2017. godine, kada je Napred preuzeo Energoprojekt po ceni od 1.501 dinar po akciji. Tada država nije prodala svoj udeo, iako je akvizicija podržana sa strane. Sada nije ni pokušano da se akcije ponude po višoj ceni na berzi, poput 500, 600 ili 700 dinara, čime su propuštene dodatne budžetske koristi.

Niska likvidnost i poređenje sa regionalnim tržištima

Kao rezultat ovakve odluke, domaće finansijsko tržište beleži veoma nizak promet. U prvoj polovini godine ostvareno je manje od šest miliona evra prometa na čitavom tržištu kapitala u Srbiji. Uporedo sa tim, samo na berzi u Zagrebu zabeleženo je 5,4 miliona evra prometa u jednom danu.Ova situacija dodatno učvršćuje „zid nepoverenja“ među investitorima i tržišnim učesnicima, što utiče na smanjenu spremnost za ulaganje i trgovinu. Nepovoljni uslovi i odsustvo transparentne prodaje akcija smanjuju atraktivnost tržišta kapitala u Srbiji za domaće i strane investitore.

Imovina kompanije i značaj za tržište kapitala

Zemljište Energoprojekta u Bloku 26 smatra se jednom od najvrednijih nekretnina u Beogradu, što je bio ključni motiv za kupovinu. Ipak, vrednovanje cele kompanije na 42 miliona evra izazvalo je dodatna pitanja o načinu procene i procesu prodaje. Ovime je, prema mišljenju analitičara, tržište kapitala u Srbiji suočeno sa još jednim udarcem po poverenje učesnika.Prodaja Energoprojekta po nižoj ceni, bez pokušaja povećanja prihoda za budžet, i odluka o povlačenju kompanije sa berze, mogu imati dugoročne posledice po razvoj domaćeg tržišta kapitala. Potencijal za rast i privlačenje investicija ostaje ograničen dok se ne uspostave transparentniji i efikasniji mehanizmi prodaje i trgovine akcijama.

Pročitaj još

Domaće

Okeani apsorbovali 23 zetadžula toplote, ekvivalent 7,6 milijardi šolja čaja po sekundi

Višak energije u okeanima 2025. godine porastao je za 50 odsto u odnosu na 2021, što dodatno ubrzava globalno zagrevanje i utiče na klimatske i ekonomske tokove širom sveta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Okeani apsorbovali 23 zetadžula toplote, ekvivalent 7,6 milijardi šolja čaja po sekundi

Višak energije u okeanima 2025. godine porastao je za 50 odsto u odnosu na 2021, što dodatno ubrzava globalno zagrevanje i utiče na klimatske i ekonomske tokove širom sveta.

Okeani su tokom 2025. godine apsorbovali energiju od čak 23 zetadžula, što odgovara količini od 7,6 milijardi vrelih šolja čaja svake sekunde. Ovaj podatak, prema istraživanju klimatologa Liđinga Čenga i njegovih kolega, ukazuje da okeani preuzimaju oko 90% viška toplote zadržane na Zemlji zbog efekta staklene bašte. Fokus_keyphrase „okeani apsorbovali 23 zetadžula toplote“ jasno osvetljava razmere globalnog energetskog disbalansa.

Rast apsorpcije toplote u okeanima

Tokom 2021. godine, okeani su, prema istim izvorima, apsorbovali oko 15 zetadžula energije. Već tada je ova količina predstavljala ekvivalent 4,8 milijardi šolja čaja svake sekunde. Uvođenje jedinice „gigamug u sekundi“ (GMug/s) dodatno približava javnosti obim energetskih promena – tada je zabeleženo 4,8 GMug/s, dok je u 2025. ova vrednost narasla na 7,6 GMug/s. Ukratko, okeani danas akumuliraju 50% više toplote nego pre samo četiri godine, i to izmereno kroz precizne satelitske i okeanske instrumente.

Ekonomija energije i klimatske posledice

Za poređenje, ukupna godišnja potrošnja energije čovečanstva iznosi nešto više od pola zetadžula, što je znatno manje od toplote koju okeani upijaju svake godine. Količina CO2 i drugih gasova sa efektom staklene bašte, koju je čovečanstvo emitovalo od početka industrijske revolucije, premašuje bilion tona. Ova emisija direktno utiče na rast nivoa mora, ubrzava topljenje ledenih pokrivača i dovodi do češćih morskih toplotnih talasa. Osim toga, čistiji vazduh i eventualno smanjenje oblačnosti omogućavaju dodatnu apsorpciju sunčeve energije, što podstiče pozitivnu povratnu spregu zagrevanja.

Šira slika: Uporedo sa rastom emisija, rizici za ekonomiju rastu

Okeani danas funkcionišu kao glavni regulator globalne temperature, ali rast apsorbovane toplote stvara dodatne rizike za privredu i društvo. Višak energije u morima podiže nivo mora, utiče na ribarstvo, transport i infrastrukturu obalskih gradova. Kao rezultat, ekonomski troškovi klimatskih promena rastu, dok ulaganja u fosilna goriva i dalje ne opadaju. Poređenje sa šoljama čaja jasno prikazuje razmere problema: energija koju svaka osoba na Zemlji može proizvesti svake sekunde i dalje je manja od viška toplote koji završava u okeanima.

Zbog toga je razumevanje podatka „okeani apsorbovali 23 zetadžula toplote“ ključno za planiranje buduće energetske i klimatske politike. Sve češće odlaganje obaveza za klimatsku neutralnost naglašava potrebu za hitnim ekonomskim i regulatornim merama. Ovaj trend apsorpcije toplote u okeanima, koji je izmeren i potvrđen aktuelnim analizama, indikator je ubrzavanja klimatskih promena sa širokim posledicama.

Pročitaj još

Domaće

Nafta poskupela 11 odsto, dizel u Srbiji dostiže gotovo rekordnih 222 dinara

Cene goriva u Srbiji rastu četvrtu nedelju zaredom, uprkos smanjenju akciza i globalnim poremećajima na tržištu nafte

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nafta poskupela 11 odsto, dizel u Srbiji dostiže gotovo rekordnih 222 dinara – cena nafte

Cene goriva u Srbiji rastu četvrtu nedelju zaredom, uprkos smanjenju akciza i globalnim poremećajima na tržištu nafte

Cena nafte na svetskim berzama porasla je 11 odsto za samo nedelju dana, dostigavši oko 83 dolara po barelu. U Srbiji je dizel dostigao gotovo rekordnih 222 dinara (1,89 evra) po litru, što predstavlja četvrto uzastopno poskupljenje goriva. Ove promene usledile su i pored privremenog smanjenja akciza za maksimalno dozvoljenih 20 odsto, prema odluci Vlade Srbije.

Nafta poskupela 11 odsto zbog sukoba na Bliskom istoku

Sukob između SAD, Izraela i Irana na Bliskom istoku dodatno je destabilizovao tržište sirove nafte. Nafta brent, koja je prošle nedelje koštala 76 dolara po barelu, sada se prodaje po gotovo 85 dolara. Ovaj rast od 11 odsto direktno je uticao na povećanje cena derivata na Mediteranu i u evropskim državama.

Dizel u Srbiji gotovo na rekordu, cene rastu u regionu

Na tržištu Mediterana dizel (ULSD) je poskupeo oko 12 odsto, dok je benzin zabeležio rast od 5 odsto. Prema podacima Evropske komisije, maloprodajne cene derivata u EU skočile su od 36 do 56 evra na 1.000 litara. U Srbiji je litar evrodizela sada 222 dinara, dok je benzin BMB95 198 dinara (1,69 evra). To je povećanje od dva dinara po litru za obe vrste goriva u odnosu na prethodnu nedelju. Ovim tempom, cena dizela se približila rekordu od 225 dinara zabeleženom krajem juna. Cena benzina je ispod maksimalnog nivoa iz jula 2022. godine, kada je iznosila 205 dinara po litru.

Uticaj smanjenja akciza i evropskih margina

Iako je Vlada Srbije privremeno smanjila akcize na gorivo za 20 odsto, što će važiti od 20. do 26. jula, aktuelno smanjenje od 10 odsto (do 19. jula) nije sprečilo rast maloprodajnih cena. Akciza na benzin biće 57,60 dinara po litru, a na dizel 59,23 dinara. U istom periodu 2024. godine, litar benzina je koštao 191 dinar, a dizela 202 dinara, pri višim akcizama od 67,22 i 69,12 dinara. Margine za preradu nafte u Evropi dostigle su rekordnih 60 dolara, što dodatno podstiče rast cena na pumpama.

Cene goriva u regionu prate svetske trendove

U Crnoj Gori je evrodizel od juče skuplji za devet centi i sada iznosi 1,67 evra po litru, dok benzin košta 1,64 evra. Hrvatska je postavila cenu dizela na 1,59 evra, što je pet centi više, dok je benzin ostao na 1,54 evra. U Makedoniji evrodizel iznosi 1,35 evra, a benzin 1,41 evro, uz sporadične promene cena. U Bosni i Hercegovini benzin se kreće od 1,39 do 1,42 evra, a dizel od 1,47 do 1,51 evro po litru.

Regulatorni okvir i formiranje cene u Srbiji

Maloprodajne cene goriva u Srbiji formiraju se prema Uredbi o ograničenju cena derivata, koja važi od februara 2022. godine. Prema ovoj uredbi, Ministarstvo energetike i rudarstva određuje srednju veleprodajnu cenu. Ova cena se bazira na proseku kotacija goriva na mediteranskoj berzi, uz dodatak maloprodajne marže i PDV-a. Rafinerija u Srbiji trenutno ne radi zbog dvomesečnog prekida dotoka nafte, što dodatno povećava zavisnost od uvoznih kotacija. Preduzeća su obavezna da odmah primene nove cene po objavi Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Zaključak: Cene goriva u Srbiji pod snažnim pritiskom globalnog tržišta

Kao rezultat, cene goriva u Srbiji nastavljaju da rastu četvrtu nedelju zaredom, prateći globalna kretanja i napetosti na Bliskom istoku. Smanjenje akciza privremeno ublažava rast, ali ne može u potpunosti zaštititi domaće potrošače od uticaja svetskog tržišta nafte.

Pročitaj još

Domaće

Banca Intesa zadržala lidersku poziciju sa 15,3 odsto udela u neto aktivi

Banka ostvarila 15,6 odsto udela u depozitima i devetu Euromoney nagradu za najbolje rezultate na tržištu Srbije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Banca Intesa zadržala lidersku poziciju sa 15,3 odsto udela u neto aktivi – najbolja banka u Srbiji

Banka ostvarila 15,6 odsto udela u depozitima i devetu Euromoney nagradu za najbolje rezultate na tržištu Srbije

Banca Intesa, članica Intesa Sanpaolo grupe, osvojila je nagradu internacionalnog finansijskog magazina Euromoney za najbolju banku na tržištu Srbije za 2026. godinu. Fokus_keyphrase „najbolja banka u Srbiji“ potvrđena je deveti put, a banka je zadržala vodeću poziciju među finansijskim institucijama u zemlji. Prema zvaničnim podacima, u 2025. godini Banca Intesa ostvarila je udeo od 15,3 odsto u ukupnoj neto aktivi, 15,6 odsto u depozitima klijenata i 14,4 odsto u ukupnom kapitalu na kraju godine.

Finansijski pokazatelji i kriterijumi za nagradu

Magazin Euromoney dodelio je nagrade institucijama koje su tokom 2025. godine ostvarile izuzetne finansijske rezultate, uticaj na industriju i visok kvalitet poslovanja u ključnim segmentima bankarstva. U procesu ocenjivanja posebno su vrednovani realizacija strategije, ulaganja u proizvode, distributivne kanale i digitalizaciju, ali i inicijative koje doprinose jačanju odnosa sa klijentima i finansijskoj inkluziji. Banca Intesa je, osim toga, nastavila organski rast i diversifikovala poslovni model, što joj je omogućilo dodatno učvršćivanje konkurentske prednosti.

Izjave rukovodstva i uticaj na tržište

„Priznanje magazina Euromoney za najbolja banka u Srbiji potvrđuje našu dugogodišnju lidersku poziciju, održiv rast i sposobnost da klijentima pružimo sveobuhvatnu podršku“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa. On je istakao da banka povezuje transakciono bankarstvo, finansiranje, upravljanje imovinom, finansijsko planiranje i osiguranje u celovito korisničko iskustvo. Prema njegovim rečima, iza ovakvog pristupa stoje finansijska snaga, tehnološka transformacija, inovativnost i stručnost zaposlenih.

Regionalni uspeh i značaj za bankarski sektor

Pored Banca Intesa, nagrađene su i druge članice Divizije međunarodnih banaka Intesa Sanpaolo grupe. ALEXBANK je prepoznata kao najbolja banka za poslovanje sa stanovništvom u Egiptu, Privredna banka Zagreb (PBZ) kao najbolja banka za poslovanje sa stanovništvom i najbolja ESG banka u Hrvatskoj, dok je CIB banka proglašena za najbolju banku za stambeno kreditiranje u Mađarskoj. IMI Divizija za poslovanje sa privredom i investiciono bankarstvo Intesa Sanpaolo dobila je priznanje za najbolju investicionu banku u Italiji.

Uloga Euromoney nagrada i istorijska perspektiva

Magazin Euromoney, osnovan 1969. godine, jedan je od najuticajnijih izvora analiza i istraživanja za globalnu finansijsku industriju. Od 1992. godine dodeljuje nagrade za izvrsnost, koje predstavljaju međunarodno merilo uspeha, inovativnosti i tržišnog uticaja finansijskih institucija. Banca Intesa već 18 godina zauzima vodeću poziciju na domaćem tržištu prema glavnim pokazateljima poslovanja, što dodatno naglašava značaj osvajanja nagrade Euromoney za najbolja banka u Srbiji. Kao rezultat ovih priznanja, banka jača poverenje klijenata i investitora, a domaći bankarski sektor dobija važno međunarodno priznanje koje može uticati na dalje podizanje standarda poslovanja.

Pročitaj još

U Trendu