Connect with us

Vesti

Događaj koji i dalje deli Srbiju: Dragoljub Draža Mihailović streljan pre tačno osam decenija – Ovo su detalji njegovog živora

Objavljeno pre

,

Pre osam decenija, 17. jula 1946. godine streljan je Dragoljub Draža Mihailović, na osnovu sudske odluke kojom je osuđen zbog saradnje sa okupatorom i zločina pripadnika formacija čiji je bio pretpostavljeni.

Mihailović je rehabilitovan sudskom odlukom maja 2015. godine, kojom je presuda iz 1946. obesnažena.

Podnosioci zahteva za rehabilitaciju bili su njegov unuk Vojislav Mihailović, Srpska liberalna stranka, asocijacije bivših pripadnika Mihailovićevih formacija – Udruženja pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženja političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima i drugi.

Spor na temu „lika i dela“ Dragoljuba Mihailovića, odnosno njegove istorijske uloge i učinka nije time, međutim, okončan.

U osnovi, neslaganja u javnosti, publicistici, pa i istoriografiji, o njemu i njegovom delu, nemaju mnogo veze sa sudskim procesom i izraz su prethodnih uverenja, koja će uglavnom ostati „ušančena“ i posle rehabilitacije.

Sud nije mogao da promeni tumačenja istorijske uloge Mihailovića, ali jeste rasvetlio da li je sudski proces protiv njega vođen valjano.

Proces protiv Mihailovića i dvadsettrojice drugih, od čega deset u odsustvu, održan je u Beogradu, pred Vrhovnim sudom Federativne Narodne Republike Jugoslavije i trajao je od 10. juna do 15. jula 1946. godine.

Presudom izrečenom 15. jula 1946. Dragoljub Mihailović je osuđen na smrt i presuda je, najverovatnije, izvršena streljanjem 17. jula.

Zbog nepostojanja dokaza o Mihailovićevoj smrti, rešenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu, kao datum smrti utvrđen je 17. jul 1946. godine.

Sva nastojanja da se pronađu njegovi posmrtni ostaci do sada su bila bez rezultata.

Sud je osporio valjanost procesa održanog 1946. zbog niza manjakavosti.

Foto: Wikipedia.org

Korektna odbrana bila je onemogućena, a nisu postojale ni osnovne pretpostavke za pravedan sudski spor.

Dragoljub Mihailović napad na Kraljevinu Jugoslaviju dočekao je u činu pukovnika. Nakon Aprilskog rata 1941. s malom grupom istomišljenika koji su poput njega odbili da se predaju okupatoru, započeo je okupljanje i organizaciju gerilske formacije koja će docnije postati poznata kao Jugoslovenska vojska u otadžbini ili Ravnogorski pokret.

Izbeglička vlada dodelila mu je 7. decembra 1941. čin brigadnog generala. Mihailović je takođe bio, formalno, ministar vojni u vladama Slobodana Jovanovića, Miloša Trifunovića i Božidara Purića.

Dragoljub Mihailović rođen je 27. aprila 1893. u Ivanjici, gde se njegov otac tada našao kao učitelj. Rodom je, inače, bio iz požarevačkog kraja.

Pošto je rano ostao bez roditelja, brigu o troje dece preuzeo je stric.

Završio je gimnaziju u Beogradu, a školovanje na Nižoj vojnoj akademiji prekinuo je 1912. godine, od kada učestvuje u balkanskim i Prvom svetskom ratu. U ratovima je ranjavan i odlikovan.

Dalje vojno obrazovanje nastavlja u međuratanom periodu. Predavao je taktiku na Visokoj školi Vojne akademije, a izvesno vreme provodi i kao vojni ataše u Sofiji i Pragu.

Pošto je maja 1941. poveo gerilsku grupu, iz koje je izrasla Jugoslovenska vojska u otadžbini (Ravnogorski pokret, četnici), Mihailović je negde do 1943. priznavan, pa i slavljen, u SAD i Britaniji kao vođa jednog od gerilskih pokreta u Evropi.

Situacija se tokom 1943. promenila i London je postupno prihvatio kao vodeći pokret otpora u okupiranoj Jugoslaviji – NOVJ, partizanski pokret.

Postoje brojna timačenja zašto je pokret koji je Mihailović predvodio na kraju odbačen od zapadnih saveznika, a najčešće se u tom smislu pominje mreža sovjetske agenture koja se tada pokazala kao vrlo efikasna.

Ono što se, međutim, ređe pominje jeste činjenica da su odgovarajuće britanske službe uspele da provale sistem šifriranja Nemaca i da je London sasvim izvesno znao kakva je realno situacija na terenu u okupiranoj Jugoslaviji, odnosno šta javljaju komande nemačkih jedinica na terenu.

Bilo taktičke kolaboracije ili ne, a u manjoj ili većoj meri toga je bilo na svim stranama, Mihailović i njegov pokret su na kraju potpuno poraženi.

Poznato američko odlikovanje koju mu je 1948. godine, posthumno, dodelio američki predsednik Truman bilo je plod činjenice da su Mihailovićeve snage spasile stotine savezničkih pilota, koji su oboreni tokom dejstava nad okupiranom Srbijom.

Prema američkim podacima, njih je bilo ukupno 417, od čega 343 Amerikanca.

Pročitaj još

Srbija

RHMZ najavio osveženje u Srbiji posle tropskih temperatura

Prema saopštenju, pravo osveženje stiže tek od utorka, dok vikend ostaje veoma topao sa lokalnim pljuskovima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

RHMZ najavio osveženje u Srbiji posle tropskih temperatura

Prema saopštenju, pravo osveženje stiže tek od utorka, dok vikend ostaje veoma topao sa lokalnim pljuskovima.

Građane Srbije danas očekuje pravi letnji dan, a prema saopštenju RHMZ-a, temperature će dostići i do 36 stepeni. Ključna tema, osveženje u Srbiji, najavljeno je za početak naredne nedelje, dok će vikend ostati pod uticajem visokih temperatura uz mogućnost lokalnih pljuskova.

Jutro je obeležila magla u zapadnim i jugozapadnim krajevima, posebno u kotlinama i dolinama reka. Na Sjenicko-pešterskoj visoravni vidljivost je bila smanjena na svega 100 metara. Ipak, tokom dana preovladava sunčano i veoma toplo vreme, sa maksimalnim temperaturama između 33 i 36 °C.

Osveženje u Srbiji tokom naredne sedmice

U večernjim satima i tokom noći, prema najavama RHMZ-a, u Vojvodini i Podrinju moguća je pojava kratkotrajnih pljuskova sa grmljavinom. Vetar će biti slab do umeren, promenljivog pravca. Sutra, tokom subote, očekuje se prolazno naoblačenje koje će se iz Vojvodine premestiti ka jugoistoku. Naoblaka će tokom dana slabiti, pa će u većini mesta vreme ostati pretežno sunčano.

Popodne se može očekivati kratkotrajna kiša ili pljusak u brdsko-planinskim predelima, dok će uveče i tokom noći sa zapada stići novo naoblačenje sa pljuskovima i grmljavinom. I pored ovih promena, maksimalne temperature tokom vikenda kretaće se od 30 do 36 °C, što znači da će osveženje u Srbiji izostati do početka naredne sedmice.

Kada stiže ozbiljnije zahlađenje?

Pravo osveženje u Srbiji očekuje se od utorka, 21. jula, kada će prema prognozi RHMZ-a maksimalne dnevne temperature biti znatno niže. Vrednosti će se kretati u rasponu od 25 do 29 °C u većini mesta. Ostatak jula donosi promenljivo oblačno i nestabilno vreme, uz smenu sunčanih perioda i prolaznih pljuskova sa grmljavinom.

Iako će vikend biti topao, preporučuje se da građani planiraju boravak napolju uz oprez i da tokom večernjih sati imaju kišobran pri ruci. Posebno je važno obratiti pažnju na mogućnost kratkotrajnih nepogoda u pojedinim delovima zemlje.

Na kraju, iz RHMZ-a savetuju da se iskoriste sunčani dani, ali da se prati zvanična prognoza zbog mogućih iznenadnih promena vremena.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp izneo tvrdnje o kineskoj aktivnosti tokom američkih izbora

Predsednik SAD objavio dokumenta sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, navodeći pokušaje Kine da utiče na izbore

Objavljeno pre

,

Objavio:

Donald Tramp izneo tvrdnje o kineskoj aktivnosti tokom američkih izbora – kineska aktivnost tokom izbora

Predsednik SAD objavio dokumenta sa kojih je skinuta oznaka tajnosti, navodeći pokušaje Kine da utiče na izbore

Donald Tramp, predsednik Sjedinjenih Američkih Država, obratio se naciji povodom objavljivanja dokumenata sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti. U svom izlaganju, Tramp je izneo tvrdnje da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača, naglašavajući da je reč o najvećem kompromitovanju izbornih podataka u istoriji.

Prema njegovim rečima, dokumenta sa kojih je skinuta oznaka tajnosti objavljena su na sajtu Bele kuće. Tramp je naveo da ti podaci pokazuju pokušaje Kine da utiče ne samo na predsedničke izbore 2020. godine, već i na prethodne izbore za Kongres održane 2018. godine.

Kineska aktivnost tokom izbora prema Trampu

Tramp je istakao da novoobjavljena dokumenta detaljno prikazuju kako je kineska vlada pribavila biračke dosijee. Ti dosijei, prema navodima predsednika, sadrže imena, adrese, brojeve telefona, kontakt podatke i stranačku pripadnost američkih birača. On tvrdi da ovaj čin predstavlja pokušaj da se oslabi njegova prva administracija i utiče na njegovu predsedničku kampanju tokom izbora 2020. godine.

Osim toga, Tramp je naglasio da je kineska vlada imala cilj da utiče na ishod izbora, navodeći kako su vlasti u Pekingu želele njegov poraz jer je, kako tvrdi, imao čvrst stav u odnosima sa Kinom. Ipak, napomenuo je da su svi navodi zasnovani na dokumentaciji koju je administracija odlučila da objavi.

Detalji iz objavljenih dokumenata

Prema Trampovim izjavama, dokumenta iz kategorije „napad na izbore u Americi“ sadrže konkretne podatke o načinu na koji su kineski akteri došli do informacija o biračima. On je precizirao da je reč o dosijeima koji uključuju ključne podatke za identifikaciju birača širom SAD. U međuvremenu, predsednik je pozvao javnost da se upozna sa sadržajem ovih dokumenata putem zvaničnih kanala.

Tramp je zaključio da objavljivanje ovih podataka ima za cilj da pruži transparentnost građanima i institucijama Sjedinjenih Američkih Država. Takođe, naglasio je važnost zaštite izbornog procesa i podataka američkih građana ubuduće. S druge strane, nije saopšteno da li će zvanične institucije pokrenuti dalje postupke na osnovu objavljenih informacija.

Reakcije i dalji koraci

Na kraju obraćanja, Tramp je apelovao na sve nadležne institucije da analiziraju sadržaj dokumenata i preduzmu odgovarajuće mere u cilju zaštite izbornog procesa. Kako je saopšteno, objavljivanje dokumenata ima za cilj da informiše javnost o obimu kineske aktivnosti tokom američkih izbora. U narednom periodu se očekuju dodatne reakcije relevantnih organa u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pročitaj još

Srbija

Afrička kuga svinja u šest okruga Srbije, preko 26.000 grla stradalo

Zaraza se širi na teritoriji opština Ruma i Vladimirci, svakodnevno se beleže novi slučajevi bolesti kod stočara.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Afrička kuga svinja u šest okruga Srbije, preko 26.000 grla stradalo

Zaraza se širi na teritoriji opština Ruma i Vladimirci, svakodnevno se beleže novi slučajevi bolesti kod stočara.

Virus afrička kuga svinja aktivan je u šest okruga u Srbiji, saopšteno je danas. Od početka godine, zbog ove bolesti, više od 26.000 svinja je uginulo ili eutanazirano. Novi slučajevi zaraze beleže se na teritoriji opština Ruma i Vladimirci. Prema dostupnim podacima, bolest se širi, a stočari su suočeni sa značajnim gubicima.

Afrička kuga svinja pogađa domaćinstva u Provu i Vladimircima

U domaćinstvima u Provu, svinje su postale prava retkost, jer je bolest potvrđena u više od 100 domaćinstava u poslednja dva meseca. Od početka širenja zaraze, eutanazirano je više od 2.000 svinja, prema navodima nadležnih. Osim toga, svakog dana se prijavljuju novi slučajevi u opštini Vladimirci, gde je virus afrička kuga svinja prisutan u devet naselja.

U upozorenjima na ulazima u sela jasno stoji da je bolest aktivna, a lokalno stanovništvo je oprezno zbog mogućnosti daljeg širenja virusa. Stočari navode da je bolest teško sprečiti, a gubici su veliki. „Prvo mi se krmača suprasna razbolela, posle druga, počela i ona, vepar treći. Ja sam prijavio posle prvog, tako da je to pobijeno, šta da radim, bolest je došla“, rekao je Živan Šević iz Prova u svojoj izjavi.

Razvoj situacije i posledice za stočarstvo

Afrička kuga svinja je neizlečiva bolest koja se brzo širi među svinjama i predstavlja ozbiljan izazov za stočarstvo u pogođenim regionima. Iako se preduzimaju mere kako bi se zaustavilo dalje širenje virusa, svakodnevno se otkrivaju novi slučajevi. S druge strane, nadležni apeluju na stočare da poštuju sve propisane procedure i odmah prijave sumnjive slučajeve zaraze.

Zbog afrička kuga svinja, lokalne zajednice trpe ekonomske posledice, dok se broj zaraženih i eutanaziranih grla povećava. Za sada, zvanične institucije nastavljaju da prate situaciju i preduzimaju mere kako bi zaštitile preostala stada i sprečile širenje bolesti na druge regione.

Pročitaj još

U Trendu