Connect with us

Domaće

Amazon i Microsoft investiraju u električnu energiju, ugovori vredni 2,6 milijardi dolara

Goldman Sachs najavljuje rast potrošnje struje data centara od 50 odsto do 2027. godine

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / mrganso

Goldman Sachs najavljuje rast potrošnje struje data centara od 50 odsto do 2027. godine

Najveće svetske tehnološke kompanije, kao što su Amazon i Microsoft, intenzivno ulažu u dugoročne energetske ugovore i sopstvenu infrastrukturu kako bi obezbedile stabilan izvor električne energije, ključan za razvoj veštačke inteligencije i data centara. Prema proceni Goldman Sachs Research-a, globalna potrošnja električne energije u data centrima mogla bi da poraste 50 odsto do 2027. godine, a čak 165 odsto do kraja decenije u poređenju sa 2023. godinom.

Međunarodna agencija za energiju očekuje da će globalna potrošnja struje data centara dostići oko 945 TWh do 2030. godine, što predstavlja skoro tri odsto ukupne svetske potrošnje električne energije. Amazon je kroz ugovor sa Talen Energy obezbedio do 1.920 megavata nuklearne energije bez emisije ugljenika, sa postepenim povećanjem isporuke do 2032. godine. Microsoft je potpisao dvadesetogodišnji ugovor sa Constellation Energy za ponovno pokretanje nuklearne elektrane Three Mile Island Unit 1 u Pensilvaniji, kapaciteta oko 835 megavata.

Google je, uprkos značajnim resursima, prošle godine povukao projekat data centra u Indianapolisu nakon protivljenja lokalne zajednice i političara. Ovi primeri ukazuju da kapital i napredni hardver nisu dovoljni bez dugoročnog i pouzdanog izvora električne energije.

Kompanija Bitzero Holdings, koja se ranije bavila rudarenjem bitcoina, sve više ulazi u sektor data centara za veštačku inteligenciju i visokoperformansno računarstvo. Bitzero je u junu 2026. godine počeo trgovanje na Nasdaqu pod oznakom AIBZ i najavio više od jednog gigavata planiranog kapaciteta sa projektima u Norveškoj, Finskoj i Severnoj Dakoti. U maju je sa kompanijom OneQode Networks potpisano obavezujuće pismo namere za petnaestogodišnji zakup 110 megavata kapaciteta u data centru Namsskogan u Norveškoj, što bi moglo doneti oko 2,6 milijardi dolara prihoda tokom trajanja zakupa, uz napomenu da konačni ugovor zavisi od due diligence procesa i odobrenja.

Bitcoin industrija je već pokazala koliko je pristup jeftinoj struji presudan za konkurentnost. Samo rudari sa dugoročno obezbeđenom i povoljnom električnom energijom mogli su da prežive promene na tržištu kriptovaluta. Slična dinamika sada se prenosi na AI data centre, gde fizička dostupnost električne energije postaje temelj digitalne ekonomije.

Sve veća potražnja za energetskim resursima i infrastrukturom za data centre ukazuje da energetske kompanije postaju ključni igrači u novoj eri razvoja veštačke inteligencije i visokoperformansnog računarstva.

Pročitaj još

Domaće

Raiffeisen banka omogućila direktno ulaganje na berzu kroz mTrader funkcionalnost

Nova opcija u aplikaciji Moja mBanka otvara pristup domaćem i stranim tržištima kapitala, uz jednostavno korišćenje sa mobilnog telefona

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nova opcija u aplikaciji Moja mBanka otvara pristup domaćem i stranim tržištima kapitala, uz jednostavno korišćenje sa mobilnog telefona

Raiffeisen banka Srbija predstavila je novu funkcionalnost mTrader unutar mobilne aplikacije Moja mBanka, omogućavajući klijentima samostalno trgovanje finansijskim instrumentima na domaćem i stranim tržištima kapitala, saopšteno je iz ove banke 14. jula 2026. godine. mTrader omogućava korisnicima da investiraju u hartije od vrednosti koje ulaze u sastav referentnih tržišnih indeksa, čime se pristup ulaganju dodatno pojednostavljuje za građane i pravna lica.

Bankarski sektor u Srbiji beleži ubrzanu digitalizaciju, a Raiffeisen banka, koja posluje gotovo četvrt veka u zemlji, ističe da je mTrader nastavak tog trenda i proširenje brokerskih usluga za širu javnost. Klijentima je sada omogućen direktan i transparentan pristup investicionim prilikama bez potrebe za posrednicima ili fizičkim odlaskom na berzu.

Jelena Aksić, članica Izvršnog odbora Raiffeisen banke zadužena za segment stanovništva, malih preduzeća i preduzetnika, navela je da je vreme sazrelo za ovakvu uslugu na tržištu Srbije. „Novom funkcionalnošću u Moja mBanka mobilnoj aplikaciji otvaramo vrata građanima da sami trguju finansijskim instrumentima i ulažu na domaćem i stranim tržištima. Očigledno je sazrelo vreme da tržištu ponudimo takvu uslugu koja omogućava svima da jednostavno i lako pristupe tržištu kapitala“, izjavila je Aksić.

Ona je istakla i potrebu za edukacijom investitora o karakteristikama finansijskih instrumenata, rizicima i volatilnosti tržišta. „Pre donošenja investicione odluke, klijenti bi trebalo da se upoznaju sa karakteristikama instrumenata, prinosima i volatilnošću. Na taj način mogu doneti informisane i odgovorne odluke u skladu sa svojim finansijskim ciljevima i profilom rizika. mTrader omogućava investiranje ‘iz fotelje’, ali savetujemo promišljeno odlučivanje“, dodala je Aksić.

Za aktivaciju mTrader funkcionalnosti klijenti moraju posetiti ovlašćenu filijalu ili kontaktirati svog ličnog bankara, kako bi im bila omogućena puna brokerska usluga kroz aplikaciju. Ova novina predstavlja još jedan korak u digitalizaciji bankarskih i investicionih usluga na domaćem tržištu, čime Raiffeisen banka nastavlja da širi svoju ponudu u skladu sa savremenim trendovima.

Pročitaj još

Domaće

Osiguranje zajedničkih prostora pokriva samo 5 odsto zgrada u Srbiji

Premija osiguranja i dalje neprivlačna za većinu, saglasnost potrebna od dve trećine stanara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Premija osiguranja i dalje neprivlačna za većinu, saglasnost potrebna od dve trećine stanara

Osiguravajuće kuće u Srbiji nude polise za zajedničke prostore u stambenim zgradama već deset godina, ali procenjuje se da je svega oko 5% zajedničke imovine u zgradama osigurano, pokazuju podaci iz sektora. Iako su štete od oluja, požara, poplava i kvarova instalacija česte, većina stanara ne vidi zajedničku imovinu kao svoju do trenutka kada nastane šteta, čiji trošak obično premašuje iznos mesečne premije osiguranja.

Prema rečima profesionalnih upravnika, za osiguranje zajedničkih prostora potrebna je odluka dve trećine stanara, što je teško postići jer se svaka šteta ne odnosi jednako na sve vlasnike stanova. Stanari često doživljavaju premiju osiguranja kao dodatni namet, pa radije ulaze u rasprave oko finansiranja popravki nego što se odlučuju za polisu. Fondovi stambenih zajednica su ograničeni i često ne pokrivaju iznenadne troškove kvarova ili drugih šteta.

Prema Zakonu o stanovanju i održavanju zgrada, u Srbiji nije obavezno osiguranje zajedničkih prostorija, već je ono dobrovoljno. Zakon predviđa da stambena zajednica može zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima usled neodržavanja ili nepravilnog održavanja zgrade. U slučaju štete, odgovornost snosi stambena zajednica, a ukoliko ona ne nadoknadi štetu u predviđenom roku, vlasnici posebnih delova zgrade odgovaraju supsidijarno. Ako se ne može utvrditi poreklo štete, odgovornost dele stambena zajednica i vlasnici stanova solidarno.

Iako su najavljene izmene Zakona kojima bi osiguranje od odgovornosti prema trećim licima postalo obavezno, te izmene još nisu usvojene. Predsednik Udruženja profesionalnih upravnika Beograda Bojan Nikolić navodi da je u Srbiji osigurano možda oko 5% zajedničkih prostorija i ističe: „Stanari plaćanje premije osiguranja doživljavaju kao novi namet. Zajednički prostor za njih je ‘nečija’ imovina. Ako bi i deo stanara pristao da plati polisu, teško je postići potrebnu većinu.“

Nikolić navodi primer zgrade gde je zbog strujnog udara pregoreo motor lifta, ali je zahvaljujući polisu osiguranja osiguravajuća kuća pokrila 90% troškova, dok su stanari platili 10%, u skladu sa ugovorom. On dodaje da fondovi stambenih zajednica nisu dovoljni za pokrivanje većih šteta i da je potrebno dodatno izdvajanje novca.

Uslugu osiguranja zajedničkih prostorija od pre nekoliko godina nude i posrednici, kao što je firma Beohost, koja održava 400 zgrada u Beogradu i nudi osiguranje preko DDOR Novi Sad. Vlasnik Beohosta, Uroš Đaković, ističe da su cene prilagođene i da u nekim slučajevima osiguranje može biti besplatno za stambene zajednice koje zaključe ugovor o upravljanju. Trošak polise može biti pokriven prihodima od reklama, antena i drugih uređaja postavljenih na zgradi.

Iako je usluga prisutna na tržištu već deset godina, osiguravajuće kuće i posrednici ističu potrebu za dodatnom edukacijom građana o prednostima ovakve investicije, uz podršku profesionalnih upravnika.

Pročitaj još

Domaće

Budžetski deficit SAD porastao na 120 milijardi dolara zbog povraćaja Trampovih carina

Prihodi pali 6% na 496 milijardi dolara, rashodi porasli 23% na 616 milijardi dolara u junu 2026.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prihodi pali 6% na 496 milijardi dolara, rashodi porasli 23% na 616 milijardi dolara u junu 2026.

Deficit budžeta Sjedinjenih Američkih Država za jun dostigao je 120 milijardi dolara, usled povraćaja sredstava kompanijama po osnovu nezakonito naplaćenih „Trampovih carina“, saopštilo je Ministarstvo finansija SAD. Ovaj rezultat predstavlja veliki zaokret u odnosu na suficit od 27 milijardi dolara iz juna prethodne godine, kada je administracija Donalda Trampa isticala uspešnost carinske politike.

U junu 2026. ukupni budžetski prihodi smanjeni su za 31 milijardu dolara, odnosno za 6 odsto, na 496 milijardi dolara, dok su rashodi porasli za 117 milijardi dolara ili 23 odsto, na 616 milijardi dolara. Država je tokom meseca naplatila 23,6 milijardi dolara od carina, ali je istovremeno vratila 49,2 milijarde dolara, što je dovelo do neto odliva od 25,6 milijardi dolara.

Troškovi kamata na javni dug SAD nastavili su rast i u junu su iznosili 185 milijardi dolara, što je za 41 milijardu dolara, odnosno 28 odsto više u poređenju sa istim mesecom prošle godine. U prvih devet meseci fiskalne 2026. godine, budžetski deficit SAD dostigao je 1,367 biliona dolara, što predstavlja rast od 2 odsto u odnosu na isti period prethodne fiskalne godine.

Ukupni prihodi za devet meseci porasli su 4 odsto i iznose 4,151 bilion dolara, dok su rashodi povećani za 3 odsto, na 5,518 biliona dolara. Povraćaj nezakonito naplaćenih carina ostavio je značajne posledice po državnu kasu, a američke kompanije očekuju ukupno 85 milijardi dolara povraćaja nakon sudskih odluka o Trampovim carinama.

Pročitaj još

U Trendu