Connect with us

Porodica

Zašto je svakodnevna borba za ženska prava i dalje važna: stav norveške ambasadorke

Kristin Melsom naglašava da ravnopravnost žena zahteva stalno zalaganje, a ne samo simboličnu podršku povodom 8. marta

Published

on

Foto Izvor: Pexels

Kristin Melsom naglašava da ravnopravnost žena zahteva stalno zalaganje, a ne samo simboličnu podršku povodom 8. marta

Povodom Međunarodnog dana žena, norveška ambasadorka u Srbiji Kristin Melsom ističe da Osmi mart treba da bude više od simbolike i da nas podseća na obavezu da svakodnevno radimo na ostvarivanju ravnopravnosti. U svom obraćanju Melsom podvlači da se mnoga ženska prava danas smatraju podrazumevanim, ali da potpuna jednakost još uvek nije realnost ni u Srbiji, niti u svetu. Posebno je istakla ulogu žena u svim segmentima društva, od porodice, obrazovanja, privrede i politike, do zdravstva i kulture. Melsom je pomenula i svoj susret sa ženama iz ruralnih područja Srbije, kroz projekte podrške, napominjući koliko su važne ženske organizacije i udruživanje, jer ne donose samo ekonomsku nezavisnost, već i jačanje samopouzdanja i uticaja u zajednici. Ambasadorska je upozorila na i dalje prisutne izazove, naročito nasilje u porodici i partnerskim odnosima. Kako je navela: „Nasilje nad ženama nije privatna stvar, već ozbiljan društveni problem koji zahteva doslednu primenu zakona, jake institucije i jasnu poruku da nasilje nikada nije opravdano“. Melsom je pozvala sve da obrate pažnju i reaguju kada primete potencijalno nasilje, bilo da je reč o komšinici, koleginici ili prijateljici. Govoreći o ekonomskoj ravnopravnosti, ambasadorka je podsetila da su žene u Srbiji još uvek manje zastupljene na tržištu rada i da su često niže plaćene od muškaraca. Navela je primer norveškog istraživanja u kojem su studenti, samo na osnovu pola šefa, istu poziciju ocenjivali različitim epitetima – žene su češće dobijale negativne karakteristike bez razloga. Melsom je podstakla javnost da preispita očekivanja prema ženama na pozicijama: „Želim da podstaknem sve da preispitaju svoje stavove prema ženama koje teže napredovanju i liderstvu. Da li očekujemo da budu ‘mekše’ od muškaraca? Da li je ambicija kod žena manje poželjna?“, upitala je. Podsetila je i na trenutni status zakona o rodnoj ravnopravnosti u Srbiji, koji je pod istragom Ustavnog suda, naglašavajući da je ključno da ovakvi zakoni budu donošeni transparentno i uključivo. Iskustvo Norveške, prema njenim rečima, potvrđuje da ravnopravnost nije samo pitanje pravde, već i prosperiteta, jer nijedna ekonomija ne može u potpunosti da napreduje bez jednakog učešća žena. „Brini radije jednom previše nego jednom premalo. Podržite, a ne omalovažavajte ambiciozne i uspešne žene. Svi možemo učiniti nešto. Ravnopravno društvo je zajednička odgovornost. Ne samo danas – već 365 dana u godini“, poručila je Kristin Melsom povodom 8. marta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Porodica

Novi predbračni ugovor unosi nesigurnost u planiranje zajedničkog doma

Žena iz Srbije suočava se sa pitanjima vlasništva kada suprug predlaže posebnu zakladu za porodičnu kuću

Published

on

Žena iz Srbije suočava se sa pitanjima vlasništva kada suprug predlaže posebnu zakladu za porodičnu kuću

Tridesetosmogodišnja žena iz Srbije podelila je svoje iskustvo o tome kako je sklapanje predbračnog ugovora sa suprugom, neposredno pre venčanja u aprilu 2025. godine, donelo nepredviđene dileme oko sigurnosti budućeg doma. Ona i njen suprug, koji ima 42 godine, dogovorili su se da predbračnim ugovorom jasno razdvoje imovinu: sve što je stečeno pre ili tokom braka ostaje lično vlasništvo, osim ako se izričito ne navede kao zajedničko.

Isprva joj je ovakav dogovor delovao logično, budući da i sama ima stabilna primanja, penzionu štednju, kao i nekoliko nekretnina – neke su isključivo njene, a druge deli sa suprugom. Međutim, situacija se promenila kada je njen muž predložio da otkupi porodičnu kuću njegovih roditelja i prebaci je u posebnu zakladu, čime bi ta nekretnina ostala isključivo njegova.

Prema ovom rešenju, u slučaju razvoda, žena ne bi imala nikakvo pravo na kuću. U slučaju smrti supruga, vlasništvo nad kućom bi automatski pripalo njihovoj desetomesečnoj ćerki, dok bi za upravljanje imovinom bio zadužen suprugov nećak. To znači da bi ona ostala bez prava vlasništva i kontrole nad domom u kojem bi nastavila da živi sa detetom.

“Najviše me muči pomisao da gradimo porodični život u kući za koju unapred znam da pravno nikada neće biti moja”, iskreno priznaje ova žena. Dodaje i da ne želi da menja predbračni ugovor, ali želi da obezbedi sigurnost za sebe i dete, naročito ako ostane udovica.

Njena priča podstakla je razne komentare i savete žena na internetu koje su primetile da ovakav ugovor najviše štiti supruga i njegovu porodicu, dok su prava žene i deteta manje zaštićena. Većina joj savetuje da potraži pravni savet i detaljno prouči sve tačke koje se odnose na buduće vlasništvo nad domom.

Na kraju, ona zaključuje da joj sam predbračni ugovor nije problem, već osećaj nesigurnosti zbog toga što nema nikakvo pravo na dom koji deli sa detetom i u kojem gradi porodicu.

Pročitaj još

Porodica

Zašto muškarci u Srbiji ostaju u braku i biraju mlađe partnerke

Psihoterapeut Tatjana Bošković objašnjava uticaj preljube na samopouzdanje žena i zašto godine ljubavnice nisu presudne

Published

on

Psihoterapeut Tatjana Bošković objašnjava uticaj preljube na samopouzdanje žena i zašto godine ljubavnice nisu presudne

Preljuba je i dalje često tema u Srbiji, a najveće posledice ovog ponašanja osećaju žene koje se nađu u takvim situacijama. Psihoterapeut Tatjana Bošković savetuje ženama da se ne opterećuju godinama ili izgledom ljubavnica svojih partnera, jer takvo poređenje može narušiti njihovo samopouzdanje i odvesti ih na pogrešan put u traženju razloga za prevaru. Ona ističe: “Naše samopouzdanje ne sme da se bazira na izgledu ili godinama, već na samopoštovanju i ličnoj vrednosti.”

Bošković objašnjava da motivi za neverstvo mogu biti različiti, a među njima je i želja muškaraca da se potvrde kao poželjni ili da povrate osećaj muškosti, zbog čega često biraju mlađe ljubavnice. S druge strane, mlađi muškarci ponekad traže starije partnerke zbog iskustva, dok stariji češće biraju mlađe žene koje deluju dostupnije i sa manje „prtljaga“ iz prošlosti, što im može biti privlačno.

Prema njenim rečima, preljuba snažno utiče na žene, jer često dolazi do poređenja sa drugima, što može dovesti do gubitka lične sigurnosti. Bošković ističe: “Kada se poredimo sa bilo kojom ženom, rizikujemo da izgubimo zadovoljstvo sobom, jer uvek će postojati neko ko je u nečemu bolji ili drugačiji.” Ona apeluje na žene da svoje samopouzdanje grade na dubljim temeljima, a ne na poređenju sa drugima.

Iako su razlozi za neverstvo mnogobrojni, neki muškarci jednostavno nisu spremni za monogamiju, što je, kako ona kaže, moralni izbor. Bošković navodi: “Monogamija je moralni izbor, a neki muškarci nisu spremni da se posvete samo jednoj osobi. Oni često traže priliku za avanture, i to nije nužno povezano sa problemima u vezi, već sa ličnim sklonostima.”

Većina muškaraca koji varaju ne želi razvod, već pokušavaju da očuvaju brak i porodicu. “Najčešće varaju oni koji ne žele da se razvedu, ali ne žele ni da rešavaju probleme u vezi”, objašnjava Bošković. Osećanje kajanja kod muškaraca javlja se uglavnom onda kada preljuba postane javna i kada to utiče na celu porodicu. U tom trenutku, žena je pred teškom odlukom – da li može da oprosti, dok muškarac mora da prihvati svoje greške.

Na kraju, Bošković zaključuje da je najvažnije da žene rade na svom samopouzdanju i samopoštovanju, nezavisno od partnerovih postupaka, jer prava sigurnost i osećaj vrednosti treba da dolaze iznutra, a ne od drugih.

Pročitaj još

Porodica

Stoti rođendan bake Vuke: Porodica i čukununuk Vasilije u centru pažnje

Vukosava Vujanac dočekala je jubilej okružena najmilijima, a poseban trenutak bio je susret sa najmlađim članom porodice

Published

on

Vukosava Vujanac dočekala je jubilej okružena najmilijima, a poseban trenutak bio je susret sa najmlađim članom porodice

Vukosava Vujanac, poznata kao baka Vuka iz Malog Zvornika, nedavno je proslavila svoj stoti rođendan 28. februara, okružena porodicom i prijateljima. Njena kuća tog dana bila je prepuna osmeha, zagrljaja i radosti. Najveću sreću donelo joj je prisustvo čukununuka Vasilija, koji je pre samo 17 dana napunio godinu dana. Baka Vuka je istakla koliko joj znači što je doživela da upozna najmlađeg člana porodice: „Nisam mogla ni zamisliti da ću dočekati stotu godinu i upoznati svog Vasu. To je posebna radost.“

Veći deo života, Vukosava je bila izuzetno aktivna. Odrasla je u selu Donja Borina, gde je prvo radila teške fizičke poslove, a kasnije se odlučila da postane šnajderka. Njene košulje i haljine i danas su poznate po kvalitetu i umešnosti. „Radila sam mnogo, takav je bio život na selu. Posle smrti majke, brinula sam o braći i sestrama, ali sam uvek nalazila snagu da idem dalje“, priseća se baka Vuka.

Na pitanje o tajni dugovečnosti, Vukosava skromno kaže: „Ne znam šta je recept. Nisam jela masno i slano, slatko umereno, a pušiti sam počela tek sa 60 godina. Mislim da je genetika važna, ali i da ne treba previše da se nerviraš – važno je uživati u životu.“

Iako nije imala biološku decu, Vukosava i njen suprug Žarko podigli su dvadesetdvoje dece iz šire porodice. O svom braku kaže: „Moj Žarko i ja smo o svemu pričali i imali smo skladan brak. I danas ga se sećam svakog dana.“

Porodična sećanja su bogata i ispunjena radošću. Praunuka Nataša pamti da je baka Vuka uvek bila deo dečjih igara – čak i sa 85 godina igrala je žmurke i vozila bicikl sa unucima. „Uvek je nalazila vremena za nas i činila da detinjstvo bude ispunjeno smehom“, istakla je Nataša.

Teški trenuci nisu izostali, naročito kad je izgubila brata i sestre. U tim periodima, najbliži su joj bili najveća podrška, a baka Vuka poručuje: „Najvažnije je da čuvate svoj život i ne opterećujete se sitnicama.“

Danas, uživa u svakodnevici, kao što su kafa sa komšinicama i prisećanje na stare fotografije. Iako joj zdravlje više ne dopušta da se igra sa čukununukom, vreme provedeno sa porodicom za nju je neprocenjivo.

Pročitaj još

U Trendu