Connect with us

Domaće

Evropske zlatne vize dostupne u 30 do 35 država, ulaganja od 150.000 dolara

Novi programi pokrenuti u Mauricijusu i Paragvaju, dok 12 zemalja nudi državljanstvo kroz investiciju

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / cytis

Novi programi pokrenuti u Mauricijusu i Paragvaju, dok 12 zemalja nudi državljanstvo kroz investiciju

Potražnja za evropskim zlatnim vizama beleži rast, dok istovremeno sve veći broj država pooštrava uslove za dobijanje boravka ili državljanstva putem investicija. Prema najnovijim ekonomskim analizama, između 30 i 35 država trenutno ima određeni oblik programa zlatne vize, dok 12 zemalja nudi opcije sticanja državljanstva kroz investiciju.

Mauricijus je u maju pokrenuo svoj program zlatne vize, a Paragvaj je predstavio Investor Pass koji omogućava sticanje stalnog boravka uz minimalno ulaganje od 150.000 dolara. Najavljen je i novi program u Argentini, a Liban razmatra uvođenje sličnog modela. Ovi programi privlače pažnju investitora, posebno zbog mogućnosti direktnog stalnog boravka i ekonomskog preporoda u zemljama poput Paragvaja.

Istovremeno, programi zlatnih viza postaju sve složeniji, posebno u državama kao što je Portugal, zbog stalnih promena propisa i povećanih rizika. Analize pokazuju da su ove promene usled rasta interesovanja Amerikanaca za preseljenje u Evropu i diversifikaciju životnih opcija. Prema pisanju relevantnih medija, razlika između programa boravka i državljanstva kroz investiciju je ključna: dok zlatne vize otvaraju put ka stalnom boravku, programi državljanstva omogućavaju sticanje pasoša odmah.

Kristijan Neshajm, osnivač platforme za analizu investicione migracije IMI, objašnjava da proces nastanjivanja uključuje više nivoa – od privremenog, preko stalnog boravka, do državljanstva i nadnacionalnog statusa, kao što je državljanstvo Evropske unije. Građani EU imaju jednaka prava u svih 27 država članica, uključujući slobodu rada, putovanja i obrazovanja.

Program državljanstva kroz investiciju na Malti ranije je omogućavao investitorima sticanje pasoša EU, ali je najviši sud Evropske unije ocenio da je ovaj model nespojiv sa pravom EU, zbog komercijalizacije državljanstva. Novi argentinski program zlatne vize predviđen je kao put do prava koja proizlaze iz članstva te zemlje u Merkosuru.

Programi zlatnih viza često su predmet kritika zbog uticaja na rast cena nekretnina i mogućnosti zloupotreba za pranje novca. Zbog takvih zabrinutosti, pojedine zemlje kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska potpuno su ukinule ove programe. Nakon što je Španija u aprilu 2025. ukinula svoj program zlatne vize, investitori su preusmerili interesovanje na boravišne dozvole zasnovane na pasivnim prihodima ili vizama za digitalne nomade. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) vodi evidenciju svih programa i objavljuje spisak onih koji se smatraju visokorizičnim.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Teklas Automotive ulaže 1,3 miliona dinara u proširenje fabrike kod Vladičinog Hana

Proširenje proizvodnog kompleksa uključuje nadstrešnicu od 770 m² i ulaganje od 158.000 dinara za zemljište

Published

on

By

Proširenje proizvodnog kompleksa uključuje nadstrešnicu od 770 m² i ulaganje od 158.000 dinara za zemljište

Turska kompanija Teklas Automotive uložiće 1,3 miliona dinara u proširenje svog proizvodnog kompleksa u naselju Lepenica kod Vladičinog Hana, na osnovu građevinske dozvole izdate od strane Opštinske uprave. Ova investicija predviđa dogradnju i adaptaciju postojeće hale na katastarskoj parceli 3320 u KO Lepenica, sa ciljem proširenja nekoliko funkcionalnih celina namenjenih proizvodnji i zaposlenima.

Prema građevinskoj dozvoli, radovi obuhvataju izgradnju prolaza između objekata, proširenje menze, novu žensku garderobu sa sanitarnim čvorom, ostavu i punionicu sekundarnih baterija za električna industrijska vozila. Takođe je planirana izgradnja nadstrešnice površine oko 770 m² uz jedan od proizvodnih objekata. Svi objekti zadržaće prizemnu strukturu i služiće kao industrijske zgrade za proizvodnju komponenti za auto-industriju.

Teklas Automotive je otvorio svoju prvu fabriku u Vladičinom Hanu u aprilu 2016. godine, dok je izgradnja novog pogona i bazena za radnike počela 2017. godine. Investitor je, prema dokumentaciji, u obavezi da pre prijave početka radova uplati doprinos za uređenje građevinskog zemljišta u iznosu od oko 158.000 dinara.

Građevinska dozvola precizira da radovi moraju biti započeti u roku od tri godine od pravosnažnosti dozvole, dok upotrebna dozvola mora biti pribavljena najkasnije u roku od pet godina. Proširenje ovog industrijskog kompleksa doprinosi daljem razvoju auto-industrije u regionu i unapređuje uslove za zaposlene u fabrici.

Pročitaj još

Domaće

ProCredit banka pokreće ProAcademy, besplatan program za lidere malih i srednjih firmi

Učešće u ProAcademy programu je besplatno, broj mesta ograničen, prijave otvorene do 31. avgusta 2026.

Published

on

By

Učešće u ProAcademy programu je besplatno, broj mesta ograničen, prijave otvorene do 31. avgusta 2026.

ProCredit banka je 9. jula 2026. godine lansirala ProAcademy, novi edukativni program namenjen vlasnicima, direktorima i liderima malih i srednjih preduzeća. Program je osmišljen da kroz praktična znanja i razmenu iskustava unapredi razvoj domaće privrede. ProCredit banka, koja već 25 godina sarađuje sa privredom, odlučila je da znanja iz Bankarske akademije i Menadžment akademije, do sada rezervisana za sopstvene zaposlene, otvori i svojim klijentima.

ProAcademy je nastavak višedecenijskog opredeljenja banke da, pored finansijske podrške, pruži i dodatnu vrednost kroz stručno usavršavanje i razvoj kompetencija za unapređenje poslovanja. Program je prvenstveno namenjen vlasnicima i liderima kompanija koji žele da unaprede poslovanje kroz edukacije i razmenu iskustava sa ekspertima i drugim privrednicima.

Učesnici će imati mogućnost da steknu praktična znanja iz oblasti upravljanja finansijama, razvoja prodaje, organizacije poslovanja, liderstva i organizacione kulture. Dodatno, kroz interaktivan rad, razvijaće rešenja primenljiva u svakodnevnom poslovanju. Poseban segment programa je umrežavanje sa drugim vlasnicima i direktorima kompanija iz regiona, kao i pristup iskusnim trenerima, mentorima i dodatnim edukativnim sadržajima.

Ivan Smiljković, član Izvršnog odbora ProCredit banke, izjavio je: „Naša uloga nikada nije bila isključivo finansiranje poslovanja. Verujemo da održiv rast kompanija zavisi podjednako od dostupnosti kapitala i od kvaliteta znanja na kojem se donose poslovne odluke. Zato pokrećemo ProAcademy – program kroz koji želimo da sa našim klijentima podelimo iskustva i praksu koje smo godinama razvijali u okviru ProCredit grupe.“

Učešće u programu je potpuno besplatno, a broj mesta za prvu generaciju polaznika je ograničen. Prijave su otvorene do 31. avgusta 2026. godine. ProCredit banka ovim programom potvrđuje svoju dugogodišnju posvećenost razvoju malih i srednjih preduzeća, nastavljajući da bude partner privredi ne samo kroz finansijska rešenja, već i kroz prenos znanja i najboljih poslovnih praksi.

Pročitaj još

Domaće

Pepsiko povećao prihod na 24,18 milijardi dolara, akcije pale 2 odsto

Osnovna dobit po akciji dostigla 2,2 dolara, dok je prihod porastao 6,4 odsto u drugom kvartalu 2026.

Published

on

By

Osnovna dobit po akciji dostigla 2,2 dolara, dok je prihod porastao 6,4 odsto u drugom kvartalu 2026.

Američka kompanija Pepsiko ostvarila je prihod od 24,18 milijardi dolara u drugom kvartalu 2026. godine, što je rast od 6,4 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Osnovna dobit po akciji iznosila je 2,2 dolara, dok je prošle godine iznosila 2,12 dolara. Iako su finansijski rezultati nadmašili očekivanja Volstrita, vrednost akcija Pepsika je pala za oko dva odsto u trgovanju pre otvaranja američkih berzi, zbog zabrinutosti investitora oko pada prihoda od prodaje hrane u Severnoj Americi.

Glavni pokretači rasta prihoda bili su međunarodna tržišta i sektor pića, koji su nadomestili slabije rezultate segmenta hrane na američkom tržištu. Pepsiko je zabeležio bolje rezultate u prodaji pića bez šećera i proizvoda sa visokim sadržajem proteina, dok su potrošači sve češće izbegavali tradicionalne grickalice.

Generalni direktor Pepsika Ramon Laguarta izjavio je: “Rezultati u ovom kvartalu su umereni usled usporavanja performansi u kategorijama hrane i pića na tržištu SAD, što je direktna posledica stezanja potrošačkih budžeta pod pritiskom inflacije.” Kompanija je bila prinuđena da snizi cene kod brendova poput Lejs i Doritos kako bi povratila poverenje potrošača sa ograničenim budžetima, što je uticalo na ukupne rezultate.

Uprkos izazovima na američkom tržištu, Pepsiko je zadržao godišnje prognoze, očekujući rast organskih prihoda za dva do četiri odsto u fiskalnoj 2026. godini, uz povećanje dobiti po akciji za četiri do šest odsto.

Pročitaj još

U Trendu