Connect with us

Svet

Pokrenuta misija za spasavanje padajućeg Swift svemirskog teleskopa

NASA i partneri potvrdili lansiranje eksperimentalnog satelita, operacija osmišljena da produži rad teleskopa

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / WikiImages

NASA i partneri potvrdili lansiranje eksperimentalnog satelita, operacija osmišljena da produži rad teleskopa

U petak je u okviru zajedničkog poduhvata američke svemirske agencije, privatne kompanije i industrijskog partnera lansiran eksperimentalni svemirski satelit sa zadatkom da pronađe i stabilizuje svemirski teleskop Swift, čiji pad prema Zemlji preti da dovede do njegovog uništenja do kraja godine. Prema zvaničnim informacijama, cilj ove misije je da se uz pomoć robotskih ruku satelit približi teleskopu i poveća mu visinu orbite, čime bi se omogućio nastavak njegovog rada u otkrivanju astronomskih pojava visokih energija.

Svemirski teleskop Neil Gehrels Swift, čija je vrednost procenjena na 250 miliona dolara, u opasnosti je da u skorije vreme uđe u atmosferu i sagori, ukoliko ne bude podignut na višu orbitu. Eksperimentalni satelit, poznat kao LINK, razvijen je i testiran u roku od osam meseci, u okviru ugovora vrednog 30 miliona dolara koji je potpisan sa američkom svemirskom agencijom. Ugovor je uključivao i troškove lansiranja pomoću rakete Pegasus XL i odgovarajućeg aviona, a prema zvaničnim navodima, projekat se smatra izuzetno ekonomičnim s obzirom na kompleksnost zadatka.

Lansiranje je izvršeno sa teritorije Pacifika, iznad Maršalskih ostrva, nakon što su vremenske prilike i softverski problemi izazvali trodnevno kašnjenje. Satelit i raketa su pušteni iz aviona sa visine od oko 12.000 metara, a američka svemirska agencija je potvrdila da su sve faze raketnog motora aktivirane prema planu, čime je satelit uspešno ubačen u orbitu. Kontrolori leta su najavili detaljne provere sistema pre nego što započne faza približavanja i hvatanja teleskopa Swift.

U zvaničnom saopštenju navodi se da je misija visokorizična, ali bi, ukoliko uspe, omogućila nastavak naučnih istraživanja u oblasti posmatranja kosmičkih eksplozija i drugih astrofizičkih fenomena. Teleskop Swift ima ulogu “prvog odgovora” na takve događaje, pomažući drugim opservatorijama da preciznije odrede poreklo i karakteristike eksplozija u svemiru.

Ova misija predstavlja prvu ovakvu inicijativu u kojoj privatni sektor u saradnji sa državnim partnerima pokušava produženje radnog veka postojećeg naučnog satelita. Prema informacijama sa lica mesta, uspeh ovog poduhvata mogao bi otvoriti mogućnosti za slične projekte u budućnosti. Dalji tok operacije zavisiće od uspeha inicijalnog hvatanja i podizanja teleskopa na sigurniju visinu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ukrajinski napadi ometali rusku logistiku i izazvali nestašicu goriva

Institut za proučavanje rata navodi da su intenzivirani udari uzrokovali ekonomske poremećaje u Rusiji

Published

on

By

Institut za proučavanje rata navodi da su intenzivirani udari uzrokovali ekonomske poremećaje u Rusiji

Ukrajinske snage su tokom juna izvele više od 300 udara srednjeg dometa na ruske ciljeve na okupiranim teritorijama, što je značajno uticalo na rusku logistiku i operacije na bojištu, saopšteno je u najnovijem izveštaju Instituta za proučavanje rata. Ove akcije, prema izveštaju, dovele su do ozbiljne nestašice goriva i ekonomskih problema širom Rusije i okupiranih oblasti Ukrajine.

Analitičari ističu da je u junu zabeležen osetan porast broja napada u poređenju sa prethodnim mesecom, kada je evidentirano najmanje 210 udara. Najviše su pogođene logističke rute na jugu Ukrajine i na poluostrvu Krim, što je dodatno usporilo rusko napredovanje. Ukrajinske snage, kako se navodi, proširuju domet i intenzitet napada, uključujući i udare na naftnu infrastrukturu i vojne ciljeve unutar Rusije.

Prema podacima instituta, tokom juna je zabeleženo najmanje 31 napad na ruska naftna postrojenja i rafinerije, kao i 47 udara na vojne objekte u 41 federalnom regionu Ruske Federacije. Ukrajinske bespilotne letelice i projektili redovno pogađaju strateške ciljeve, među kojima su i veliki gradovi kao što su Moskva i Čeljabinsk, koji su do sada smatrani zaštićenim zonama.

Institut ukazuje da ruske odbrambene snage imaju teškoća u prilagođavanju novim izazovima i zaštiti ključne infrastrukture. Posledice su, prema izveštaju, već vidljive kroz nestašice benzina i rastuće ekonomske poremećaje, što dodatno opterećuje ruski sistem protivvazdušne odbrane i logističku podršku na frontu.

“Ovi udari predstavljaju dugoročni izazov za ruske ofanzivne kapacitete”, navodi se u izveštaju Instituta za proučavanje rata.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija uvela nove sankcije protiv ruskih zvaničnika zbog slučaja Navaljni

Savet EU donosi mere protiv osoba povezanih sa razvojem hemijskog oružja i atentatom na Alekseja Navaljnog

Published

on

By

Savet EU donosi mere protiv osoba povezanih sa razvojem hemijskog oružja i atentatom na Alekseja Navaljnog

Evropska unija je u Briselu donela odluku o uvođenju novih sankcija protiv ruskih obaveštajaca, vojnih zvaničnika i naučnika koji su, prema zvaničnim navodima, direktno umešani u razvoj hemijskog oružja i atentat na opozicionog lidera Alekseja Navaljnog. Mere uključuju zamrzavanje imovine na teritoriji EU, zabranu putovanja i tranzita kroz zemlje članice, kao i zabranu finansiranja, čime se evropskim građanima i kompanijama onemogućava pružanje bilo kakve materijalne podrške sankcionisanim licima.

Na listi sankcionisanih našli su se visoki operativci ruske Federalne službe bezbednosti (FSB) i stručnjaci iz državnih instituta koji su radili na razvoju toksičnog oružja, uključujući nervne agense iz grupe „Novičok” i toksin epibatidin. Odluka Saveta EU predstavlja odgovor na upotrebu ovih supstanci u eliminaciji političkih oponenata, što je označeno kao ozbiljno kršenje međunarodnog prava i direktan udar na globalnu bezbednost.

U zvaničnoj izjavi, predstavnici EU su naglasili da su ove mere uvedene kako bi se jasno pokazalo da upotreba hemijskog oružja neće ostati nekažnjena. “Evropska unija ostaje u potpunosti posvećena borbi protiv širenja i upotrebe hemijskog oružja, kao i podršci Konvenciji o zabrani razvoja, proizvodnje, skladištenja i upotrebe hemijskog oružja i o njegovom uništavanju (CWC)”, navodi se u saopštenju Saveta EU.

Prema rečima evropskih zvaničnika, Unija nastavlja da deluje u bliskoj saradnji sa Organizacijom za zabranu hemijskog oružja (OPCW), zahtevajući od Rusije potpunu transparentnost u vezi sa navedenim slučajem. Okvir sankcija koji je uspostavljen 2018. godine biće primenjivan sve dok, kako je saopšteno, lica odgovorna za proizvodnju i upotrebu hemijskog oružja ne budu u potpunosti izolovana.

“Napad na Navaljnog ne predstavlja samo tragičan ishod političkog progona, već i direktno ugrožavanje međunarodne pravne arhitekture”, istakli su iz Saveta EU.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države upozorile Poljsku na moguću rusku provokaciju u vazdušnom prostoru

Evropski zvaničnici navode da bi incident mogao biti prikazan kao navigaciona greška, dok su tenzije na istočnom krilu NATO-a visoke

Published

on

By

Evropski zvaničnici navode da bi incident mogao biti prikazan kao navigaciona greška, dok su tenzije na istočnom krilu NATO-a visoke

Sjedinjene Američke Države izdale su upozorenje vlastima u Poljskoj na mogućnost predstojeće provokacije iz Rusije, saopšteno je iz diplomatskih izvora. Prema navodima evropskih zvaničnika, Kremlj bi mogao pokušati da inscenira incident upotrebom dronova ili vojnih aviona koji bi ušli u poljski vazdušni prostor, uz zvanično obrazloženje o navodnoj grešci u navigaciji.

Prema dostupnim informacijama, cilj ovakve operacije bio bi izazivanje dodatnog pritiska na države članice NATO-a, posebno u trenutku kada su tenzije na istočnom krilu Alijanse povišene zbog aktuelnih sukoba u regionu. Moskva bi, kako navode izvori, ovakvim potezom pokušala da testira jedinstvo i spremnost NATO saveznika, sa namerom da oslabi vojnu i političku podršku koju Zapad pruža Ukrajini.

Neimenovani evropski zvaničnici izjavili su da Poljska trenutno deluje kao pogodnija meta za ovakvu hibridnu operaciju u poređenju sa baltičkim državama, zbog specifičnih geopolitičkih okolnosti. “Ovakve aktivnosti se prate sa posebnom pažnjom, a sve članice su obaveštene o potencijalnim rizicima”, navodi izvor iz diplomatskih krugova.

Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada su zemlje u blizini ratom zahvaćenih područja već u stanju povišene pripravnosti zbog učestalih ruskih vazdušnih udara na zapad Ukrajine. Službe bezbednosti intenzivirale su nadzor granica i vazdušnog prostora kako bi pravovremeno reagovale na svaki potencijalni incident. “Bezbednosne službe su u stalnoj koordinaciji i situacija se pomno prati”, rekao je jedan od zvaničnika uključenih u monitoring regionalne bezbednosti.

Pročitaj još

U Trendu