Connect with us

Srbija

Završen prvi krug upisa na Univerzitetu u Beogradu, slobodnih mesta na 15 fakulteta

Prema podacima univerziteta, najviše slobodnih mesta ostalo je na Poljoprivrednom i Filološkom fakultetu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Foto/sfb.bg.ac.rs

Prema podacima univerziteta, najviše slobodnih mesta ostalo je na Poljoprivrednom i Filološkom fakultetu

Prvi krug upisa na fakultete Univerziteta u Beogradu je završen, a prema zvaničnim podacima, na 15 fakulteta još uvek ima slobodnih mesta za brucoše. Veliko interesovanje zabeleženo je na Fakultetu organizacionih nauka, Arhitektonskom, Ekonomskom i Elektrotehničkom fakultetu, gde je broj prijavljenih kandidata premašio kvote.

Najveći broj nepopunjenih mesta ostao je na Poljoprivrednom fakultetu, gde se na 790 odobrenih mesta prijavilo 257 kandidata. Na Filološkom fakultetu prijavilo se 771 kandidat na ukupno 1.393 mesta, a slobodnih mesta ima i na budžetu. Šumarski fakultet je upisao 128 kandidata na 300 mesta, dok je na Geografskom fakultetu ostalo nepopunjeno 141 mesto. Tehnički fakultet u Boru evidentirao je 57 prijavljenih na 240 raspoloživih mesta, dok je na Fizičkom fakultetu 60 kandidata konkurisalo za 155 mesta.

Slobodnih mesta ima i na Matematičkom, Pravnom, Pravoslavnom bogoslovskom, Rudarsko-geološkom, Tehnološko-metalurškom, Fakultetu bezbednosti, Fakultetu za obrazovanje učitelja i nastavnika, Fakultetu za fizičku hemiju i Hemijskom fakultetu.

S druge strane, na Fakultetu organizacionih nauka za 1.100 mesta prijavilo se 1.767 kandidata, dok je na Ekonomskom fakultetu zabeleženo 1.924 prijava na 1.320 mesta. Fakultet političkih nauka imao je 891 prijavu na 500 mesta, a Arhitektonski fakultet 647 kandidata na 304 mesta. Medicinski i Mašinski fakultet takođe su premašili planirane kvote.

Kandidati koji nisu uspeli da se upišu u prvom krugu ili nisu konkurisali treba da prate obaveštenja na sajtovima fakulteta, gde će biti objavljene informacije o drugom upisnom roku i proceduri za popunjavanje preostalih slobodnih mesta.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Srbija

Poruke mira i jevanđeljske ljubavi iz manastira u Dalju: Kako zajedništvo jača opstanak Srba

Vladika Heruvim i Bojan Kekić istakli važnost života i očuvanja identiteta Srba u Hrvatskoj tokom obeležavanja Velike Gospojine.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Poruke mira i jevanđeljske ljubavi iz manastira u Dalju: Kako zajedništvo jača opstanak Srba

Vladika Heruvim i Bojan Kekić istakli važnost života i očuvanja identiteta Srba u Hrvatskoj tokom obeležavanja Velike Gospojine.

U manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Dalju danas je obeležena Velika Gospojina, slava ovog svetilišta, uz prenošenje snažnih poruka mira i jevanđeljske ljubavi. Ovaj događaj je okupio Srbe iz regiona, naglašavajući značaj života i ostanka Srba na ovim prostorima, što je posebno istakao vladika osečko-poljski i baranjski Heruvim.

Na svečanosti, vladika Heruvim je uručio Orden Svetog Save drugog stepena Banci Poštanskoj štedionici i direktoru Bojanu Kekiću. Prema njegovim rečima, ovim činom je prepoznat doprinos banke i njenog rukovodstva očuvanju srpskog naroda, identiteta, jezika i tradicije u ovom delu Hrvatske.

Poruke mira i jevanđeljske ljubavi u Dalju

Vladika Heruvim je naglasio da su okupljanje i zajedništvo Srba u manastiru u Dalju posebno važni za opstanak zajednice, ali i za prenosenje poruka mira. „Oni su zajedno sa nama prepoznali značaj života Srba na ovim prostorima. To oslikava i snagu naše otadžbine i njenu brigu za srpski živalj. Svaki prilog, u bilo kom smislu, je velika podrška našem narodu na ovim prostorima“, poručio je vladika.

On je istakao da su Poštanska štedionica i njen direktor Kekić pokazali kako zajedništvo i ljubav mogu doneti dobra dela, očuvati kulturu, tradiciju i crkvu. „To je ono što će biti temelj opstanka i ostanka našeg naroda na ovim prostorima“, zaključio je Heruvim.

Orden Svetog Save za Poštansku štedionicu i Bojana Kekića

Direktor Bojan Kekić izrazio je zahvalnost i čast što je Poštanska štedionica dobitnik ovog priznanja. U svojoj izjavi, Kekić je istakao: „Izuzetna je ovo čast i zadovoljstvo što smo danas prisutni ovde. Poštanska štedionica kao banka sa jasnom funkcijom i državnim interesom gradi svoj dom, svoju Srbiju i trudićemo se da svi stanovnici i ukućani ovog doma žive i uživaju u blagodetima Srbije.“

Kekić je takođe naglasio da je orden, koji je uručen na predlog Eparhije, najviše odlikovanje koje je Poštanska štedionica dobila u 105 godina postojanja. On je dodao da ovo priznanje predstavlja obavezu da banka i dalje radi na dobrobit države i Srba.

Značaj života i zajedništva Srba u Hrvatskoj

Obeležavanje Velike Gospojine u manastiru u Dalju još jednom je istaklo značaj očuvanja identiteta, jezika i kulture Srba u Hrvatskoj. Poruke mira i jevanđeljske ljubavi, koje su upućene tokom svečanosti, podsećaju na važnost zajedništva i služenja zajednici kao temelja opstanka. Na taj način, događaj je potvrdio da podrška institucija i pojedinaca ima ključnu ulogu u očuvanju srpske zajednice na ovim prostorima.

Prelazeći na poruke izrečenih tokom svečanosti, može se zaključiti da su život i ostanak Srba u Hrvatskoj prepoznati kao prioritet. Zajedništvo, podrška i služenje zajednici predstavljaju put ka očuvanju tradicije i budućnosti srpskog naroda.

Pročitaj još

Srbija

VERUJE SE DA ŠTITI DOM: Na Veliku Gospojinu se OVAJ SASTOJAK obavezno stavlja u hranu

U srpskoj tradiciji, bosiljak na Veliku Gospojinu simbolizuje blagoslov i zaštitu doma, prema narodnim običajima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Velika Gospojina: Zašto se bosiljak stavlja u hranu na ovaj praznik – bosiljak na Veliku Gospojinu

U srpskoj tradiciji, bosiljak na Veliku Gospojinu simbolizuje blagoslov i zaštitu doma, prema narodnim običajima.

Srpska pravoslavna crkva i vernici 28. avgusta obeležavaju praznik Uspenje Presvete Bogorodice, poznat kao Velika Gospojina. Ovaj dan zauzima posebno mesto u narodnim običajima, a jedan od najprepoznatljivijih je dodavanje bosiljka u hranu. Prema narodnom verovanju, običaj bosiljak na Veliku Gospojinu ima dublje značenje i vezuje se za blagoslov i zaštitu doma.

Praznik Velika Gospojina obeležava uspomenu na upokojenje Presvete Bogorodice i njeno uznesenje. Slavi se 28. avgusta po gregorijanskom, odnosno 15. avgusta po julijanskom kalendaru. Ovim danom završava se dvonedeljni Gospojinski post. Takođe, praznik je duboko ukorenjen u tradiciji i običajima koji su se razvijali vekovima.

Simbolika bosiljka na Veliku Gospojinu

Bosiljak na Veliku Gospojinu nije samo začin. U srpskoj tradiciji, on ima posebno mesto. Korišćen je u crkvenim obredima, ali i u svakodnevnom životu kao simbol blagoslova, zdravlja i zaštite porodice. Zbog toga žene, prema običaju, na ovaj praznik stavljaju bosiljak u hranu koju pripremaju za svoje ukućane. Smatra se da bosiljak na Veliku Gospojinu donosi blagoslov Presvete Bogorodice i štiti dom od zla.

Osim toga, praznik je posvećen majkama, deci, zdravlju porodice i plodovima zemlje. U mnogim krajevima Srbije, veruje se da posebno na ovaj dan treba u hrani koristiti bosiljak kako bi se dodatno prizvala zaštita i zdravlje. Na taj način, običaj bosiljak na Veliku Gospojinu ostaje važan deo kulture i identiteta.

Veza između tradicije i crkvenih običaja

Zanimljivo je da običaj bosiljak na Veliku Gospojinu potiče iz narodnog verovanja, a ne iz crkvenog pravila. Ipak, njegova simbolika je vremenom prihvaćena i u crkvenim obredima, gde se bosiljak koristi tokom raznih svečanosti. Pored toga, u mnogim domovima i danas se neguje praksa da se bosiljak stavi na sto ili u jelo, verujući da će doneti mir i blagostanje.

Na kraju, običaj bosiljak na Veliku Gospojinu pokazuje kako se tradicija i vera isprepliću u svakodnevnom životu. Na ovaj način, praznik dobija dodatno značenje i povezuje generacije kroz zajedničke vrednosti i običaje.

Pročitaj još

Srbija

KOMESARIJAT ZA IZBEGLICE I MIGRACIJE NASTAVLJA DA POMAŽE! Stanisavljević: Stambena podrška stigla do 250 porodica širom Srbije

Od početka godine Komesarijat je obezbedio dom za 250 porodica izbeglica i interno raseljenih lica širom Srbije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Komesarijat za izbeglice i migracije: Kako je stambena podrška stigla do 250 porodica – stambena podrška izbeglicama i interno raseljenim licima

Od početka godine Komesarijat je obezbedio dom za 250 porodica izbeglica i interno raseljenih lica širom Srbije.

Od početka godine, Komesarijat za izbeglice i migracije obezbedio je stambenu podršku za ukupno 250 porodica izbeglica i interno raseljenih lica širom Srbije, prema saopštenju ove institucije. Ovaj rezultat potvrđuje da država kontinuirano brine o porodicama kojima je podrška najpotrebnija, sa ciljem da im se obezbede sigurniji i dostojanstveniji uslovi za život. Stambena podrška izbeglicama i interno raseljenim licima tako ostaje prioritet, naglasila je komesarka Nataša Stanisavljević.

„Rešavanje stambenog pitanja jedan je od najvažnijih preduslova za siguran i dostojanstven život svake porodice. Zato je naša obaveza da nastavimo da budemo podrška porodicama izbeglica i interno raseljenih lica i da konkretnim merama pomažemo tamo gde je pomoć najpotrebnija. Činjenica da smo od početka godine obezbedili stambenu podršku za 250 porodica pokazuje da se sistemska i odgovorna politika države nastavlja i da rezultati te politike stižu do ljudi širom Srbije“, izjavila je Nataša Stanisavljević.

Vlada Srbije i Komesarijat: saradnja sa lokalnim samoupravama

Prema zvaničnom saopštenju, Komesarijat za izbeglice i migracije sprovodi različite programe u partnerstvu sa gradovima i opštinama širom Srbije. Ovi programi omogućavaju porodicama da reše svoje stambeno pitanje kroz dodelu građevinskog materijala, seoskih kuća sa okućnicom, ali i druge oblike stambenog zbrinjavanja. Na taj način, sistemska podrška pruža konkretne rezultate u više lokalnih zajednica.

Takođe, u skladu sa politikom predsednika Republike Srbije, država nastavlja da pruža podršku izbeglicama i interno raseljenim licima, nastojeći da unapredi njihove životne uslove. Time se stambena podrška izbeglicama i interno raseljenim licima ističe kao deo šire strategije za inkluziju i ravnopravnost ovih grupa u društvu.

Stambena podrška izbeglicama i interno raseljenim licima: značaj za zajednicu

Obezbeđivanje krova nad glavom za 250 porodica od početka godine, kako navodi Komesarijat, ima višestruk značaj. Osim što doprinosi bezbednosti i stabilnosti porodica, ovakve mere jačaju i lokalne zajednice, stvarajući uslove za bolju integraciju izbeglica i interno raseljenih lica. S druge strane, kontinuirana podrška pokazuje posvećenost države pružanju pomoći najugroženijima, što je važan faktor za socijalnu koheziju.

Na kraju, iz Komesarijata poručuju da će, kroz nastavak saradnje sa lokalnim samoupravama i primenu sistemskih mera, stambena podrška izbeglicama i interno raseljenim licima ostati u fokusu. Time se potvrđuje da je rešavanje stambenih pitanja ključan korak ka sigurnijem i dostojanstvenijem životu za sve ugrožene porodice u Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu