Connect with us

Domaće

„Made in Albania“ proizvodi u Srbiji: Albanski izvoz porastao na 64 miliona evra

Albanska roba sve prisutnija na srpskom tržištu, trgovinski deficit Albanije prema Srbiji smanjen na 75 miliona evra

Objavljeno pre

,

"Made in Albania" proizvodi u Srbiji: Albanski izvoz porastao na 64 miliona evra – albanski izvoz u Srbiju Foto Izvor: Pexels / Crab Lens

Albanska roba sve prisutnija na srpskom tržištu, trgovinski deficit Albanije prema Srbiji smanjen na 75 miliona evra

Albanski izvoz u Srbiju dostigao je 64 miliona evra u prvih sedam meseci 2026. godine, što predstavlja rast od 4,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Ovaj podatak potvrđuje da oznaka „Made in Albania“ sve češće stiže i do rafova u domaćim prodavnicama. Trgovinski odnos dve zemlje i dalje je u značajnoj meri na strani Srbije, ali se albanski deficit postepeno smanjuje zbog rasta izvoza albanskih proizvoda i smanjenja uvoza iz Srbije, prema zvaničnoj analizi ekonomskih rezultata Albanije.

Prihodi i bilans trgovine Albanije sa regionom

Ukupan izvoz Albanije na regionalna tržišta u posmatranom periodu iznosio je oko 474 miliona evra, dok je godinu dana ranije iznosio približno 424 miliona evra. To predstavlja rast od 11,9 odsto. S druge strane, uvoz je smanjen za 6,5 odsto i iznosi oko 330 miliona evra, u poređenju sa 352 miliona evra iz prethodne godine. Kao rezultat ovih kretanja, trgovinski suficit Albanije sa regionom više nego se udvostručio na 144 miliona evra, u odnosu na 72 miliona evra iz istog perioda 2025. godine.

Izvoz i uvoz sa Srbijom i drugim susedima

Trgovinska razmena sa Srbija je od posebnog značaja za Albaniju. Iako je albanski izvoz u Srbiju porastao, Srbija je ostala najveći izvor albanskog uvoza među susednim zemljama. Od januara do jula 2026. godine Albanija je iz Srbije uvezla robu vrednu oko 140 miliona evra, što je pad od 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Kao rezultat, trgovinski deficit Albanije prema Srbiji smanjen je na oko 75 miliona evra, ali i dalje ostaje značajan.

Jačanje pozicije „Made in Albania“ u regionu

Pored razmene sa Srbijom, Albanija beleži i povoljne trendove na drugim tržištima regiona. Izvoz u Severnu Makedoniju povećan je za 7,3 odsto, uz smanjenje uvoza iz te zemlje za 15,4 odsto. Tako je albanski deficit sa Severnom Makedonijom smanjen na 5,3 miliona evra. U trgovini sa Crnom Gorom, albanski izvoz porastao je za 8,2 odsto, dok je uvoz iz Crne Gore smanjen za 34,3 odsto. Albanija je tako ostvarila suficit od približno 44 miliona evra. Na tržištu Bosne i Hercegovine zabeležen je još snažniji rast albanskog izvoza od 23,1 odsto, dok je uvoz porastao za samo 2,2 odsto.

Perspektiva regionalne trgovine i značaj za Srbiju

Oznaka „Made in Albania“ postaje prepoznatljiva na sve više proizvoda u Srbiji usled otvaranja regionalnog tržišta i intenziviranja ekonomske saradnje na Zapadnom Balkanu. Ovo doprinosi većoj razmeni i smanjenju trgovinskog deficita pojedinih zemalja, ali i donosi nove mogućnosti za srpske kupce i privredu. Trgovinski podaci pokazuju da je rast albanskog izvoza u regionu praćen smanjenjem uvoza, što ukazuje na jačanje konkurentnosti albanske privrede i promene u dinamici regionalne trgovine.

Pročitaj još

Domaće

Srpski voz Soko završio testove na mađarskoj brzoj pruzi Beograd–Budimpešta

Završene provere signalnih sistema na mađarskoj deonici, trajanje vožnje direktne linije procenjuje se na 3 sata i 11 minuta

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpski voz Soko završio testove na mađarskoj brzoj pruzi Beograd–Budimpešta – testovi na mađarskoj brzoj pruzi

Završene provere signalnih sistema na mađarskoj deonici, trajanje vožnje direktne linije procenjuje se na 3 sata i 11 minuta

Srpski voz Soko uspešno je završio testove na mađarskoj deonici brze pruge Beograd–Budimpešta. Provere su obuhvatile signalne i sigurnosne sisteme ETCS nivoa 2, što je ključni korak za uspostavljanje putničkog saobraćaja između dve prestonice, izjavila je ministarka saobraćaja i infrastrukture Srbije Aleksandra Sofronijević u Skupštini Srbije. Ključna fraza „testovi na mađarskoj brzoj pruzi“ istaknuta je u ovom procesu jer označava završetak značajne faze projekta.

Detalji testiranja i planovi za putnički saobraćaj

Testiranja na mađarskoj strani pruge završena su 24. avgusta. Provere su trajale tri dana – 26, 27. i 28. avgusta – tokom kojih je Soko obavio sve neophodne tehničke zadatke. Prema dogovoru ministara saobraćaja Srbije i Mađarske, nakon testova predstoje simulacije vožnje između Beograda i Budimpešte. Ove simulacije omogućavaju precizno određivanje voznog reda i trajanja granične i carinske kontrole za voz kapaciteta oko 250 putnika.

Broj vozova, stanice i trajanje vožnje

Za sada je planirano osam pari vozova dnevno na ovoj liniji, od čega dva direktna i šest sa stajanjima. Na srpskoj strani voz će se zaustavljati u stanicama Centar-Prokop, Novi Beograd, Novi Sad, Vrbas, Bačka Topola i Subotica, dok su u Mađarskoj predviđene dve stanice pored Budimpešte. Procene stručnjaka sa obe strane ukazuju da će direktni vozovi preći relaciju između Beograda i Budimpešte za tri sata i 11 minuta do tri sata i 23 minuta. Ako voz staje na svim stanicama (Intersiti), putovanje će trajati 15 do 20 minuta duže.

Carinske i granične procedure, najava povećanja polazaka

Ministarka Sofronijević navela je da je na stanici Prokop u Beogradu već uspostavljena carinska i granična kontrola za direktne vozove. Za ostale linije razmatra se da kontrola počne u Subotici i traje do Kelebije, ili da se sprovede samo u Kelebiji, što bi dodatno optimizovalo vreme putovanja. U međuvremenu, srpska i mađarska železnička preduzeća pregovaraju o povećanju broja dnevnih polazaka na relaciji Subotica–Segedin sa šest na deset, što bi moglo biti ostvareno do 14. decembra, kada počinje zimski red vožnje. Ovaj napredak na projektu brze pruge doprinosi jačanju ekonomske i saobraćajne povezanosti Srbije i Mađarske, kao i širem regionu.

Pročitaj još

Domaće

Srpski gejming sektor nastupa na Gamescom-u sa 12 kompanija u Kelnu

Dvanaest domaćih firmi iz gejming industrije nastupa u Kelnu uz podršku Privredne komore Srbije, pokrivajući razvoj, marketing i lokalizaciju video-igara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpski gejming sektor nastupa na Gamescom-u sa 12 kompanija u Kelnu

Dvanaest domaćih firmi iz gejming industrije nastupa u Kelnu uz podršku Privredne komore Srbije, pokrivajući razvoj, marketing i lokalizaciju video-igara

Srpski gejming sektor ove godine beleži najbrojniji nastup do sada na Gamescom-u u Kelnu, sa ukupno 12 kompanija koje predstavljaju različite segmente industrije video-igara. Zajednički nastup domaćih firmi od 26. do 29. avgusta realizuje se uz podršku Privredne komore Srbije, koja kontinuirano podržava ovu inicijativu od samog početka. Na biznis zoni sajma, delegacija iz Srbije ima priliku da uspostavi nove poslovne kontakte i učvrsti poziciju na međunarodnoj sceni.

Srpski gejming sektor na Gamescom-u: raznolikost usluga i internacionalizacija

Sastav srpske delegacije obuhvata kompanije koje se bave razvojem video-igara za PC, mobilne i VR platforme, kao i co-developmentom i outsourcingom za inostrane partnere. Takođe, zastupljeni su studiji specijalizovani za produkciju 2D i 3D umetničkog sadržaja, sinematika i drugih vizuelnih rešenja. Važan segment čine firme koje nude usluge lokalizacije, testiranja, voice-over produkcije, narativnog dizajna, kao i video i audio postprodukcije. Mnoge od njih razvijaju kompletna gejming rešenja, kako za sopstvene, tako i za klijentske projekte.

Marketing i globalno pozicioniranje srpskih kompanija

Osim razvoja i produkcije, deo srpske ponude na Gamescom-u čine i platforme i servisi za marketing i povezivanje studija sa međunarodnim kreatorima sadržaja i publikom. Na taj način, delegacija pokriva čitav spektar znanja i usluga – od kreativnog i tehničkog razvoja video-igara do njihove produkcije, promocije i podrške plasmanu na globalno tržište. To pokazuje da srpski gejming sektor postaje sve konkurentniji i integrisaniji na svetskom nivou.

Promocija DevGAMM For the Win! i značaj za domaću scenu

Posebno će biti promovisana konferencija DevGAMM For the Win!, najvažniji međunarodni događaj posvećen razvoju video-igara koji se ove godine održava u Srbiji, 29. i 30. septembra. Ovaj događaj dodatno osnažuje poziciju Srbije kao rastućeg centra regionalne i evropske gejming industrije. Kao rezultat nastupa na Gamescom-u i priprema za DevGAMM, domaće kompanije dobijaju priliku da prošire saradnju, razmene znanja i unaprede prisustvo na međunarodnom tržištu.

Finansijski efekti i perspektiva srpskog gejming sektora

Prema dostupnim podacima, gejming industrija u Srbiji ostvarila je prihod veći od 222 miliona evra u prethodnom periodu. Iako sektor stagnira po broju kompanija, prihodi i dalje beleže rast. Uporedo sa tim, podrška Asocijacije industrije video-igara Srbije i Privredne komore Srbije doprinosi internacionalizaciji domaće scene. Ovogodišnji nastup na Gamescom-u potvrđuje trend jačanja konkurentnosti i integracije srpskog gejming sektora u globalne tokove.

Pročitaj još

Domaće

Korejske kompanije povećavaju interesovanje za ulaganja u Srbiji kroz tehnološke projekte

Kompanija SYChem razmatra ulaganja i transfer tehnologije, dok Srbija najavljuje izgradnju 20 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda do 2030.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Korejske kompanije povećavaju interesovanje za ulaganja u Srbiji kroz tehnološke projekte – korejske kompanije ulaganja u Srbiji

Kompanija SYChem razmatra ulaganja i transfer tehnologije, dok Srbija najavljuje izgradnju 20 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda do 2030.

Korejske kompanije povećavaju interesovanje za ulaganja u Srbiji, posebno u oblasti hemijske industrije i transfera tehnologije. Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež održao je sastanak sa delegacijom kompanije SYChem, koja je specijalizovana za proizvodnju hemijskih proizvoda, uključujući polimerne flokulanate za tretman otpadnih voda. Na sastanku je istaknuto da korejske kompanije razmatraju ulaganja u Srbiji, kao i mogućnosti za zajedničke projekte i transfer naprednih tehnologija iz oblasti tretmana voda i industrijskih procesa.

Investicioni potencijal Srbije i korejsko interesovanje

Pre svega, predsednik PKS Marko Čadež upoznao je korejsku delegaciju sa investicionim potencijalima Srbije. Srbija nudi pristup brojnim tržištima zahvaljujući sporazumima o slobodnoj trgovini sa zemljama Evrope i Evroazije. Osim toga, institucionalna podrška investitorima uključuje programe podsticaja koje nude Vlada Srbije i PKS. Zbog toga je Srbija postala atraktivna destinacija za strane investitore iz Azije. Korejske kompanije, kao rezultat, sagledavaju širu sliku i traže partnere za joint venture projekte, posebno u ekološkim i tehnološkim sektorima.

Planovi za izgradnju postrojenja i izjave rukovodstva

Ministarstvo zaštite životne sredine najavljuje izgradnju 20 novih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda do 2030. godine. Ovi projekti otvaraju dodatne mogućnosti za ulaganja i tehnološku saradnju sa korejskim partnerima. S druge strane, delegacija kompanije SYChem je izrazila spremnost za definisanje novih modela saradnje. Generalni direktor SYChem-a De Kap Bjun izjavio je da poseta Srbiji ima za cilj otvaranje konkretnih mogućnosti za buduće projekte. „Poseta Srbiji trebalo bi da doprinese definisanju novih oblika saradnje i otvaranju konkretnih mogućnosti za buduće projekte”, naveo je Bjun.

Dugoročne implikacije za srpsku industriju i tržište

Jačanje saradnje sa korejskim kompanijama može doprineti unapređenju industrijske infrastrukture Srbije, posebno u oblasti zaštite životne sredine. Kao rezultat, očekuje se brži transfer tehnologije i veće prisustvo inovativnih rešenja u tretmanu industrijskih otpadnih voda. U međuvremenu, institucionalna podrška i investicioni podsticaji ostaju ključni faktori za privlačenje stranih investitora. Ovako pozicionirana, Srbija učvršćuje svoju ulogu regionalnog centra za tehnološke i ekološke projekte u saradnji sa azijskim partnerima.

Pročitaj još

U Trendu