Connect with us

Domaće

Ford ponovo angažovao stotine inženjera, IBM automatizovao 94 odsto HR zahteva

Kompanije preispituju otpuštanja zbog AI, 39 odsto lidera smanjilo broj zaposlenih dok je 55 odsto priznalo greške

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / lukasbieri

Kompanije preispituju otpuštanja zbog AI, 39 odsto lidera smanjilo broj zaposlenih dok je 55 odsto priznalo greške

Američka automobilska kompanija Ford odlučila je da ponovo angažuje stotine iskusnih inženjera nakon što automatizovani sistemi nisu uspeli da otklone probleme sa kvalitetom, pokazuje najnovija ekonomska analiza. Ova odluka dolazi u trenutku kada brojni poslodavci revidiraju ranije poteze otpuštanja zaposlenih i prelaska na veštačku inteligenciju (AI), jer se pokazalo da AI ne može u potpunosti da zameni ljudsko iskustvo u svim segmentima.

Fordov potpredsednik za inženjering hardvera vozila, Čarls Pun, izjavio je da je veštačka inteligencija „fantastičan alat“, ali da njeni rezultati zavise od kvaliteta podataka na kojima je obučena. Sličan zaokret napravile su i Komonvelt banka Australije (CBA) i tehnološka kompanija IBM. CBA je prošle godine otpustila više od 40 radnika iz korisničke službe, zamenivši ih AI glasovnim botom. Međutim, sistem nije uspeo da odgovori na potrebe korisnika, što je dovelo do povećanja broja poziva i povratka na prethodni model rada. Australijski sindikat zaposlenih u finansijskom sektoru ocenio je vraćanje radnih mesta kao „veliku pobedu“, dok je banka priznala da nije dovoljno razmotrila sve poslovne aspekte pri donošenju odluke o otpuštanju.

IBM je zamenio svoje HR funkcije veštačkom inteligencijom koja je obrađivala oko 94 odsto rutinskih zahteva, ali nije bila u stanju da reši preostalih 6 odsto koji su uključivali etičke dileme. Kompanija je nakon toga najavila da će u 2026. godini utrostručiti zapošljavanje pripravnika u svim poslovnim jedinicama u Sjedinjenim Američkim Državama. Direktorka ljudskih resursa IBM-a, Nikl LaMoreo, ocenila je da bi bez ulaganja u nove generacije zaposlenih kompanija za nekoliko godina mogla da ostane bez potrebnog kadrovskog potencijala.

Prema izveštaju softverske kompanije Orgvue, 39 odsto poslovnih lidera otpustilo je zaposlene zbog uvođenja veštačke inteligencije, dok je 55 odsto priznalo da su pojedine odluke o otpuštanjima bile pogrešne. Analitičari upozoravaju da smanjenje broja zaposlenih uz istovremenu primenu AI ne mora nužno da vodi ka rastu poslovanja, posebno ako se ne ulaže u obuku i razvoj kadrova. „Primetno je da su među kompanijama koje promovišu automatizaciju, mnoge kasnije zažalile zbog otpuštanja, pošto su smanjile broj ljudi potrebnih za nadgledanje veštačke inteligencije“, navodi se u izveštaju kompanije Intuition Labs.

Džesika Žang, viša potpredsednica za Azijsko-pacifički region u kompaniji ADP, izjavila je: „Tamo gde su rezultati veštačke inteligencije nedosledni, netačni ili teški za primenu, kompanije često moraju ponovo da uvedu ljudski nadzor“. Kako navodi, to može dovesti do dupliranog napora, sporijeg donošenja odluka i smanjene produktivnosti.

Istraživanje koje je sprovela kompanija Robert Half pokazalo je da je 32 odsto američkih menadžera za zapošljavanje ukinulo radno mesto prvenstveno zbog veštačke inteligencije, a zatim ponovo zaposlilo radnika na istoj ili sličnoj poziciji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Trgovci ograničeni na rokove od 30 i 60 dana za plaćanje dobavljačima

Nova pravila zabranjuju otkazivanje porudžbina za kvarljive proizvode u roku kraćem od 30 dana, uz strogu kontrolu dodatnih troškova

Published

on

By

Nova pravila zabranjuju otkazivanje porudžbina za kvarljive proizvode u roku kraćem od 30 dana, uz strogu kontrolu dodatnih troškova

Komisija za zaštitu konkurencije donela je nova pravila koja striktno uređuju trgovačke prakse u lancu snabdevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, saopšteno je 1. jula 2026. godine. Ključne novine odnose se na ograničenje roka plaćanja dobavljačima na 30 dana za kvarljive proizvode i maksimalno 60 dana za ostale, bez mogućnosti produženja ovih rokova čak i uz saglasnost dobavljača.

Prema objavljenom Uputstvu, svi rokovi za plaćanje moraju biti poštovani bez izuzetka, a trgovcima je zabranjeno da otkazuju narudžbine kvarljivih proizvoda manje od 30 dana pre ugovorene isporuke, osim u slučaju više sile. Komisija će, čak i kada je otkazivanje izvršeno na vreme, procenjivati da li je dobavljač imao realnu mogućnost da proda robu drugom kupcu ili je izložen prekomernom tržišnom riziku.

Pravila preciziraju da trgovci ne mogu jednostrano menjati rokove isporuke, količine, cenu ili način plaćanja bez izričite pisane saglasnosti dobavljača. Pristanak dat pod pritiskom ili iz straha od gubitka saradnje neće biti priznat kao dobrovoljan. Na tzv. „crnu listu“ stavljene su i prakse kao što su zahtevi prema dobavljačima da finansiraju proširenje prodajne mreže, snose troškove dodatnih kontrola kvaliteta za ispravne proizvode, plaćaju robu koja je propala u vlasništvu kupca ili prihvate prenos dugova na treća lica.

Takođe, trgovci su obavezni da na zahtev dobavljača ugovor potvrde u pisanom obliku, a kao validna dokumentacija priznaje se i elektronska komunikacija u kojoj su jasno naznačeni cena, količina i rokovi plaćanja.

Na „sivoj listi“ nalaze se prakse dozvoljene pod posebnim uslovima: vraćanje neprodate robe, naplata skladištenja, naknada za ulistavanje proizvoda, promotivne aktivnosti i prenošenje troškova akcija na dobavljače. U svim ovim slučajevima trgovac mora dokazati da je usluga zaista pružena, da je dobavljač zahtevao ili prihvatio trošak i da je naknada srazmerna stvarnim troškovima.

Precizirani su i kriterijumi za značajno smanjenje narudžbina – smanjenje veće od 20% u odnosu na prosečne mesečne narudžbine ili ugovorene količine smatraće se relevantnim ukoliko ozbiljno utiče na planiranje proizvodnje ili dovodi do viška zaliha kod dobavljača.

Posebno je istaknuta zabrana komercijalne odmazde, što uključuje svaki oblik pritiska ili kažnjavanja dobavljača zbog korišćenja zakonskih prava ili odbijanja nepoštenih uslova. To uključuje uklanjanje proizvoda iz asortimana, smanjenje narudžbina, odlaganje prijema robe ili uskraćivanje marketinške podrške.

Komisija će u svakom pojedinačnom slučaju uzimati u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući sadržaj ugovora, poslovnu dokumentaciju i ponašanje ugovornih strana. Nova pravila stupaju na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

Pročitaj još

Domaće

MGSI pokreće međunarodni tender za rehabilitaciju puteva vredan 33 milijarde dinara

Javna nabavka obuhvata četiri partije, rok za podnošenje ponuda je 14. avgust u 12 sati

Published

on

By

Javna nabavka obuhvata četiri partije, rok za podnošenje ponuda je 14. avgust u 12 sati

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) raspisalo je međunarodni tender za rehabilitaciju lokalnih puteva u Srbiji, sa ukupnom procenjenom vrednošću radova od 33 milijarde dinara, kako je objavljeno na Portalu javnih nabavki. Rok za podnošenje ponuda ističe 14. avgusta u 12 sati, a predviđeno je zaključivanje okvirnih sporazuma sa više privrednih subjekata.

Ova javna nabavka podeljena je na četiri partije, pokrivajući rehabilitaciju puteva u severnoj, istočnoj, južnoj i zapadnoj Srbiji. Cilj je angažovanje više izvođača kako bi se obezbedila brža i efikasnija realizacija infrastrukturnih radova širom zemlje.

MGSI je naglasilo da su ovakvi infrastrukturni poduhvati ključni za ravnomeran razvoj svih regiona i unapređenje saobraćajne povezanosti. Tenderom se otvara mogućnost učešća domaćih i međunarodnih kompanija koje ispunjavaju uslove iz konkursne dokumentacije.

Kako je objavljeno, svi zainteresovani ponuđači mogu podneti svoje ponude do 14. avgusta, do 12 časova. Detalji o kriterijumima i dokumentaciji dostupni su na Portalu javnih nabavki.

Očekuje se da će realizacija ovih radova doprineti poboljšanju kvaliteta lokalnih puteva i unapređenju bezbednosti u saobraćaju na teritoriji čitave Srbije.

Pročitaj još

Domaće

NLB podigao ponudu na 37 evra po akciji u trci za Addiko banku

Slovenačka banka povećala cenu nakon što je RBI prikupio 50,72% akcija, odluka akcionara očekuje se do 22. jula

Published

on

By

Slovenačka banka povećala cenu nakon što je RBI prikupio 50,72% akcija, odluka akcionara očekuje se do 22. jula

Slovenačka banka NLB povećala je svoju ponudu za preuzimanje Addiko banke na 37 evra po akciji, nakon što je austrijski RBI ranije prikupio 50,72% izdatih akcija Addika uz ponudu od 26,5 evra po akciji. Uprava Addiko banke povukla je prethodnu preporuku da akcionari prihvate RBI-jevu ponudu i sada ne preporučuje ni prihvatanje ni odbijanje ni jedne od dve konkurentske ponude. Prema podacima objavljenim 30. juna, RBI je do 29. juna dobio ukupno 9.890.151 izjava o prihvatanju, što čini 50,72% svih izdatih akcija Addika. Taj udeo nije promenjen u odnosu na prethodnu nedelju.

NLB je svoju ponudu od početnih 29 evra po akciji, objavljenu 13. maja, povisio u dva navrata – prvo na 33,5 evra, a zatim na 37 evra, čime je značajno nadmašio ponudu austrijskog konkurenta. Međutim, uprava Addika ukazuje na to da uspeh NLB-ove ponude i dalje zavisi od toga da je prihvati najmanje 75% akcionara, što u ovom trenutku ostaje neizvesno. NLB, za razliku od RBI-ja, javno ne objavljuje podatke o stepenu prihvatanja svoje ponude, a i pored zahteva, te informacije nisu dostavljene ni upravi Addika.

Obe ponude biće otvorene do 22. jula, što predstavlja prelomni trenutak za budućnost Addiko banke koja posluje u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, s ukupno 900.000 klijenata i 155 filijala. Za Crnu Goru i region, ishod transakcije ima poseban značaj, jer RBI u slučaju uspešnog preuzimanja planira prodaju Addiko banaka u Srbiji, BiH i Crnoj Gori srpskoj Alta Group, dok bi zadržao poslovanje u Hrvatskoj i Sloveniji. Alta Group već poseduje 9,63% akcija Addika i svoj udeo uključila je u RBI-jevu ponudu.

NLB najavljuje integraciju Addikovih banaka na tržištima gde već posluje, kao i procenu troškova i koristi integracije banaka izvan Evropske unije. Akvizicija bi NLB-u omogućila i indirektan ulazak na tržište Hrvatske, gde je trenutno prisutan samo kroz lizing sektor. Ovo je drugi pokušaj NLB-a da preuzme Addiko, nakon neuspešne ponude iz 2024. godine.

Među najvećim akcionarima Addiko banke su S-Quad Handels- und Beteiligungs sa 9,99%, AIK Banka i Gorenjska Banka (obe u okviru AIK Grupe) sa ukupno 9,69%, Alta Group sa 9,63% i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 8,40%. Konačna odluka akcionara očekuje se do 22. jula, kada ističe rok za prihvatanje obe ponude.

Pročitaj još

U Trendu