Connect with us

Domaće

Hemofarm ostvario prihod od 4,3 milijarde evra, plate u farmaciji porasle 14,2 odsto

Broj zaposlenih u farmaceutskoj proizvodnji povećan 10,2 odsto, dok prerađivačka industrija beleži pad od 8,3 odsto

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / HeungSoon

Broj zaposlenih u farmaceutskoj proizvodnji povećan 10,2 odsto, dok prerađivačka industrija beleži pad od 8,3 odsto

Farmaceutska kompanija Hemofarm, članica STADA grupe, ostvarila je prihod od 4,3 milijarde evra u 2025. godini, što je rast od šest odsto u odnosu na prethodnu godinu. Korigovana EBITDA marža dostigla je 22,3 odsto, a apsolutni rast na nivou EBITDA iznosio je osam odsto. Istovremeno, bruto zarade u farmaceutskoj proizvodnji beleže rast od 14,2 odsto nominalno, dok je republički prosek plata u Srbiji porastao 12,9 odsto.

Prema analizi ekonomskih stručnjaka, proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i preparata u 2025. bila je niža za 3,1 odsto nego godinu ranije, sa dodatnim padom od 13,4 odsto u januaru. Februar je doneo oporavak sa rastom od 9,3 odsto, dok su u martu i aprilu zabeleženi dvocifreni skokovi od 19,6 i 15,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ukupna industrijska proizvodnja u 2025. povećana je za 0,9 odsto, ali je sektor prerađivačke industrije zabeležio pad od 8,3 odsto, pri čemu je farmaceutski sektor dao jedan od najvećih negativnih doprinosa ovom rezultatu.

Broj zaposlenih u farmaceutskoj proizvodnji porastao je za 10,2 odsto, ukazujući na nastavak investicija i transformacionih procesa. Na kraju prvog tromesečja 2026. godine, u industriji je bilo zaposleno 473.962 radnika, što je smanjenje od 3,1 odsto na nivou cele prerađivačke industrije. U farmaceutskoj proizvodnji registrovano je 5.621 zaposlenih, što je četiri odsto više nego u istom periodu prethodne godine. U zdravstvenoj delatnosti zabeleženo je 138.955 zaposlenih (+0,5 odsto), a u socijalnoj zaštiti sa smeštajem 10.750 zaposlenih (+1,4 odsto). Farmaceutska i medicinska delatnost zajedno čine 7,2 odsto ukupne zaposlenosti u Srbiji.

Analiza pokazuje da je volatilnost proizvodnje posledica prilagođavanja novim evropskim standardima, posebno uvođenju ISO IDMP standarda. Ova digitalna i regulatorna transformacija privremeno je usporila proizvodnju tokom 2025. godine, ali se očekuje jačanje konkurentnosti sektora na duži rok. “Većina kompanija nalazi se u fazi prilagođavanja novim evropskim standardima, što će dugoročno doprineti jačanju konkurentnosti sektora”, navodi se u analizi.

STADA grupa je tokom 2025. investirala preko 50 miliona evra u Hemofarm, uključujući ulaganja u novu opremu, inovativne mašine, kao i registracije i licence. Od 2006. godine, kada je STADA preuzela Hemofarm, do 2025. ukupne investicije dostigle su skoro 530 miliona evra. Vodeće kompanije, poput Hemofarma, uspešno su amortizovale kratkoročne negativne trendove, dok su manji proizvođači bili izloženiji pritiscima tranzicije. Ukupni poslovni rezultati i rast zaposlenosti potvrđuju stabilnost i potencijal daljeg razvoja farmaceutskog sektora u Srbiji.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Trgovci ograničeni na rokove od 30 i 60 dana za plaćanje dobavljačima

Nova pravila zabranjuju otkazivanje porudžbina za kvarljive proizvode u roku kraćem od 30 dana, uz strogu kontrolu dodatnih troškova

Published

on

By

Nova pravila zabranjuju otkazivanje porudžbina za kvarljive proizvode u roku kraćem od 30 dana, uz strogu kontrolu dodatnih troškova

Komisija za zaštitu konkurencije donela je nova pravila koja striktno uređuju trgovačke prakse u lancu snabdevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, saopšteno je 1. jula 2026. godine. Ključne novine odnose se na ograničenje roka plaćanja dobavljačima na 30 dana za kvarljive proizvode i maksimalno 60 dana za ostale, bez mogućnosti produženja ovih rokova čak i uz saglasnost dobavljača.

Prema objavljenom Uputstvu, svi rokovi za plaćanje moraju biti poštovani bez izuzetka, a trgovcima je zabranjeno da otkazuju narudžbine kvarljivih proizvoda manje od 30 dana pre ugovorene isporuke, osim u slučaju više sile. Komisija će, čak i kada je otkazivanje izvršeno na vreme, procenjivati da li je dobavljač imao realnu mogućnost da proda robu drugom kupcu ili je izložen prekomernom tržišnom riziku.

Pravila preciziraju da trgovci ne mogu jednostrano menjati rokove isporuke, količine, cenu ili način plaćanja bez izričite pisane saglasnosti dobavljača. Pristanak dat pod pritiskom ili iz straha od gubitka saradnje neće biti priznat kao dobrovoljan. Na tzv. „crnu listu“ stavljene su i prakse kao što su zahtevi prema dobavljačima da finansiraju proširenje prodajne mreže, snose troškove dodatnih kontrola kvaliteta za ispravne proizvode, plaćaju robu koja je propala u vlasništvu kupca ili prihvate prenos dugova na treća lica.

Takođe, trgovci su obavezni da na zahtev dobavljača ugovor potvrde u pisanom obliku, a kao validna dokumentacija priznaje se i elektronska komunikacija u kojoj su jasno naznačeni cena, količina i rokovi plaćanja.

Na „sivoj listi“ nalaze se prakse dozvoljene pod posebnim uslovima: vraćanje neprodate robe, naplata skladištenja, naknada za ulistavanje proizvoda, promotivne aktivnosti i prenošenje troškova akcija na dobavljače. U svim ovim slučajevima trgovac mora dokazati da je usluga zaista pružena, da je dobavljač zahtevao ili prihvatio trošak i da je naknada srazmerna stvarnim troškovima.

Precizirani su i kriterijumi za značajno smanjenje narudžbina – smanjenje veće od 20% u odnosu na prosečne mesečne narudžbine ili ugovorene količine smatraće se relevantnim ukoliko ozbiljno utiče na planiranje proizvodnje ili dovodi do viška zaliha kod dobavljača.

Posebno je istaknuta zabrana komercijalne odmazde, što uključuje svaki oblik pritiska ili kažnjavanja dobavljača zbog korišćenja zakonskih prava ili odbijanja nepoštenih uslova. To uključuje uklanjanje proizvoda iz asortimana, smanjenje narudžbina, odlaganje prijema robe ili uskraćivanje marketinške podrške.

Komisija će u svakom pojedinačnom slučaju uzimati u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući sadržaj ugovora, poslovnu dokumentaciju i ponašanje ugovornih strana. Nova pravila stupaju na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

Pročitaj još

Domaće

MGSI pokreće međunarodni tender za rehabilitaciju puteva vredan 33 milijarde dinara

Javna nabavka obuhvata četiri partije, rok za podnošenje ponuda je 14. avgust u 12 sati

Published

on

By

Javna nabavka obuhvata četiri partije, rok za podnošenje ponuda je 14. avgust u 12 sati

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (MGSI) raspisalo je međunarodni tender za rehabilitaciju lokalnih puteva u Srbiji, sa ukupnom procenjenom vrednošću radova od 33 milijarde dinara, kako je objavljeno na Portalu javnih nabavki. Rok za podnošenje ponuda ističe 14. avgusta u 12 sati, a predviđeno je zaključivanje okvirnih sporazuma sa više privrednih subjekata.

Ova javna nabavka podeljena je na četiri partije, pokrivajući rehabilitaciju puteva u severnoj, istočnoj, južnoj i zapadnoj Srbiji. Cilj je angažovanje više izvođača kako bi se obezbedila brža i efikasnija realizacija infrastrukturnih radova širom zemlje.

MGSI je naglasilo da su ovakvi infrastrukturni poduhvati ključni za ravnomeran razvoj svih regiona i unapređenje saobraćajne povezanosti. Tenderom se otvara mogućnost učešća domaćih i međunarodnih kompanija koje ispunjavaju uslove iz konkursne dokumentacije.

Kako je objavljeno, svi zainteresovani ponuđači mogu podneti svoje ponude do 14. avgusta, do 12 časova. Detalji o kriterijumima i dokumentaciji dostupni su na Portalu javnih nabavki.

Očekuje se da će realizacija ovih radova doprineti poboljšanju kvaliteta lokalnih puteva i unapređenju bezbednosti u saobraćaju na teritoriji čitave Srbije.

Pročitaj još

Domaće

NLB podigao ponudu na 37 evra po akciji u trci za Addiko banku

Slovenačka banka povećala cenu nakon što je RBI prikupio 50,72% akcija, odluka akcionara očekuje se do 22. jula

Published

on

By

Slovenačka banka povećala cenu nakon što je RBI prikupio 50,72% akcija, odluka akcionara očekuje se do 22. jula

Slovenačka banka NLB povećala je svoju ponudu za preuzimanje Addiko banke na 37 evra po akciji, nakon što je austrijski RBI ranije prikupio 50,72% izdatih akcija Addika uz ponudu od 26,5 evra po akciji. Uprava Addiko banke povukla je prethodnu preporuku da akcionari prihvate RBI-jevu ponudu i sada ne preporučuje ni prihvatanje ni odbijanje ni jedne od dve konkurentske ponude. Prema podacima objavljenim 30. juna, RBI je do 29. juna dobio ukupno 9.890.151 izjava o prihvatanju, što čini 50,72% svih izdatih akcija Addika. Taj udeo nije promenjen u odnosu na prethodnu nedelju.

NLB je svoju ponudu od početnih 29 evra po akciji, objavljenu 13. maja, povisio u dva navrata – prvo na 33,5 evra, a zatim na 37 evra, čime je značajno nadmašio ponudu austrijskog konkurenta. Međutim, uprava Addika ukazuje na to da uspeh NLB-ove ponude i dalje zavisi od toga da je prihvati najmanje 75% akcionara, što u ovom trenutku ostaje neizvesno. NLB, za razliku od RBI-ja, javno ne objavljuje podatke o stepenu prihvatanja svoje ponude, a i pored zahteva, te informacije nisu dostavljene ni upravi Addika.

Obe ponude biće otvorene do 22. jula, što predstavlja prelomni trenutak za budućnost Addiko banke koja posluje u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, s ukupno 900.000 klijenata i 155 filijala. Za Crnu Goru i region, ishod transakcije ima poseban značaj, jer RBI u slučaju uspešnog preuzimanja planira prodaju Addiko banaka u Srbiji, BiH i Crnoj Gori srpskoj Alta Group, dok bi zadržao poslovanje u Hrvatskoj i Sloveniji. Alta Group već poseduje 9,63% akcija Addika i svoj udeo uključila je u RBI-jevu ponudu.

NLB najavljuje integraciju Addikovih banaka na tržištima gde već posluje, kao i procenu troškova i koristi integracije banaka izvan Evropske unije. Akvizicija bi NLB-u omogućila i indirektan ulazak na tržište Hrvatske, gde je trenutno prisutan samo kroz lizing sektor. Ovo je drugi pokušaj NLB-a da preuzme Addiko, nakon neuspešne ponude iz 2024. godine.

Među najvećim akcionarima Addiko banke su S-Quad Handels- und Beteiligungs sa 9,99%, AIK Banka i Gorenjska Banka (obe u okviru AIK Grupe) sa ukupno 9,69%, Alta Group sa 9,63% i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 8,40%. Konačna odluka akcionara očekuje se do 22. jula, kada ističe rok za prihvatanje obe ponude.

Pročitaj još

U Trendu