Connect with us

Svet

Udeo radnika u nacionalnim prihodima SAD na najnižem nivou od Drugog svetskog rata

Prema analizi Federalnih rezervi, američki radnici dobijaju najmanji procenat prihoda od 1947. godine, dok većina građana izražava nezadovoljstvo ekonomskom situacijom

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Tima Miroshnichenko

Prema analizi Federalnih rezervi, američki radnici dobijaju najmanji procenat prihoda od 1947. godine, dok većina građana izražava nezadovoljstvo ekonomskom situacijom

Analiza ekonomista Federalnih rezervi pokazuje da je udeo američkih radnika u nacionalnim prihodima dostigao najniži nivo od kada se ovaj podatak zvanično meri, odnosno od 1947. godine. Ovaj pokazatelj, poznat kao “udeo rada u dohotku”, meri koliko od ukupnog ekonomskog proizvoda odlazi zaposlenima kroz plate i nadoknade, za razliku od dobiti, dividendi i ostalih prihoda vlasnika kapitala.

Podaci Federalnih rezervi iz prve polovine 2026. godine ukazuju da su radnici primili 54,1% nacionalnog dohotka, što je značajan pad u odnosu na period neposredno posle Drugog svetskog rata, kada je ovaj procenat iznosio više od 65%. U poređenju sa početkom 2020. godine, kada je udeo bio 57,7%, evidentan je nastavak trenda smanjenja, naročito nakon perioda pandemije.

Smanjenje udela radnika u ukupnom dohotku znači da sve veći deo ekonomskih dobitaka odlazi akcionarima i vlasnicima preduzeća, dok zaposleni dobijaju manji deo onoga što ekonomija proizvodi. Ovakav trend potvrđen je analizom Federalnih rezervi iz Njujorka, koja navodi da je aktuelni procenat najniži u poslednjih osam decenija.

Prema nedavnom istraživanju Federalnih rezervi iz Njujorka, oko 48% ispitanih Amerikanaca izjavilo je u maju da im je finansijska situacija lošija nego prethodne godine, što je najviši procenat od januara 2023. Dodatno, tri četvrtine anketiranih smatra da njihovi prihodi ne prate inflaciju, dok je oko 29% građana ocenilo da je ekonomska situacija dobra.

Stručnjaci navode da pad udela radnika u nacionalnim prihodima ukazuje na promene u strukturi američke privrede i tržišta rada, pri čemu su zaposleni poslednjih godina suočeni sa izazovima kao što su rast cena i stagnacija realnih plata. Ove promene, prema analizi Federalnih rezervi, mogu doprineti širem nezadovoljstvu građana ekonomskom situacijom, uprkos zvaničnim podacima o rastu BDP-a ili zaposlenosti.

U izveštaju Federalnih rezervi ističe se da je ovaj trend posledica višegodišnjih promena u ekonomiji, uključujući tehnološki napredak, globalizaciju i promene u načinu rada. Nezavisni ekonomski analitičari takođe ukazuju na to da je razlika između rasta produktivnosti i rasta plata dodatno doprinosila smanjenju udela rada u ukupnom dohotku.

Podaci o raspodeli dohotka redovno prate i analiziraju američke federalne institucije, kao i međunarodne ekonomske organizacije. S obzirom na nastavak trenda smanjenja udela radnika u nacionalnim prihodima, stručnjaci očekuju dalje rasprave o mogućim merama za ublažavanje posledica po tržište rada i životni standard građana.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Papa Leo XIV neće zahtevati dalje tretmane nakon operacije raka pluća

Lekari potvrdili da je operacija bila uspešna i da dodatni tretmani nisu potrebni

Objavljeno pre

,

Objavio:

Papa Leo XIV neće zahtevati dalje tretmane nakon operacije raka pluća – Papa Leo operacija

Lekari potvrdili da je operacija bila uspešna i da dodatni tretmani nisu potrebni

Papa Leo XIV uspešno se oporavlja nakon operacije raka pluća, saopštili su njegovi lekari u sredu. Nakon detaljnih pregleda i intervencija, potvrđeno je da dalji tretmani nisu neophodni.

Oporavak nakon operacije

Nakon što je operisan prošle nedelje, Papa Leo XIV pokazuje znake brzog oporavka. ‘Njegovo stanje je stabilno i očekujemo da će se vrlo brzo vratiti uobičajenim aktivnostima’, izjavio je glavni lekar.

Papa planira da nastavi sa svojim dužnostima bez odlaganja, a već za nekoliko dana biće spreman da se vrati svojim redovnim obavezama.

Pročitaj još

Svet

Zelenski pristao na zamrzavanje linija fronta: Kako bi mogao da izgleda kraj rata u Ukrajini?

Predsednik Ukrajine izjavio je da je spreman da prihvati zamrzavanje trenutnih linija fronta kao realan način za okončanje sukoba sa Rusijom.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zelenski pristao na zamrzavanje linija fronta: Kako bi mogao da izgleda kraj rata u Ukrajini?

Predsednik Ukrajine izjavio je da je spreman da prihvati zamrzavanje trenutnih linija fronta kao realan način za okončanje sukoba sa Rusijom.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman da prihvati zamrzavanje trenutnih linija fronta u ratu Rusije protiv Ukrajine. Zamrzavanje linija fronta, kako kaže, vidi kao realan način da se dugotrajni sukob zaustavi. Ova izjava usledila je u sredu, tokom gostovanja u emisiji “Fox & Friends”, gde je detaljno govorio o trenutnim prilikama i mogućim rešenjima za prekid borbi.

Tokom intervjua, voditelj je pitao Zelenskog da li bi Ukrajina prihvatila mirovni sporazum kojim bi se zamrzlo trenutno stanje na frontu, pri čemu bi Ukrajina zadržala oko 75 odsto svoje teritorije, bez obzira na to kako je rat počeo. “Da, u ovom trenutku moramo da zamrznemo stanje. Mislim da je to realan način da se ovaj rat okonča. Mi to nazivamo prekidom vatre ili ‘zaustavljanjem vatre'”, rekao je Zelenski.

Šta znači zamrzavanje linija fronta za Ukrajinu?

Zamrzavanje linija fronta, kako je objasnio Zelenski, podrazumeva da obe strane ostanu na pozicijama na kojima se trenutno nalaze, bez daljih vojnih pomeranja. Ovakav potez mogao bi da obezbedi privremeni prekid sukoba, ali i otvori mogućnost za nastavak pregovora o konačnom mirovnom sporazumu. Ipak, Zelenski je naglasio da ovakav dogovor ne znači i kraj svih problema, ali predstavlja realan korak ka smirivanju stanja na terenu.

Pored toga, predsednik Ukrajine je istakao da je važno pronaći način da se izbegnu nova stradanja i humanitarne posledice. “Prekid vatre je moguć, ali samo ukoliko ga prihvate obe strane. To je prvi korak ka trajnom miru”, dodao je Zelenski.

Reakcije i sledeći koraci

Ova izjava izazvala je brojne reakcije u međunarodnoj javnosti. Mnogi analitičari ocenjuju da bi zamrzavanje linija fronta moglo da omogući pauzu u borbama i pruži prostor za diplomatske napore. Međutim, još uvek nije poznato kako će na ovu ponudu reagovati druga strana i da li će doći do konkretnih pregovora.

U međuvremenu, situacija na terenu ostaje napeta, a zamrzavanje linija fronta i dalje je tema brojnih diskusija među političarima i stručnjacima. Iako nije jasno da li će ovakav predlog biti odmah prihvaćen, izjava Zelenskog svakako predstavlja značajan preokret u dosadašnjem toku pregovora.

Pročitaj još

Svet

Makron i Tramp: Predsednik Francuske kritikovao izjave o protestima i stranoj manipulaciji

Emanuel Makron osudio je komentare stranih lidera, uključujući Donalda Trampa, o protestima u Francuskoj i najavio sastanak sa obaveštajnim službama.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Makron i Tramp: Predsednik Francuske kritikovao izjave o protestima i stranoj manipulaciji – protesti u Francuskoj

Emanuel Makron osudio je komentare stranih lidera, uključujući Donalda Trampa, o protestima u Francuskoj i najavio sastanak sa obaveštajnim službama.

Francuski predsednik Emanuel Makron javno je izrazio nezadovoljstvo zbog komentara koje su strani lideri, među njima i Donald Tramp, izneli nakon protesta održanih 17.10.2023. širom Francuske. U izjavi tokom posete zemljama Persijskog zaliva, Makron je istakao da su komentari poput onih koje je izneo Tramp rezultat “strane manipulacije informacijama” i ocenio ih kao “neprihvatljive i glupe”.

Protesti su organizovani zbog visokih troškova života, cena goriva i pogoršanja uslova u obrazovanju, a tokom demonstracija došlo je do nasilja u više gradova. Dan nakon tih događaja, Donald Tramp je na svojoj društvenoj mreži optužio imigraciju za nasilje i upozorio američke birače na slične posledice ukoliko glasaju za demokrate.

Makron odgovorio na komentare o protestima u Francuskoj

Na konferenciji za novinare, Makron je konkretno naveo da su lideri koji su u predizbornoj kampanji, “u regionu ili preko Atlantika”, ponekad skloni da lakoverno prenose sadržaje generisane veštačkom inteligencijom, čime, kako je rekao, “vode kampanju preko naših leđa”. Prema njegovim rečima, takvo ponašanje narušava kredibilitet i izaziva konfuziju među građanima.

Kada su ga novinari upitali da li misli na Donalda Trampa, Makron je odgovorio da Tramp, između ostalih, spada u lidere na koje se ova kritika odnosi, iako američkog predsednika nije direktno imenovao.

U međuvremenu, Tramp je na predizbornom skupu u Kanzasu izjavio: “Kada vidite crkvene tornjeve u plamenu i požare koji besne u Francuskoj, setite se da je to upravo ono što radikalne ‘Dumokrate’ žele da prirede Americi.” Ova retorika izazvala je dodatne reakcije u francuskoj javnosti.

Sastanak sa obaveštajnim službama i najave novih protesta

U nastavku izlaganja, Makron je najavio da će održati sastanak sa svim obaveštajnim službama, premijerom Sebastijenom Lekornijem i nadležnim ministrima. Cilj tog sastanka je, prema njegovim rečima, da se dobije detaljan izveštaj o svemu što se tačno dogodilo tokom protesta.

Makron je naglasio da ne veruje u direktno strano mešanje u događaje u Francuskoj, ali je upozorio na posledice širenja dezinformacija iz inostranstva. Koordinacija Žutih prsluka u međuvremenu je pozvala na nova okupljanja širom zemlje već naredne subote, dok su vlasti najavile odlučne mere protiv mogućih novih nereda.

„Ljudi koji žele da izazivaju nerede u centrima gradova sledeće subote biće sprečeni u tome”, poručio je Makron. Na taj način, vlada pokušava da zadrži kontrolu nad situacijom i spreči ponavljanje nasilja sa prošlih protesta.

Makron i Tramp ostaju u fokusu međunarodne javnosti, a dešavanja u Francuskoj ukazuju na sve veću zabrinutost zbog uticaja stranih komentara i digitalne manipulacije na unutrašnje političke procese.

Pročitaj još

U Trendu