Connect with us

Zdravlje

Zaštitite porodicu: kako prepoznati i sprečiti letnje trovanje hranom

Visoke temperature ubrzavaju kvarenje hrane, a pravilno čuvanje i pažnja na izvor vode mogu sprečiti rizik od trovanja tokom leta.

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Rdne stock project

Visoke temperature ubrzavaju kvarenje hrane, a pravilno čuvanje i pažnja na izvor vode mogu sprečiti rizik od trovanja tokom leta.

Letnje vrućine donose brojne izazove kada je u pitanju ishrana, naročito za žene koje se brinu o zdravlju porodice. Topli dani pogoduju brzom razvoju bakterija u lako kvarljivim namirnicama, pa je opasnost od trovanja hranom znatno veća, posebno na okupljanjima, piknicima ili putovanjima. Najčešći uzroci letnjeg trovanja su meso, piletina, jaja, majonez, mlečni proizvodi, kremasti kolači, riba i morski plodovi. Hrana koja stoji van frižidera duže od dva sata, a na temperaturama iznad 32 stepena Celzijusa i kraće od jednog sata, može postati rizična. Bakterije poput salmonele, Ešerihije koli i stafilokoka u tim uslovima se veoma brzo razmnožavaju, pa čak i ako hrana izgleda i miriše normalno, može već biti kontaminirana.

Simptomi trovanja hranom obično nastupaju nekoliko sati nakon jela. Najčešće su to bol u stomaku, mučnina, povraćanje, proliv i povišena temperatura. Dehidratacija je posebno opasna za decu, trudnice i starije osobe, pa je u tim slučajevima neophodno hitno se obratiti lekaru. „Ako primetite intenzivno povraćanje, krv u stolici ili znake jake dehidratacije, ne odlažite odlazak lekaru“, savetuje dr Ana Petrović, specijalista opšte medicine.

Na putovanjima, posebnu pažnju obratite na led i vodu. Led napravljen od neispravne vode može sadržati bakterije, viruse ili parazite, što lako dovodi do stomačnih problema. Preporučuje se da uvek birate flaširanu vodu i izbegavate led nepoznatog porekla kako biste umanjili rizik od infekcija tokom odmora.

Alkohol u kombinaciji sa visokim temperaturama dodatno povećava gubitak tečnosti, što može izazvati vrtoglavicu, pad pritiska, pa čak i toplotni udar. Ovo je važno imati na umu, naročito ako koristite lekove za pritisak ili diuretike. Leti se često koristi i više hemijskih sredstava za čišćenje i zaštitu od insekata, ali mešanje proizvoda sa varikinom, kiselinama ili amonijakom nikako nije bezbedno i može dovesti do ozbiljnih problema sa disanjem. „Uvek pročitajte uputstvo i koristite hemijska sredstva isključivo na otvorenom ili u dobro provetrenim prostorijama“, naglašava dr Ljiljana Jovanović, toksikolog.

Za bezbedno leto, držite se pravila: kvarljive namirnice ne ostavljajte van frižidera duže od dva sata, a na temperaturama iznad 32 stepena – najviše jedan sat. Hranu čuvajte u frižideru ili rashladnoj torbi, a na roštiljima i piknicima ne ostavljajte jela na suncu. Birajte flaširanu vodu i poznate izvore leda. Prilikom korišćenja hemikalija zaštitite ruke i disajne puteve, a prostor provetrite. Pažnja na detalje može vas sačuvati od ozbiljnih zdravstvenih problema. Za svaku sumnju, dijagnozu i savet, obavezno se obratite lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Prihvatanje starenja: kako žene mogu očuvati zdravlje tela i duha

Stručnjaci ističu da su zdrave navike i podrška okoline ključ za kvalitetan život kroz godine

Published

on

Stručnjaci ističu da su zdrave navike i podrška okoline ključ za kvalitetan život kroz godine

Prirodne promene koje dolaze s godinama mogu izazvati strepnju kod žena, ali usvajanje zdravih navika može značajno ublažiti neželjene posledice starenja. Iako mnoge žene osećaju zabrinutost zbog promena koje starenje donosi, stručnjaci naglašavaju da je reč o normalnom procesu koji pogađa celo telo – od srca i kostiju, do mozga i varenja. Razumevanje šta su očekivane promene i kako ih usporiti ključ je za očuvanje vitalnosti.

Kako objašnjava dr Snežana Jovanović, specijalista interne medicine: “Starenje ne znači bolest, ali donosi promene koje su očekivane. Pravilna ishrana, fizička aktivnost i briga o mentalnom zdravlju pomažu ženama da zadrže kvalitet života i samopouzdanje.”

Tokom godina krvni sudovi postaju manje elastični, zbog čega srce mora više da radi i može porasti rizik od visokog pritiska. Kosti i mišići gube na snazi, što može dovesti do smanjenja visine i povećane opasnosti od preloma. Gubitak snage i fleksibilnosti uticaće i na ravnotežu, ali redovno vežbanje, kao i dovoljan unos kalcijuma i vitamina D, mogu usporiti ove procese.

Starenje utiče i na probavu – zatvor je češći zbog slabije fizičke aktivnosti, manjka tečnosti i ishrane siromašne vlaknima. Dr Jovanović savetuje: “Voće, povrće i integralne žitarice pomažu redovnoj probavi. Dnevni unos vode je ključan za prevenciju zatvora.” Takođe, mokraćna bešika tokom godina gubi elastičnost, što uzrokuje češće ili iznenadne potrebe za mokrenjem, dok slabiji mišići karličnog dna dovode do nevoljnog mokrenja. Redovno izvođenje Kegelovih vežbi može pomoći da se ove tegobe umanje.

Da bi žene što duže očuvale zdravlje tela, preporučuje se svakodnevno kretanje – čak i lagana šetnja ili plivanje čine razliku. Dobar san i kontrola stresa doprinose zdravlju srca i mozga, dok izbegavanje pušenja i alkohola pozitivno utiču na celo telo. Psihološka podrška je takođe važna: otvoren razgovor sa porodicom i prijateljima ili sa stručnjakom pomaže ženama da lakše prihvate promene. Dr Jovanović poručuje: “Prihvatite godine kao priliku za lični rast i nova iskustva. Ne zaboravite da brinete o sebi svakodnevno.”

Na kraju, redovni lekarski pregledi i savetovanje sa izabranim lekarom omogućavaju pravovremeno prepoznavanje mogućih zdravstvenih izazova. Za preciznu dijagnozu i preporuke, uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Najčešća greška žena prilikom pranja zuba i kako je izbeći

Stomatolog otkriva zašto prejako četkanje i nepravilno vreme mogu narušiti zdravlje zuba i desni

Published

on

Stomatolog otkriva zašto prejako četkanje i nepravilno vreme mogu narušiti zdravlje zuba i desni

Pravilna rutina pranja zuba deo je svakodnevnog života mnogih žena, ali često se u toj rutini potkrade greška koja može imati ozbiljne posledice po oralno zdravlje. Dr Sem Džetva, stomatolog sa bogatim iskustvom, upozorava da je najčešći problem prejako četkanje zuba. Mnoge žene misle da će snažnije četkanje efikasnije očistiti zube i ukloniti mrlje, ali zapravo tako mogu oštetiti zubnu gleđ, što vodi do osetljivosti, povlačenja desni i čak tamnijeg izgleda zuba. “Kada jednom izgubite gleđ, ona se ne može obnoviti. Zbog toga je prevencija izuzetno važna”, naglašava dr Džetva.

Pravilna tehnika pranja zuba od velikog je značaja jer utiče ne samo na zdravlje zuba, već i na samopouzdanje i opšte zdravlje žene. Povlačenje desni ume da izazove i estetske probleme, što posebno zabrinjava žene. Dr Džetva preporučuje korišćenje četkice sa mekim vlaknima i nežne kružne pokrete, a izbegavanje snažnog, horizontalnog trljanja. “Učinkovitost nije u sili, već u pravilnosti i doslednosti tehnike”, ističe on.

Još jedna česta greška je pranje zuba odmah nakon konzumacije kiselih pića ili hrane, poput voćnih sokova, kafe, gaziranih napitaka ili jabukovog sirćeta. Dr Džetva objašnjava: “Nakon konzumiranja ovakvih napitaka, zubna gleđ je privremeno omekšana. Ako perete zube odmah, rizikujete da dodatno oštetite ovu zaštitnu barijeru.”

Da biste sačuvali svoje zube, stomatolog savetuje da sačekate najmanje 30 minuta posle jela ili nakon kiselih napitaka pre nego što perete zube. To daje pljuvački vreme da neutrališe kiseline i ojača gleđ. Takođe preporučuje da odmah nakon obroka isperete usta običnom vodom, što značajno smanjuje rizik od oštećenja zuba.

Male promene, poput izbora mekše četkice i strpljenja nakon obroka, mogu dugoročno doprineti zdravlju i lepoti osmeha. “Prevencija je uvek bolja od lečenja. Zube treba negovati sa pažnjom i nežnošću, a ne snagom”, zaključuje dr Sem Džetva. Za preciznu dijagnozu i savete najbolje je obratiti se svom stomatologu.

Pročitaj još

Zdravlje

Šetnja pre ili posle obroka: šta je zdravije za žene?

Otkrijte kako tajming vaše šetnje utiče na sagorevanje masti, probavu i kontrolu šećera u krvi

Published

on

Otkrijte kako tajming vaše šetnje utiče na sagorevanje masti, probavu i kontrolu šećera u krvi

Sve više žena se pita kada je najbolje vreme za šetnju – pre ili posle jela – kako bi poboljšale zdravlje, olakšale varenje ili ubrzale gubitak kilograma. Pravi izbor zavisi od vaših ličnih ciljeva i potreba organizma. Ako je vaš cilj sagorevanje masti, stručnjaci savetuju šetnju na prazan stomak, najčešće ujutru ili tri do četiri sata nakon poslednjeg obroka. U tom periodu telo koristi rezerve masti za energiju, a istraživanja pokazuju da fizička aktivnost pre doručka može povećati sagorevanje masti i do 70 odsto. Pored toga, šetnja pre jela podstiče cirkulaciju, povećava nivo energije i pomaže u stabilizaciji šećera u krvi.

Međutim, ukoliko imate probleme sa varenjem ili želite da sprečite nagle skokove šećera, lagana šetnja od 10 do 15 minuta odmah nakon obroka može biti bolji izbor. Ova navika ubrzava probavu i smanjuje osećaj nadutosti, gasova i podrigivanja, što posebno pogoduje ženama sa osetljivim stomakom. Najdelotvornije je krenuti u šetnju u roku od 30 minuta nakon jela, jer tada nivo glukoze najviše raste. Istraživanja su pokazala da brza šetnja od 30 minuta nakon obroka daje bolje rezultate za mršavljenje nego ako šetate sat kasnije, a čak i vrlo kratke šetnje od 2 do 5 minuta imaju povoljan efekat, naročito uz svakodnevno ponavljanje.

Važno je da izaberete vreme šetnje u skladu sa svojim potrebama – za sagorevanje masti birajte jutro ili nekoliko sati posle jela, dok je za stabilizaciju šećera i poboljšanje varenja idealno prošetati ubrzo nakon obroka. Stručnjaci napominju da treba slušati svoje telo i ne preterivati, pogotovo ako imate osetljiv želudac ili neku hroničnu bolest. Dr Ana Jovanović, specijalista interne medicine, ističe: “Šetnja je najjednostavniji način da žene poboljšaju probavu i regulišu nivo šećera u krvi. Preporučujem laganu šetnju nakon obroka, posebno osobama sa dijabetesom tipa 2 (bolest u kojoj telo ne koristi insulin pravilno) ili sindromom iritabilnog creva (stanje u kojem creva burno reaguju na stres i hranu).”

Ona takođe dodaje: “Nije potrebno da hodate dugo – i nekoliko minuta može napraviti razliku, ali je važno da to radite redovno.” Ako nemate vremena za duže šetnje, svaka fizička aktivnost nakon jela doprinosi boljem zdravlju, dok intenzivne vežbe odmah nakon obroka mogu biti neprijatne i pogoršati tegobe kod osetljivih osoba. Dugoročno, preporuka je da dnevno pređete oko 10.000 koraka, jer tako poboljšavate zdravlje srca, san i smanjujete rizik od dijabetesa tipa 2. Pre nego što uvedete nove navike, posebno ako imate hronične bolesti, posavetujte se sa lekarom.

Pročitaj još

U Trendu