Connect with us

Zdravlje

Vežbe prstima i zdravlje mozga: da li mogu smanjiti rizik od demencije

Jednostavni pokreti šakom postali su popularni na mrežama, ali stručnjaci otkrivaju koliko su zapravo efikasni

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Kevin malik

Jednostavni pokreti šakom postali su popularni na mrežama, ali stručnjaci otkrivaju koliko su zapravo efikasni

Briga o očuvanju zdravlja mozga postaje sve značajnija za žene širom Srbije i sveta, a poslednji trend koji kruži društvenim mrežama je tzv. “pinky time” – vežba koja podrazumeva pomeranje malog prsta. Mnoge žene nadaju se da ovakav jednostavan pokret može zaštititi mozak od bolesti poput Alchajmerove, ali stručnjaci upozoravaju da stvari nisu tako jednostavne i da za ove tvrdnje ne postoje naučni dokazi.

Na mrežama se često može naići na savete da svakodnevno pomeranje malog prsta može pomoći u prevenciji demencije. Ove vežbe traju svega nekoliko sekundi, lako su izvodljive i besplatne, zbog čega su veoma brzo postale popularne među ženama različitih uzrasta. Ipak, prema mišljenju neurologa dr Milice Petrović, ovakav pokret nije dovoljan za očuvanje zdravlja mozga.

Vežbe koje zahtevaju precizne pokrete prstima zaista mogu stimulisati različite regije mozga, pa aktivnosti poput sviranja instrumenta, pletenja ili crtanja razvijaju fine motoričke veštine. Kada savladavamo nove zadatke, mozak stvara nove veze među nervnim ćelijama. „Mozak voli nove zadatke i izazove. Kada radimo nešto što ne ponavljamo često, stvaraju se nove veze među nervnim ćelijama“, objašnjava dr Petrović. Međutim, kada se pokret usvoji i postane automatski, mozak se znatno manje angažuje, te stručnjaci savetuju da biramo raznovrsnije i izazovnije aktivnosti umesto da se oslanjamo na jednu jednostavnu vežbu.

Naučnici koriste testove tapkanja prstima za praćenje funkcije mozga i procesa starenja, ali ti testovi služe samo kao istraživački alat, a ne kao metoda prevencije ili dijagnostike bolesti. “To što neko ne može lako da izvede određeni pokret prstima ne znači da ima Alchajmerovu bolest. Isto tako, uspešno izvođenje vežbe ne znači da je osoba zaštićena”, ističe dr Petrović. Izvođenje ovih pokreta može zavisiti od godina, stanja šaka, prethodnih povreda ili artritisa, a veština se razvija kroz iskustvo i vežbu. Dr Petrović naglašava da je prevencija demencije mnogo širi proces.

Istraživanja pokazuju da promene životnih navika imaju daleko veći uticaj na očuvanje mozga od bilo koje kratke vežbe prstima. Redovna fizička aktivnost, zdrava ishrana, kontrola krvnog pritiska i učenje novih veština dokazano smanjuju rizik od kognitivnog propadanja. “Najbolje što možete da uradite za svoj mozak je da ga stalno izlažete novim izazovima. Učite strani jezik, igrajte društvene igre, bavite se fizičkom aktivnošću i vodite računa o zdravlju srca”, savetuje dr Petrović. Redovan lekarski pregled naročito je važan za žene starije od 60 godina ili one sa porodičnom istorijom demencije.

Na kraju, iako vežbe poput pomeranja malog prsta nisu štetne, one ne predstavljaju magično rešenje. Ključno je voditi računa o celokupnom zdravlju i pratiti preporuke stručnjaka. Za tačnu dijagnozu i savet oko prevencije demencije, najbolje je obratiti se lekaru.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Zdravlje

Istraživanje otkriva potencijalnu vezu između bosiljka i mentalnog zdravlja

Pilot studija sugeriše da sirup od bosiljka može biti dodatna podrška ženama sa anksioznošću i depresijom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Istraživanje otkriva potencijalnu vezu između bosiljka i mentalnog zdravlja – bosiljak i mentalno zdravlje

Pilot studija sugeriše da sirup od bosiljka može biti dodatna podrška ženama sa anksioznošću i depresijom

Nedavno istraživanje ispituje kako bosiljak može uticati na mentalno zdravlje žena koje se bore sa depresijom i anksioznošću. U studiji, koja je trajala četiri nedelje, učestvovalo je 60 odraslih osoba starosti od 18 do 65 godina. Svi su već koristili antidepresiv sertralin (lek za depresiju i anksioznost). Istraživači su želeli da otkriju da li sirup od bosiljka, u kombinaciji sa terapijom, može dodatno smanjiti simptome ovih stanja.

Kao rezultat, grupa koja je svake večeri uzimala 1.100 miligrama sirupa od bosiljka imala je izraženije smanjenje simptoma u poređenju sa placebo grupom. Ipak, rezultati su još uvek preliminarni jer je studija bila mala i trajala kratko. Zbog toga stručnjaci ističu da su potrebna dodatna istraživanja pre nego što se donesu konačne preporuke.

Bosiljak i mentalno zdravlje: šta znači nova studija

Iako rezultati pokazuju potencijal, važno je znati da sirup od bosiljka ne može zameniti standardne metode lečenja. Pre svega, stručnjaci naglašavaju da žene ne bi smele da prekidaju postojeću terapiju ili uvode prirodne dodatke bez konsultacije sa lekarom. Takođe, istraživači nisu utvrdili da li konzumiranje svežeg bosiljka ima isti efekat kao sirup sa standardizovanim ekstraktom.

„Ohrabrujuće je što su rezultati pokazali poboljšanje simptoma kod učesnika koji su koristili sirup od bosiljka uz lekove protiv depresije“, izjavila je Jessica Cording, dijetetičarka. Međutim, ona naglašava: „Žene ne bi trebalo da samoinicijativno uvode nove dodatke ili prekidaju terapiju bez konsultacije sa lekarom.“

Praktični saveti i značaj stručne podrške za žene

Pored toga, Sonya Angelone, dijetetičarka i doktorka nauka, navodi: „Bosiljak ima dugu istoriju u tradicionalnoj medicini, ali su nam potrebni pouzdani naučni dokazi o njegovoj efikasnosti kod mentalnih problema.“ S druge strane, dr Hillary Ammon, klinička psihološkinja, podseća: „Prirodni dodaci mogu biti korisni, ali ne treba zaboraviti na važnost psihoterapije i redovnih kontrola kod stručnjaka.“

Na kraju, žene koje razmišljaju o uvođenju bosiljka ili njegovog sirupa u svoju rutinu trebalo bi najpre da razgovaraju sa svojim lekarom ili farmaceutom. Osim toga, kombinacija lekova, podrške porodice, zdravih navika i eventualnih dodataka može doneti najbolje rezultate za mentalno zdravlje. Iako su prvi nalazi obećavajući, odluku o dodatnoj upotrebi treba donositi oprezno i uz stručno vođenje. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Vaginalni porođaj ili carski rez: Kako izabrati najbezbedniju opciju

Svaka žena ima pravo na informisan izbor, ali je zdravlje majke i bebe uvek prioritet

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vaginalni porođaj ili carski rez: Kako izabrati najbezbedniju opciju

Svaka žena ima pravo na informisan izbor, ali je zdravlje majke i bebe uvek prioritet

Izbor između vaginalnog porođaja ili carskog reza jedno je od najvažnijih pitanja koje se postavlja tokom trudnoće. Tema vaginalni porođaj ili carski rez posebno je značajna jer direktno utiče na zdravlje majke i bebe. Prema rečima dr Jelene Stanković Brakus, specijalistkinje ginekologije i akušerstva iz poznate klinike, odluka o načinu porođaja zavisi od medicinskih faktora, kao i želja trudnice. Međutim, konačnu odluku uvek donosi lekarski tim na osnovu zdravstvenih potreba.

Zbog toga je važno da svaka trudnica poznaje prednosti i rizike oba načina porođaja. Statistika pokazuje da većina žena sa urednom trudnoćom može da ima vaginalni porođaj bez komplikacija. Takođe, oporavak je obično brži i manje rizičan u odnosu na operativni zahvat. S druge strane, carski rez postaje neophodan kada su ugroženi život ili zdravlje majke i deteta.

Kada je vaginalni porođaj najbolji izbor

Pre svega, vaginalni porođaj se smatra najbezbednijom opcijom u normalno vođenim trudnoćama bez komplikacija. Ova metoda omogućava brži oporavak, manji rizik od infekcija i kraći boravak u bolnici. Osim toga, žene se češće osećaju fizički spremnije nakon prirodnog porođaja. Ipak, plan se ponekad menja tokom samog procesa. Ako se pojave komplikacije, lekarski tim procenjuje šta je najbezbednije za oba pacijenta.

Prema rečima dr Brakus, „kada trudnoća protiče uredno i ne postoje komplikacije kod majke ili bebe, vaginalni porođaj je najčešće najbolja i najbezbednija opcija, uz brži oporavak i manje rizika koje nosi operacija“.

Kada je carski rez neophodan za zdravlje

S druge strane, carski rez je neophodan kada vaginalni porođaj može da ugrozi zdravlje majke ili deteta. Ova procedura se preporučuje kod određenih stanja, kao što su nepravilni položaj ploda, placenta previja (kada posteljica prekriva ulaz u matericu), fetalna ugroženost (kada je beba u opasnosti) ili zastoj u porođaju. Kako kaže dr Brakus, „carski rez je bezbedniji izbor kada bi vaginalni porođaj mogao da ugrozi majku ili bebu. To može biti slučaj kod placente previje, nepravilnog položaja ploda, fetalne ugroženosti, zastoja porođaja ili drugih ozbiljnih akušerskih komplikacija“. Ipak, carski rez je velika operacija i zahteva duži oporavak i više pažnje nakon porođaja.

Psihološki faktori u odluci o porođaju

Zapravo, psihičko stanje žene igra važnu ulogu u izboru načina porođaja. Intenzivan strah od porođaja, poznat kao tokofobija (izražena anksioznost zbog porođaja), nije retkost i može uticati na odluku. Zato je važno otvoreno razgovarati sa lekarom o svim brigama i osećanjima. Pre svega, stručnjaci preporučuju pravovremenu psihološku podršku i informisanje o mogućnostima ublažavanja bola, uključujući epiduralnu analgeziju (lek za ublažavanje bolova tokom porođaja).

Kako objašnjava dr Brakus, „važno je ustanoviti šta se nalazi u osnovi straha i pokušati da se trudnici pruži odgovarajuća podrška“. Takođe, savremeni pristup podrazumeva da se procenjuje svaka situacija pojedinačno i uključuju stručnjaci za mentalno zdravlje kada je to potrebno.

Kako doneti najbolju odluku za sebe i bebu

Na kraju, ne postoji univerzalno rešenje. Najbolji izbor je onaj koji je najbezbedniji za ženu i bebu, u skladu sa medicinskim nalazima i ličnim osećajem sigurnosti. „Dobar način završavanja trudnoće nije samo onaj koji je medicinski uspešno završen. Važno je i da žena iz njega izađe fizički bezbedna, informisana, poštovana i bez osećaja da je izgubila kontrolu nad sopstvenim telom“, ističe dr Jelena Stanković Brakus.

Ako imate dileme ili strahove u vezi sa temom vaginalni porođaj ili carski rez, otvoren razgovor sa lekarom je najvažniji prvi korak. Zatražite jasne informacije i podršku, kako biste zajedno doneli najbolju odluku za vas i vašu bebu. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Džem od šljiva iz pećnice: Tradicija u praktičnom izdanju za žene

Brza priprema džema od šljiva iz pećnice omogućava zaposlenim ženama da uživaju u zdravim ukusima bez komplikacija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Džem od šljiva iz pećnice: Tradicija u praktičnom izdanju za žene

Brza priprema džema od šljiva iz pećnice omogućava zaposlenim ženama da uživaju u zdravim ukusima bez komplikacija

Džem od šljiva iz pećnice postaje omiljen izbor među ženama koje žele domaću poslasticu, a nemaju vremena za sate provedene pored šporeta. Ova metoda pripreme omogućava da se ukus tradicije sačuva i u užurbanim danima. Žene širom Srbije, posebno zaposlene majke, sve češće biraju ovaj način pravljenja džema. Na taj način mogu obradovati porodicu zdravim doručkom ili užinom bez veštačkih dodataka.

Prednosti džema od šljiva iz pećnice za savremene žene

Džem od šljiva iz pećnice ne zahteva mnogo sastojaka ni vremena. Potrebno je 3 kg očišćenih šljiva, 300 g šećera i dva paketića vanilin šećera. Prvo operite i očistite šljive, izvadite koštice, pa ih isecite na manje komade. Stavite ih u dublju posudu pogodnu za rernu da sprečite prskanje. Pecite na 200 stepeni dok masa ne provri. Zatim smanjite temperaturu na 150 stepeni i nastavite da pečete još sat vremena, povremeno mešajući. U međuvremenu pomešajte šećer i vanilin šećer. Nakon sat vremena dodajte ih šljivama i vratite u rernu još jedan sat, uz povremeno mešanje. Na kraju, dok je džem još vruć, sipajte ga u zagrejane tegle. Odmah ih zatvorite i okrenite naopako dok se ne ohlade.

Zdravstveni značaj i praktični saveti za žene

Šljive su bogate vlaknima, vitaminima i antioksidansima, što doprinosi zdravlju creva i jačanju imuniteta. Zbog toga džem od šljiva iz pećnice može biti odličan izbor za žene koje vode računa o zdravoj ishrani porodice. Osim toga, količinu šećera možete prilagoditi ukusu ili smanjiti ako su šljive dovoljno zrele. Džem je idealan uz integralni hleb ili palačinke, ali i kao dodatak kolačima. Deca ga rado jedu uz puter na kriški hleba, dok odrasli uživaju u njegovoj aromi uz šolju čaja.

Povezanost sa porodičnom tradicijom i izjave stručnjaka

Mnoge žene ističu da ih miris ovog džema vraća u detinjstvo i podseća na porodična okupljanja. Takođe, praktičnost ovog recepta omogućava i početnicama u kuhinji da sa lakoćom naprave ukusan džem. Iskusna domaćica Marija Petrović naglašava: „Džem od šljiva iz pećnice pokazuje kako tradicija i praktičnost mogu zajedno da funkcionišu. Priprema je jednostavna, a rezultat uvek obraduje celu porodicu.“ Pored toga, džem možete koristiti i kao fil za kolače ili kiflice. Na kraju, važno je napomenuti: za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru, posebno ako imate zdravstvene tegobe povezane sa ishranom.

Kako džem od šljiva iz pećnice može obogatiti vašu trpezu

Priprema džema od šljiva iz pećnice odlična je prilika da u dom unesete miris tradicije, a da pritom sačuvate vreme. Štaviše, ovakav džem može biti inspiracija za zdrave obroke i užinu, posebno tokom zimskih meseci kada je izbor voća ograničen. Zbog toga, sledeći put kada na pijaci pronađete zrele šljive, razmislite o ovom jednostavnom i zdravom receptu koji će obradovati celu porodicu.

Pročitaj još

U Trendu