Connect with us

Svet

Predsednik SAD nominovao Lensa Šrojera za direktora američke imigracione službe

Bela kuća saopštila nominaciju, potvrda čeka odluku Kongresa, dosadašnje rukovodstvo ICE bez stalnog direktora od 2017. godine

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Kindel media

Bela kuća saopštila nominaciju, potvrda čeka odluku Kongresa, dosadašnje rukovodstvo ICE bez stalnog direktora od 2017. godine

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država najavio je nominaciju Lensa Šrojera za novog direktora američke Službe za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE). Saopštenje o nominaciji objavljeno je u subotu, a potvrdu treba da donese Kongres SAD. Prema navodima iz Bele kuće, Šrojer ima više od 29 godina iskustva u organima bezbednosti savezne države Oklahoma, gde je radio kao državni policajac. Takođe je bio pripadnik američkog Marinskog korpusa, a trenutno je savetnik sekretara za unutrašnju bezbednost Markvejna Malina.

U saopštenju objavljenom na društvenim mrežama, predsednik SAD naveo je da Šrojer ima značajno operativno iskustvo i dugu karijeru u sprovođenju zakona. „On je lider sa decenijama iskustva u saradnji sa partnerskim službama, uključujući vođenje programa 287g u saradnji sa ICE“, navodi se u izjavi.

Prema podacima Ministarstva za unutrašnju bezbednost, Šrojer je ranije bio major u Odeljenju za javnu bezbednost Oklahome, gde je bio zadužen za Jedinicu za vanredne situacije. Njegova stručnost, kako navode zvaničnici, obuhvata saradnju između različitih agencija, planiranje taktičkih operacija i primenu ustavnih okvira u sprovođenju politike.

Sekretar za unutrašnju bezbednost Markvejn Malin i predsednik SAD pozvali su Kongres da ubrza potvrđivanje ove nominacije. Malin je u poruci na društvenim mrežama istakao Šrojerovo iskustvo u vođenju velikih operacija i saradnji sa državnim i federalnim partnerima u sprovođenju imigracionih mera u Oklahomi kroz program 287g. “Predsednik je doneo dobar izbor i verujem da će Šrojerovo liderstvo i operativno iskustvo pomoći radu ICE na zaštiti američkog stanovništva”, naveo je Malin.

Služba za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE) nije imala direktora potvrđenog u Senatu od početka 2017. godine, što je označilo period u kojem su agencijom upravljali privremeni rukovodioci. Proces potvrde kandidata za ovu funkciju sprovodi američki Kongres, a konačnu odluku donosi Senat.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Serena i Venus Vilijams se vraćaju na US Open u ženskim dublovima

Sestre Vilijams igraju zajedno prvi put nakon četiri godine

Objavljeno pre

,

Objavio:

Serena i Venus Vilijams se vraćaju na US Open u ženskim dublovima – Vilijams sestre tenis

Sestre Vilijams igraju zajedno prvi put nakon četiri godine

Povratak na veliku scenu

Serena i Venus Vilijams, poznate teniske sestre, vraćaju se na teren zajedno na US Open-u u Njujorku večeras, prvi put nakon četiri godine. One će se suočiti sa timom koji čine Maja Džoint i Hao-Čing Čan u prvom kolu ženskih dublova. Serena Vilijams, koja ima 44 godine, vratila se tenisu ove godine nakon četiri godine pauze. Na Vimbldonu ovog leta izgubila je od 20-godišnje Maje Džoint iz Australije rezultatom 6-3, 6-7 (6), 6-3, nakon čega je zbog povrede kolena morala da odustane od daljeg takmičenja u dublovima sa Venus.

Istorija i očekivanja

Sestre Vilijams su na US Open-u osvojile titulu 1999. i 2009. godine i imaju skor od 27-7 u devet nastupa. Poslednji put su igrale zajedno na ovom turniru 2022. godine, kada su izgubile u prvom kolu. Ovo je bilo očekivano da bude Serenino poslednje takmičenje u Flushing Meadows. Njihove protivnice, Džoint i Čan, zauzimaju 14. mesto na svetskoj rang listi. Devetostruka šampionka u dublovima na Gren slem turnirima, Betani Matek-Sands, smatra da će njihove protivnice biti pomalo zastrašene. ‘Mislim da će biti malo zastrašene igrajući noćnu utakmicu protiv sestara Vilijams sa publikom u Njujorku’, rekla je Matek-Sands za CBS News.

Pročitaj još

Svet

Muškarac sa nožem usmrćen na Bruklinskom mostu tokom policijske intervencije

Policijska reakcija na Bruklinskom mostu dovela je do zatvaranja saobraćaja i istrage o incidentu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Muškarac sa nožem usmrćen na Bruklinskom mostu tokom policijske intervencije – incident na Bruklinskom mostu

Policijska reakcija na Bruklinskom mostu dovela je do zatvaranja saobraćaja i istrage o incidentu

Muškarac naoružan nožem usmrćen je na Bruklinskom mostu tokom policijske intervencije, nakon što je pretio pripadnicima hitnih službi i popeo se na noseće kablove mosta. Incident, koji je izazvao prekid saobraćaja u oba smera, dogodio se prema policijskim izvorima u centru Njujorka.

Poziv hitnoj službi upućen je zbog osobe koja se kretala po kablovima na strani mosta koja vodi ka Bruklinu. Dva policajca su izašla na teren i pokušala da uspostave komunikaciju sa muškarcem. U toku spasavanja na velikoj visini, policajci su bili vezani sigurnosnim užadima za konstrukciju, što je usporilo njihovo kretanje. Oni su gotovo sat vremena nagovarali muškarca da siđe sa kablova.

Tok incidenta na Bruklinskom mostu

Prema rečima pomoćnika komandira Džerija Daulinga, policajci su tokom intervencije primetili da muškarac drži nož. “On je rekao da želi da umre i da hoće da bude ubijen. Takođe je zapretio da ima bombu”, naveo je Dauling na osnovu izjava dvojice policajaca. Policajci su nastavili pregovore, zahtevajući od muškarca da baci nož i siđe sa kablova.

Međutim, nakon sat vremena, muškarac je počeo brzo da se spušta niz kabl mosta u pravcu policajaca. Oba policajca su se nalazila ispod njega, takođe na kablu, vezani za most. Pokušali su da se povuku unazad, ali nisu mogli da se udalje brzinom kojom im se muškarac približavao.

Kada se muškarac približio na oko metar od prvog policajca i podigao ruku sa nožem, jedan policajac je ispalio hitac i pogodio ga. Policajci su ga potom spustili sa sajle i započeli ukazivanje pomoći. Smrt je kasnije konstatovana u bolnici, a na mestu incidenta pronađen je nož. Prema saopštenju, ceo događaj zabeležen je kamerom sa uniforme policajca.

Istraga i posledice incidenta

Saobraćaj na Bruklinskom mostu bio je privremeno obustavljen u oba pravca. Zvaničnici su potvrdili da je pucnjava na mostu drugi incident sa smrtnim ishodom tokom intervencija njujorške policije ove nedelje. U ponedeljak je žena sa psihičkim poremećajem, naoružana sa dva noža, nasumično napala prolaznike na Tajms skveru, pri čemu je jedna žena ubijena, a muškarac ranjen. Napadačica je preminula na licu mesta nakon što je krenula ka policajcima.

Ovaj događaj na Bruklinskom mostu dodatno ističe izazove sa kojima se policija suočava u intervencijama koje uključuju potencijalno nasilne i opasne situacije. Istraga o incidentu je u toku, a nadležni organi analiziraju sve okolnosti kako bi utvrdili tačan sled događaja.

Pročitaj još

Svet

Cene zdravstvenih planova za poslodavce i radnike rastu u 2027. godini

Očekuje se značajan skok troškova zdravstvenog osiguranja, što će uticati na izdatke radnika

Objavljeno pre

,

Objavio:

Cene zdravstvenih planova za poslodavce i radnike rastu u 2027. godini – rast troškova zdravstvenog osiguranja

Očekuje se značajan skok troškova zdravstvenog osiguranja, što će uticati na izdatke radnika

Prema nedavnoj analizi konsultantske firme Marsh, poslodavci u SAD će se suočiti sa značajnim povećanjem troškova zdravstvenog osiguranja u 2027. godini, što će direktno uticati na izdatke radnika za medicinsko osiguranje. Očekuje se da će ukupni troškovi zdravstvenih beneficija po zaposlenom, koji uključuju doprinose i poslodavaca i zaposlenih, porasti za prosečno 8,2%, što je najveći skok od 2003. godine.

Uzroci rasta troškova

Analiza predviđa da će, uprkos merama štednje koje planiraju poslodavci poput povećanja odbitaka, troškovi bez tih mera porasti za 11%. Ovi podaci su dobijeni iz nacionalne ankete koju je Marsh sproveo tokom leta o planovima zdravstvenog osiguranja koje sponzorišu poslodavci.

Povećanje troškova u velikoj meri pokreću skuplji tretmani za ozbiljne bolesti kao što su rak, ali i smanjen broj pružalaca zdravstvenih usluga koji imaju veću moć pri pregovaranju o cenama sa osiguravajućim kućama. Takođe, rastući troškovi lekova na recept, posebno novih tretmana poput GLP-1 lekova koji se sve više koriste za mršavljenje, dodatno doprinose ovom trendu.

Pročitaj još

U Trendu