Connect with us

IT

Da li punjači troše struju kada ostanu u utičnici? Tehnički pogled na stvarnu potrošnju

Moderni punjači za telefone i laptopove imaju minimalnu potrošnju čak i kada nisu priključeni na uređaj, pokazuju merenja

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Moderni punjači za telefone i laptopove imaju minimalnu potrošnju čak i kada nisu priključeni na uređaj, pokazuju merenja

Često se može čuti tvrdnja da bi značajne količine električne energije bile ušteđene kada bi svi punjači za telefone, tablete i laptopove bili isključeni iz utičnica. Međutim, stručnjaci iz oblasti elektronske industrije ukazuju na to da je stvarna potrošnja modernih punjača u stanju mirovanja drastično manja nego što se obično pretpostavlja.

Detaljna merenja specijalizovanim instrumentima pokazuju da savremeni punjači bez priključenih uređaja troše izuzetno mali broj vati – često ispod 0,1 W, dok mnogi u praksi mere i nula vati, što je u granicama preciznosti merenja. Kao ilustracija, prema jednom testiranju sedam različitih punjača istovremeno uključenih u utičnicu, ukupna potrošnja iznosila je tek 0,3 vata.

U praksi, to znači da bi i ako bi punjač ostao priključen tokom cele godine, njegova ukupna potrošnja bila simbolična. Ovakvi podaci pokazuju da popularne tvrdnje o velikim energetskim uštedama isključivanjem punjača iz utičnice nisu u skladu sa realnim tehničkim parametrima. Iako je uvek korisno razvijati naviku racionalnog korišćenja električne energije, moderna elektronika je optimizovana da minimizira gubitke u stanju mirovanja.

Za korisnike to znači da punjači koji ostanu uključeni bez priključenog uređaja ne predstavljaju ozbiljan izvor potrošnje struje u domaćinstvu. Ipak, iz bezbednosnih razloga i dalje se preporučuje povremeno isključivanje punjača, naročito ako se radi o starijim modelima ili je došlo do fizičkog oštećenja kabla ili adaptera.

Zaključak je da savremeni punjači, zahvaljujući napretku u dizajnu i elektronici, troše zanemarljivu količinu energije kada nisu aktivno u upotrebi. Realna potrošnja je daleko manja od brojki koje kruže društvenim mrežama i internet forumima, pa zabrinutost oko “skrivene potrošnje” treba posmatrati sa dozom rezerve.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

IT

Cyber gume donose novu eru pametnih pneumatika u automobilskoj industriji

Inovativni pneumatici sa integrisanim senzorima i AI funkcijama najavljeni za 2026. godinu, redefinišu sigurnost i autonomnu vožnju

Published

on

By

Inovativni pneumatici sa integrisanim senzorima i AI funkcijama najavljeni za 2026. godinu, redefinišu sigurnost i autonomnu vožnju

Automobilska industrija ulazi u novu fazu sa razvojem takozvanih “cyber guma” koje transformišu tradicionalne pneumatike u inteligentne komponente vozila. Prema izvorima iz industrije, ovi napredni pneumatici, najavljeni za 2026. godinu, postaju ključni deo digitalnog ekosistema automobila, zamenjujući dosadašnje pasivne gume sofisticiranim rešenjima sa ugrađenim senzorima i AI algoritmima.

Za razliku od dosadašnjih pneumaticima čija je funkcija bila ograničena na prenos snage i osiguravanje trenja, cyber gume omogućavaju vozilu da u realnom vremenu prikuplja i obrađuje podatke sa puta. Integracija hardverskih senzora unutar gazećeg sloja omogućava detekciju ubrzanja u tri ose, mikrovibracija i deformacija gume tokom vožnje. Ovi podaci šalju se centralnom “nervnom sistemu” automobila, omogućavajući naprednu kontrolu bezbednosnih sistema, optimizaciju energetske efikasnosti i podršku za autonomnu vožnju.

Ključna razlika u odnosu na tradicionalne TPMS senzore, koji mere samo pritisak i temperaturu, jeste u tome što cyber gume nude višeslojnu senzorsku fuziju. Time postaju aktivni digitalni entiteti sposobni da prepoznaju promene u podlozi, uslovima na putu i ponašanju vozila. Zahvaljujući povezivanju sa cloud servisima i korišćenju digitalnih blizanaca, podaci sa svakog pneumatika koriste se za unapređenje performansi i sigurnosti, ali i za prediktivno održavanje.

Očekuje se da će ovakva tehnologija značajno uticati na razvoj autonomnih vozila, gde će preciznost podataka iz samih guma omogućiti naprednije upravljanje i bržu reakciju softverskih sistema. Inovacije u oblasti cyber guma ukazuju na kraj ere “glupih” pneumatika i otvaraju vrata novim standardima u automobilskoj industriji, sa fokusom na sigurnost, efikasnost i digitalnu transformaciju osnovnih komponenti vozila.

Pročitaj još

IT

Porast prijava ritualnog zlostavljanja u Velikoj Britaniji povezan sa korišćenjem ChatGPT-a

Stručnjaci ističu da sve više žrtava koristi veštačku inteligenciju kao podršku pre obraćanja organizacijama

Published

on

By

A close-up of a hand holding a smartphone with ChatGPT interface on display.

Stručnjaci ističu da sve više žrtava koristi veštačku inteligenciju kao podršku pre obraćanja organizacijama

U Velikoj Britaniji, stručnjaci za zaštitu žrtava nasilja beleže kontinuiran rast prijava organizovanog ritualnog zlostavljanja, pri čemu značajan broj preživelih koristi alate veštačke inteligencije kao što je ChatGPT za podršku ili razgovor o traumama pre kontakta sa zvaničnim institucijama. Ovaj trend primećen je u poslednjih godinu i po dana, a stručnjaci smatraju da žrtve sve češće koriste AI platforme kao oblik samo-pomoći ili pripreme pre nego što se obrate organizacijama za podršku.

Policija u Velikoj Britaniji naglašava da su slučajevi ritualnog zlostavljanja, uključujući prakse povezane sa “veštičarenjem, opsednutošću duhovima i duhovnim zlostavljanjem” (WSPRA), posebno nad decom, verovatno znatno manje prijavljeni nego što su zaista prisutni. U britanskom zakonodavstvu ne postoji posebna krivična kvalifikacija za ovakva dela, ali ona obično obuhvataju seksualno nasilje, fizičko zlostavljanje i zanemarivanje, često u okviru ritualnih elemenata ili pod uticajem ezoterijskih verovanja i satanističkih praksi.

Među počiniocima se prema navodima stručnjaka mogu naći članovi porodica, organizovane kriminalne mreže, trgovci ljudima i pedofilski lanci, kao i onlajn grupe. Od 1982. godine zabeleženo je 14 pravosnažnih presuda za slučajeve u kojima su ritualne prakse bile deo seksualnog zlostavljanja, ali istraživanja sugerišu da je stvarni broj ovakvih slučajeva znatno veći.

Izvršna direktorka Nacionalnog udruženja osoba zlostavljanih u detinjstvu (NAPAC) Gabrijel Šo izjavila je da je poslednjih 18 meseci zabeležen stalan porast prijava ritualnog zlostavljanja. Sve veći broj podnosilaca prijava navodi da su došli do njihove linije za pomoć nakon interakcije sa AI chatbot-ovima kao što je ChatGPT, koristeći ih za istraživanje ili razumevanje sopstvenih iskustava. Šo ocenjuje da postoje različita mišljenja o ulozi veštačke inteligencije u ovom procesu, ali da je korišćenje AI kao prvog koraka ka traženju podrške za mnoge žrtve pozitivno.

Prema istraživanju koje je sprovela klinička psihološkinja dr Eli Hanson, broj presuda povezanih sa ritualnim zlostavljanjem verovatno predstavlja samo mali deo ukupnog problema. Stručnjaci upozoravaju da je neophodno dalje proučavanje načina na koji žrtve koriste veštačku inteligenciju, kao i potencijalnih prednosti i rizika ovakvog pristupa.

Pročitaj još

IT

Nova studija ukazuje na porast mentalnog zamora zbog upotrebe veštačke inteligencije

Istraživači navode da korišćenje više AI alata može izazvati umor i povećanu stopu grešaka na radnom mestu

Published

on

By

Istraživači navode da korišćenje više AI alata može izazvati umor i povećanu stopu grešaka na radnom mestu

Prema novoj studiji objavljenoj u Harvard Business Review, sve veća upotreba veštačke inteligencije na radnim mestima može dovesti do pojave mentalnog zamora kod zaposlenih. Istraživanje je sprovedeno među približno 1.500 radnika, a rezultati pokazuju da osobe koje često koriste više AI alata istovremeno prijavljuju izraženiji umor pri donošenju odluka i veću sklonost greškama. Oko jedan od sedam ispitanika naveo je da je doživeo mentalni zamor usled rada sa AI tehnologijama.

Julie Bedard, direktorka i partner u Boston Consulting Group i autorka studije, izjavila je da su rezultati istraživanja rani pokazatelj da bi očekivanja u vezi sa produktivnošću veštačke inteligencije trebalo preispitati. Bedard je istakla da AI može značajno unaprediti rad u određenim segmentima, ali i izazvati dodatno opterećenje kada je potrebna stalna ljudska kontrola nad njenim radom.

Studija ističe paradoksalnu situaciju: dok AI može smanjiti profesionalni stres automatizacijom ponavljajućih zadataka, istovremeno može povećati mentalno opterećenje kada se koristi više sistema istovremeno. Istraživači navode da su radnici koji su morali da prate i upravljaju većim brojem AI alata prijavili znatno više kognitivnog umora u odnosu na one koji su tehnologiju koristili za obavljanje rutinskih poslova.

Bedard je objasnila da veštačka inteligencija omogućava proširenje radnih kapaciteta i odgovornosti, ali da preterana upotreba i stalni nadzor mogu izazvati “kognitivni zamor”. Istraživanje ukazuje na potrebu za jasnijim definisanjem načina integracije AI u svakodnevne poslovne procese, kako bi se izbegli negativni efekti po mentalno zdravlje zaposlenih.

Autori studije preporučuju poslodavcima da obrate pažnju na potencijalne posledice prekomerne upotrebe AI tehnologija i da prilagode radne zadatke tako da smanje potrebu za upravljanjem više AI sistema istovremeno. Istraživanje sugeriše da je važno pronaći balans između efikasnosti koju donosi veštačka inteligencija i očuvanja mentalnog zdravlja radnika.

Pročitaj još

U Trendu