Connect with us

Domaće

UniCredit identifikovao rast AI tržišta na 813,8 milijardi dolara do 2030. godine

Globalno tržište veštačke inteligencije beleži više nego trostruki rast u odnosu na 244 milijarde dolara za 2025. godinu

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Deltaworks

Globalno tržište veštačke inteligencije beleži više nego trostruki rast u odnosu na 244 milijarde dolara za 2025. godinu

Najnovije istraživanje koje je naručila UniCredit Grupa pokazuje da veštačka inteligencija, robotika i kvantne tehnologije postaju ključni stubovi poslovne infrastrukture u uslovima starenja stanovništva, navodi se u izveštaju UniCredit Horizons Observatory „LongevityTech: Technology Enabling Strategy in the Longevity Economy“. Prema analizi, 88% kompanija širom sveta već koristi AI u najmanje jednom segmentu poslovanja, a očekuje se da će globalno tržište veštačke inteligencije do 2030. godine dostići vrednost od 813,8 milijardi dolara, što je više nego trostruko više u poređenju sa 244 milijarde dolara procenjenih za 2025. godinu.

Izveštaj ističe da se dugovečnost razvija iz demografskog trenda u sveobuhvatnu ekonomsku šansu, koja utiče na investicione odluke, strategije nabavke, regulatorne okvire, dizajn proizvoda i očekivanja korisnika. Organizacije iz sektora finansija, proizvodnje, maloprodaje, energetike i infrastrukture moraće da prilagode načine kreiranja vrednosti kako bi odgovorile na produženje radnog i potrošačkog veka stanovništva.

UniCredit prepoznaje četiri ključne tehnologije koje čine osnovu koncepta „LongevityTech“: veštačku inteligenciju, robotiku, kvantne tehnologije i napredne čovek-mašina interfejse. AI je, prema izveštaju, već prešla iz faze eksperimentisanja u široku primenu – koristi se za prediktivno održavanje, otkrivanje prevara, personalizovane preporuke u zdravstvu i podršku finansijskom odlučivanju. Kompanije koje se pravovremeno prilagode ovim trendovima biće u najboljoj poziciji za rast i dugoročnu konkurentnost.

Na tržištu robotike, prognozira se rast sa 74,1 milijarde dolara u 2024. godini na 476 milijardi dolara do 2035. godine. Očekuje se da će do 2030. godine čak 80% ljudi svakodnevno koristiti pametne robote, dok je taj procenat danas ispod 10%. Robotika se širi iz industrijske automatizacije ka sektorima zdravstva, logistike, održavanja infrastrukture i bezbednosti na radu, što omogućava produženje produktivnog radnog veka i smanjenje fizičkog opterećenja zaposlenih.

Kvantne tehnologije, iako još u razvoju, privlače značajne investicije – tržište kvantnog računarstva bi moglo da dostigne 7,3 milijarde dolara, dok su vlade širom sveta već opredelile 44,5 milijardi dolara za razvoj ovih tehnologija. Ove tehnologije se očekuje da unaprede finansijsko modeliranje, upravljanje rizicima, planiranje infrastrukture i sajber bezbednost.

Poseban akcenat stavljen je na interfejse nove generacije, kao što su glasovne komande, prepoznavanje pokreta, nosivi uređaji i interfejsi mozak–računar. Samo tržište interfejsa mozak–računar procenjuje se da će do 2029. godine dostići 506 miliona dolara, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 262 miliona dolara iz 2024. godine.

Izveštaj zaključuje da je podrška dugovečnosti strateška prilika za sve industrije, uključujući stanovanje, mobilnost, finansijske usluge, infrastrukturu, energetiku, potrošačke i digitalne usluge. Organizacije koje budu dizajnirale proizvode i usluge prilagođene dužim životnim fazama, održavale performanse i poverenje kroz vreme i prilagodile poslovanje demografskim promenama, imaće prednost na tržištu u narednim decenijama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

APR objavio bonitetne ocene i finansijske izveštaje za 2025. godinu

Ažurirani podaci dostupni na portalu APR-a uključuju bonitetne ocene i finansijske izveštaje za period 2021–2025

Published

on

By

Ažurirani podaci dostupni na portalu APR-a uključuju bonitetne ocene i finansijske izveštaje za period 2021–2025

Agencija za privredne registre (APR) objavila je ažurirane podatke o bonitetu i sažete finansijske izveštaje privrednih društava, ustanova i preduzetnika na svom Portalu za isporuku podataka. Podaci se zasnivaju na redovnim godišnjim finansijskim izveštajima za 2025. godinu.

APR navodi da su za privredna društva utvrđene nove godišnje ocene boniteta za 2025. godinu, a korisnicima su na raspolaganju pregled pokazatelja boniteta, sažeti finansijski izveštaji i godišnje ocene boniteta za poslednjih pet godina, odnosno za period 2021–2025.

Kako ističu iz APR-a, ove informacije predstavljaju pouzdan izvor za svakodnevno poslovanje, bilo da je reč o analizi poslovanja potencijalnih partnera, proceni rizika ili donošenju odluka na osnovu relevantnih i ažuriranih podataka.

APR poziva sve zainteresovane da posete Portal i upoznaju se sa dostupnim paketima i visinama naknada.

Pročitaj još

Domaće

HIP Petrohemija raspisala javni poziv za stručni nadzor remonta u 2026. godini

Kapitalni remont traje 50 dana, ponude do 9. jula, važenje ponude najmanje 120 dana

Published

on

By

Kapitalni remont traje 50 dana, ponude do 9. jula, važenje ponude najmanje 120 dana

HIP Petrohemija objavila je javni poziv za dostavljanje ponuda za angažovanje stručnog nadzora nad izvođenjem kapitalnog remonta planiranog za 2026. godinu u postrojenjima u Pančevu i Fabrici sintetičkog kaučuka (FSK) u Elemiru. Remont će se odvijati tokom zastoja fabrike Etilen, pogona PEVG i PENG i fabrike Energetika od 15. septembra do 31. oktobra, dok će radovi u FSK trajati od 31. septembra do 15. novembra.

Svi radovi moraju biti završeni u roku od 50 kalendarskih dana od dana početka, a ponude se dostavljaju elektronski putem SAP portala https://srm.nis.rs, uz prethodnu registraciju ponuđača. Svaki ponuđač ima mogućnost da podnese samo jednu ponudu, samostalno ili u konzorcijumu, najkasnije do 9. jula. Ponuda mora važiti najmanje 120 kalendarskih dana od konačnog roka za prijavu.

Kriterijum za izbor dobavljača je ekonomski najpovoljnija ponuda, pod uslovom da tehnički ispunjava zahteve. Ponuđači koji nisu kvalifikovani sa aspekta HSE ne mogu učestvovati u saradnji sa NIS a.d. Novi Sad. Naručilac zadržava pravo da u bilo kom trenutku, a najkasnije do zaključenja ugovora, bez navođenja razloga, odustane od daljeg sprovođenja nabavke, bez obaveze nadoknade troškova ponuđačima.

Svi ponuđači su obavezni da prihvate ugovor o poverljivosti, HSE sporazum i antikorupcijski sporazum. Naručilac može dodatno zahtevati finansijske i bonitetne izveštaje, uključujući Dun&Bradstreet izveštaje za strane firme. Ponuđač koji samostalno podnese ponudu ne može učestvovati u zajedničkoj ponudi ili kao podizvođač, niti isto lice može biti deo više konzorcijuma, navodi se na sajtu HIP Petrohemije.

Pročitaj još

Domaće

ACI Europe upozorava na kašnjenja zbog EES sistema, putnici čekaju satima na granici

Novi digitalni sistem granične kontrole izazvao je ozbiljna zadržavanja, dok Wizz Air savetuje dolazak na aerodrom tri sata ranije

Published

on

By

Novi digitalni sistem granične kontrole izazvao je ozbiljna zadržavanja, dok Wizz Air savetuje dolazak na aerodrom tri sata ranije

ACI Europe, udruženje koje zastupa evropske aerodrome pred institucijama Evropske unije, saopštilo je da novi digitalni sistem ulaska i izlaska (EES) izaziva ozbiljne probleme, sa kašnjenjima zbog kojih su putnici prinuđeni da satima čekaju na granicama. Predsednik ACI Europe, Štefan Šulte, upozorio je da je zbog implementacije ovog sistema tokom letnje sezone industrija suočena sa neizvesnošću i ozbiljnim izazovima, navodeći da putnici u špicevima čekaju satima u redovima i da ne zna kako će se situacija razvijati sa očekivanim porastom saobraćaja u narednim nedeljama.

Evropska unija je početkom godine uvela EES, obavezujući putnike izvan EU da registruju biometrijske podatke – uključujući skeniranje lica i otiske prstiju – pri svakom prelasku granice Šengenske zone. U nekim zemljama sistem funkcioniše bez teškoća, ali u velikom broju vazdušnih luka zabeležena su ozbiljna kašnjenja. U aprilu su neki putnici na letovima sa milanskih aerodroma Bergamo i Linate za Mančester zakasnili na let zbog zastoja na pasoškoj kontroli, dok je ranije ovog meseca na aerodromu u Atini više desetina putnika kompanije Ryanair ostalo bez leta za London Luton zbog gužvi na graničnoj kontroli i dodatnih zahteva u proceduri obrade podataka.

Šulte je na industrijskom skupu u Pragu izjavio: „Putnici u špicevima čekaju u redovima satima. Zaista ne znam kako ćemo uspeti da se izborimo sa situacijom u narednim nedeljama, kada se očekuje dodatni porast saobraćaja.” On je političarima poručio da „prestanu da se pretvaraju kako EES funkcioniše sasvim u redu, jer to nije istina”.

Zbog novih procedura, avio-kompanija Wizz Air savetovala je britanskim turistima da dolaze na evropske aerodrome čak tri sata pre planiranog povratka kući. U Grčkoj je ministarka turizma Olga Kefalogijani izjavila da ne želi da posetioci budu opterećeni birokratskim procedurama, obećavši da britanski putnici tokom ovog leta neće biti podvrgnuti biometrijskim proverama, ali je grčko Ministarstvo spoljnih poslova kasnije osporilo postojanje izuzeća od pravila. Takođe, pojavile su se informacije da Portugal i Italija razmatraju izuzeće za državljane Velike Britanije, što je Evropska komisija demantovala.

ACI Europe insistira na hitnom preispitivanju i fleksibilnosti u primeni EES-a, kako bi granične službe imale mogućnost da suspenduju sistem kada je to potrebno radi izbegavanja daljeg haosa. „Ovde je reč o pokazivanju elementarnog poštovanja i pristojnosti prema ljudima koji su odlučili da putuju u EU, ali i o očuvanju naše reputacije kao gostoljubive i efikasne destinacije”, naglasio je Šulte.

Pročitaj još

U Trendu