Connect with us

Domaće

Republičke administrativne takse rastu od 1. jula, najviša iznosi 1.137.250 dinara

Osnovna taksa biće 430 dinara, dok pojedine dozvole i saglasnosti za privredu premašuju milion dinara zbog usklađivanja sa inflacijom

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Cloudhoreca

Osnovna taksa biće 430 dinara, dok pojedine dozvole i saglasnosti za privredu premašuju milion dinara zbog usklađivanja sa inflacijom

Od 1. jula 2025. godine iznosi republičkih administrativnih taksi biće povećani u skladu sa Zakonom o republičkim administrativnim taksama i godišnjim indeksom potrošačkih cena, potvrđeno je u zvaničnom dokumentu. Usklađivanje se vrši na osnovu indeksa inflacije za period od 1. maja 2025. do 30. aprila 2026. godine, a obuhvata širok spektar administrativnih postupaka koje građani i privreda obavljaju pred državnim organima, uključujući izdavanje potvrda, uverenja, dozvola, licenci i drugih upravnih akata.

Prema novoj tarifi, osnovna republička administrativna taksa iz Tarifnog broja 1 iznosiće 430 dinara. Cena pojedinih uverenja i potvrda kretaće se od nekoliko stotina do nekoliko hiljada dinara, dok određene specijalizovane dozvole i saglasnosti za privredu dostižu iznose od više desetina hiljada dinara. Najviša propisana taksa prema aktuelnoj tarifi iznosi 1.137.250 dinara.

Svi novi iznosi taksi usklađeni su sa godišnjim indeksom potrošačkih cena objavljenim od strane Republičkog zavoda za statistiku. Za određene takse, koje su uvedene izmenama zakona krajem 2025. godine, obračun je vršen za kraći period od 1. januara do 30. aprila 2026. godine. Ovakvo usklađivanje predviđeno je zakonom i sprovodi se svake godine kako bi iznosi taksi pratili rast troškova i inflacije.

Nova tarifa obuhvata više od stotinu tarifnih brojeva i pokriva sve oblasti državne uprave, uključujući izdavanje potvrda, uverenja, dozvola, licenci, registracija, saglasnosti i drugih upravnih akata koje izdaju ministarstva, agencije i drugi državni organi. Građani i privreda plaćaće nove iznose taksi prilikom podnošenja zahteva za usluge za koje je propisana republička administrativna taksa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Proizvođači električnih automobila u EU ostvarili rast prodaje od 43 odsto na 203.417 vozila u maju

Tržišni udeo električnih vozila porastao sa 15,3 na 20 odsto, dok tradicionalni pogoni beleže pad

Published

on

By

Tržišni udeo električnih vozila porastao sa 15,3 na 20 odsto, dok tradicionalni pogoni beleže pad

Broj novih električnih automobila registrovanih u Evropskoj uniji tokom maja dostigao je 203.417, što predstavlja rast od 43 odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prema podacima Evropskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). Ukupan broj registrovanih novih vozila svih pogona povećan je za 3,2 odsto, na 955.013 prodatih vozila.

U istom periodu, prodaja automobila sa motorima na unutrašnje sagorevanje zabeležila je pad od oko 20 odsto, sa 210.383 prodatih benzinskih i 69.482 dizel vozila. Hibridni automobili su zabeležili blagi rast, dok je tržišni udeo električnih vozila porastao sa 15,3 na 20 odsto.

Rast prodaje električnih automobila najizraženiji je u Italiji (7,6 odsto), Francuskoj (3,7 odsto) i Nemačkoj (0,1 odsto), dok je u Španiji zabeležen pad od 0,8 procenata. Među vodećim proizvođačima u EU, pad prodaje u maju zabeležili su Folksvagen (3,6 odsto), Stelantis (2,6 odsto) i Reno (1,3 odsto). S druge strane, BMW je ostvario rast od 3,7 odsto, a Mercedes-Benz 0,7 odsto.

Kineske kompanije BYD, SAIC Motor, Chery Automobile i Leapmotor povećale su svoj tržišni udeo na 2,1 odsto, što je dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu. Tesla je zabeležila tržišni udeo od 1,9 odsto, uz blagi oporavak prodaje na evropskom tržištu.

U ovoj godini ukupan broj novih putničkih vozila u EU iznosi približno 4,75 miliona, što predstavlja rast od 4 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Pročitaj još

Domaće

UniCredit identifikovao rast AI tržišta na 813,8 milijardi dolara do 2030. godine

Globalno tržište veštačke inteligencije beleži više nego trostruki rast u odnosu na 244 milijarde dolara za 2025. godinu

Published

on

By

Globalno tržište veštačke inteligencije beleži više nego trostruki rast u odnosu na 244 milijarde dolara za 2025. godinu

Najnovije istraživanje koje je naručila UniCredit Grupa pokazuje da veštačka inteligencija, robotika i kvantne tehnologije postaju ključni stubovi poslovne infrastrukture u uslovima starenja stanovništva, navodi se u izveštaju UniCredit Horizons Observatory „LongevityTech: Technology Enabling Strategy in the Longevity Economy“. Prema analizi, 88% kompanija širom sveta već koristi AI u najmanje jednom segmentu poslovanja, a očekuje se da će globalno tržište veštačke inteligencije do 2030. godine dostići vrednost od 813,8 milijardi dolara, što je više nego trostruko više u poređenju sa 244 milijarde dolara procenjenih za 2025. godinu.

Izveštaj ističe da se dugovečnost razvija iz demografskog trenda u sveobuhvatnu ekonomsku šansu, koja utiče na investicione odluke, strategije nabavke, regulatorne okvire, dizajn proizvoda i očekivanja korisnika. Organizacije iz sektora finansija, proizvodnje, maloprodaje, energetike i infrastrukture moraće da prilagode načine kreiranja vrednosti kako bi odgovorile na produženje radnog i potrošačkog veka stanovništva.

UniCredit prepoznaje četiri ključne tehnologije koje čine osnovu koncepta „LongevityTech“: veštačku inteligenciju, robotiku, kvantne tehnologije i napredne čovek-mašina interfejse. AI je, prema izveštaju, već prešla iz faze eksperimentisanja u široku primenu – koristi se za prediktivno održavanje, otkrivanje prevara, personalizovane preporuke u zdravstvu i podršku finansijskom odlučivanju. Kompanije koje se pravovremeno prilagode ovim trendovima biće u najboljoj poziciji za rast i dugoročnu konkurentnost.

Na tržištu robotike, prognozira se rast sa 74,1 milijarde dolara u 2024. godini na 476 milijardi dolara do 2035. godine. Očekuje se da će do 2030. godine čak 80% ljudi svakodnevno koristiti pametne robote, dok je taj procenat danas ispod 10%. Robotika se širi iz industrijske automatizacije ka sektorima zdravstva, logistike, održavanja infrastrukture i bezbednosti na radu, što omogućava produženje produktivnog radnog veka i smanjenje fizičkog opterećenja zaposlenih.

Kvantne tehnologije, iako još u razvoju, privlače značajne investicije – tržište kvantnog računarstva bi moglo da dostigne 7,3 milijarde dolara, dok su vlade širom sveta već opredelile 44,5 milijardi dolara za razvoj ovih tehnologija. Ove tehnologije se očekuje da unaprede finansijsko modeliranje, upravljanje rizicima, planiranje infrastrukture i sajber bezbednost.

Poseban akcenat stavljen je na interfejse nove generacije, kao što su glasovne komande, prepoznavanje pokreta, nosivi uređaji i interfejsi mozak–računar. Samo tržište interfejsa mozak–računar procenjuje se da će do 2029. godine dostići 506 miliona dolara, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 262 miliona dolara iz 2024. godine.

Izveštaj zaključuje da je podrška dugovečnosti strateška prilika za sve industrije, uključujući stanovanje, mobilnost, finansijske usluge, infrastrukturu, energetiku, potrošačke i digitalne usluge. Organizacije koje budu dizajnirale proizvode i usluge prilagođene dužim životnim fazama, održavale performanse i poverenje kroz vreme i prilagodile poslovanje demografskim promenama, imaće prednost na tržištu u narednim decenijama.

Pročitaj još

Domaće

Grčko ribarstvo iz mora izvuklo 80 tona plastike, industrijski ulov čini 95 odsto ukupnog

Stopa nezaposlenosti dostigla 29 odsto, broj ribarskih dozvola prepolovljen nakon 2008. godine

Published

on

By

Stopa nezaposlenosti dostigla 29 odsto, broj ribarskih dozvola prepolovljen nakon 2008. godine

U Grčkoj je sektor ribarstva suočen sa ozbiljnim izazovima, među kojima su rastuća nezaposlenost i smanjenje ribljeg fonda, dok industrijski ribolovci ostvaruju oko 95 odsto ukupnog ulova. Inicijativom započetom 2016. godine, škola za ribarstvo Enaleia, koju su osnovali Lefteris Arapakis i Jorgos Cijolis uz podršku organizacije The Hellenic Initiative, omogućava mladim i nezaposlenim Grcima da steknu znanja iz oblasti održivog ribarstva.

U vreme osnivanja škole stopa nezaposlenosti u Grčkoj iznosila je čak 29 odsto, a tradicionalni ribari su se suočavali sa padom prihoda zbog smanjenog ulova i zagađenosti mora. Škola je do sada iz mora uklonila više od 80 tona plastike, a polaznici uče kako da koriste održive metode ribolova, sakupljaju otpad i ostvaruju veće prihode uz manji ulov. „Učimo ih i kako da zarađuju više novca, a da pritom love manje ribe. Pokazujemo im kako da sakupljaju plastiku iz mora i kako od tog materijala mogu nastati stotine različitih proizvoda“, ističe Arapakis.

Grčka je nakon finansijske krize 2008. godine prepolovila broj ribarskih dozvola nudeći novčane podsticaje za odustajanje od posla, dok je deo flote uništen. Ipak, najveći uticaj na riblji fond imaju veliki industrijski ribolovci, čiji brodovi koriste moćnu opremu i kontrolišu industriju, ostvarujući čak oko 95 odsto ukupnog ulova. Nedostatak formalnog obrazovanja među malim ribarima dodatno otežava prelazak na održivije prakse.

Program obuke škole Enaleia kombinuje onlajn nastavu, predavanja, radionice i praktičan rad na moru. Nakon teorijske obuke, polaznici stiču iskustvo sa profesionalnim ribarima i ostvaruju kontakte sa potencijalnim poslodavcima, čime se omogućava stvaranje novih radnih mesta u sektoru ribarstva.

Pročitaj još

U Trendu