Telefon je odavno prestao da bude samo uređaj za pozive i poruke.
U njemu se danas nalaze fotografije, kontakti, mejlovi, dokumenti, lokacije, podaci o kupovini, aplikacije koje koristimo i veliki deo naše svakodnevice.
Zbog toga se često kaže da pametni telefon zna mnogo o svom vlasniku.
Ipak, ono što mnogi ne shvataju jeste da podatke ne otkrivamo samo onda kada nešto napišemo ili objavimo. Mnogo toga nastaje i iz načina na koji koristimo uređaj.
Evo osam primera.
1. Gde se krećete
Ako je uključena istorija lokacije ili aplikaciji dozvolite pristup lokaciji, telefon može da beleži informacije o tome gde se nalazite.
Iz takvih podataka može se zaključiti mnogo više od same lokacije.
Na primer, ponavljajuće kretanje može pokazati gde radite, gde živite, koje prodavnice posećujete ili gde najčešće provodite slobodno vreme.
Zato je korisno povremeno proveriti koje aplikacije imaju pristup lokaciji i da li im je taj pristup zaista potreban.
2. Koliko vremena provodite na telefonu
Telefon može veoma precizno da pokaže koje aplikacije koristite i koliko vremena provodite uz ekran.
To može biti korisno za vas, ali predstavlja i veoma detaljan opis vaših navika.
Ako svakog dana provodite mnogo vremena na jednoj aplikaciji, to govori nešto o vašim interesovanjima.
Još zanimljivije je kada pogledate podatke na mesečnom nivou.
Tek tada mnogi shvate koliko vremena zapravo provode gledajući ekran.
3. Šta vas zanima
Pretrage koje obavljate, stranice koje posećujete i sadržaj na koji reagujete mogu formirati veoma preciznu sliku vaših interesovanja.
Ako nekoliko puta tražite putovanje, tehniku, automobil ili određeni proizvod, internet sistemi mogu zaključiti da ste zainteresovani za tu temu.
Zbog toga reklame koje vidite ponekad deluju kao da su „pročitale vaše misli“.
U stvarnosti, često je dovoljno nekoliko ranijih aktivnosti da algoritam proceni šta bi vam moglo biti interesantno.
4. Kada ste najaktivniji
Način na koji koristite telefon može otkriti i vaše navike tokom dana.
Kada ustajete.
Kada najčešće proveravate telefon.
Kada šaljete poruke.
Kada ste najaktivniji na društvenim mrežama.
To ne znači da neko sedi i ručno posmatra vaš život.
Veliki deo ovih procesa obavljaju automatizovani sistemi koji analiziraju obrasce ponašanja.
Ali upravo ti obrasci mogu biti veoma vredni za različite digitalne usluge.
5. Koje aplikacije imate
Čak i spisak aplikacija može dosta toga da kaže.
Aplikacije za putovanja, bankarstvo, kupovinu, trening, posao ili zabavu predstavljaju mali mozaik svakodnevnog života.
Zato nije loše povremeno obrisati aplikacije koje više ne koristite.
Osim što oslobađate prostor, smanjujete i broj servisa koji potencijalno imaju pristup različitim podacima.
6. Šta kupujete
Mobilno bankarstvo, aplikacije prodavnica i digitalni novčanici ostavljaju elektronski trag o kupovini.
Naravno, konkretni podaci zavise od servisa koji koristite i dozvola koje ste dali.
Ali kada se različite informacije posmatraju zajedno, mogu nastati veoma korisni obrasci.
Neko redovno kupuje sportsku opremu.
Neko često putuje.
Neko naručuje hranu.
Neko uglavnom kupuje u određenim prodavnicama.
Za kompanije takvi obrasci mogu biti veoma značajni jer im pomažu da razumeju navike potrošača.
7. Sa kim komunicirate
Telefon prirodno sadrži veliki broj informacija o komunikaciji — kontakte, pozive, poruke i druge oblike komunikacije, u zavisnosti od aplikacija koje koristite.
Važno je napraviti razliku između sadržaja komunikacije i tzv. metapodataka.
Čak i kada neko ne čita sadržaj poruke, informacije poput vremena komunikacije, učestalosti ili načina komunikacije mogu biti značajne.
Zato telefon nije samo uređaj koji čuva ono što ste rekli.
On može čuvati i trag o tome kada i kako ste komunicirali.
8. Šta radite čak i kada ništa ne objavljujete
Možda najvažnija stvar jeste da digitalni trag ne nastaje samo objavljivanjem fotografija i statusa.
Nastaje i kada kliknete.
Kada pretražujete.
Kada otvorite određenu stranicu.
Kada koristite aplikaciju.
Kada dozvolite pristup lokaciji.
Kada sačuvate fotografiju.
Kada uključite neku funkciju.
Zato rečenica „Ja ništa ne objavljujem, pa nemam šta da krijem“ ne znači da ne ostavljate digitalni trag.
Šta možete da uradite?
Dobra vest je da ne morate biti tehnološki stručnjak da biste povećali svoju privatnost.
Povremeno proverite dozvole aplikacija.
Pogledajte koje aplikacije imaju pristup lokaciji, mikrofonu, kameri, kontaktima i fotografijama.
Obrišite aplikacije koje više ne koristite.
Koristite jake i različite lozinke i uključite dodatnu zaštitu naloga kada je dostupna.
I najvažnije — nemojte automatski prihvatati svaku dozvolu koju aplikacija zatraži.
Telefon nije neprijatelj, ali nije ni običan uređaj
Pametni telefon nam je doneo ogromnu količinu praktičnosti.
Jednim uređajem možemo da plaćamo, radimo, razgovaramo, fotografišemo, putujemo i završavamo stvari za koje su nekada bili potrebni računar, fotoaparat, mapa, novčanik i telefon.
Cena te praktičnosti jeste činjenica da uređaj postaje veoma detaljan deo našeg digitalnog života.
Zato možda nije pitanje da li telefon „zna previše“.
Pravo pitanje je:
Znamo li mi šta smo mu dozvolili da zna?